LGBTIQ

Na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT), koji se obilježava 17. svibnja, udruga Dugine obitelji najavila je nastavak Aninih i Rokovih avantura

Nurejev je još za života platio želju za slobodom. Kad je 1961. godine odlučio da ne želi da se vrati u Sovjetski Savez osuđen je na progonstvo, pa narednih 25 godina nije mogao da dođe do svoje rodne kuće. Trpele su i karijere njegovih sovjetskih prijatelja, a majku je ponovo video tek na samrti. Više od 50 godina ponovo je na nišanu, budući da je Boljšoj teatar krajem aprila 2023. zabranio baletsku predstavu o njegovom životu

Jednom davno, u jednoj dalekoj zemlji, živio je jedan dječak. Bio je strastven za plesanje latino-američkih i standardnih plesova. Od malih nogu je gledao plesače u lokalnoj plesnoj dvorani i brzo se zaljubio u zamršene pokrete i muziku…

Ovo nije prvi put. Iznova sebe zatičem kako želim govoriti o temama koje bi LGBTIQ zajednici donijele i unijele više hrabrosti, optimizma, poleta, ponosa i borbenosti. Uvijek sam to voljela – pisati o momentima pobjede i ponosa. Vidjeti radost i tamo gdje se čini da je nemoguće naći

Unatoč opetovanim napadima na prava LGBT+ osoba što se odrazilo na prošlogodišnju Duginu mapu Europe, ovo veliko godišnje istraživanje pokazuje da jednakost ipak pronalazi put i mjesto u raznolikom europskom društvu

SAM ili Split Attraction Model je model koji se koristi u psihologiji kako bi se objasnila podjela privlačnosti na seksualnu privlačnost i romantičnu privlačnost. Na taj način je najjednostavnije objasniti šta je to zapravo spektar aseksualnosti, koji identiteti ga čine, i na koji način se manifestuju. Prema ovom modelu, koji je u određenom obliku konceptualiziran još krajem devetnaestog stoljeća, postavlja se razlika između dvije privlačnosti, seksualne i romantične, i implicira se mogućnost njihovog razilaženja. Jednostavno rečeno, može se voljeti i bez seksa, a može se i seksati bez ljubavi

Autorica navodi kako je ona i sama Romkinja i spisateljica, zbog toga smatram da je ova studija još važnija, relevantnija i iskrenija. Između ostalog, strah o kojem Tahirović Sijerčić govori, jeste zapravo strah od dvostrukih drugosti, to je strah „prognanstva od svojih samih“ koji rezultira izgrađivanjem identiteta obilježenog otuđenošću i isključenošću (Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na prostorima bivše Jugoslavije, Hedina Tahirović Sijerčić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar, 2016.)

Dugotrajna borba za prava LGBTIQ+ osoba zahvatala je razne historijske epohe i poprimila različite oblike u različitim političkim sistemima. Jedan od sistema koje često ne povezujemo sa ovom borbom je socijalizam. Temeljna ideja socijalizma je klasna i radnička borba za sistem gdje svi pojedinci imaju jednak pristup resursima i jednakost pred državom bez obzira na njihovu pozadinu. Međutim, kao i svaka ideologija, na papiru je bila savršena, dok se u praksi socijalizam drugačije manifestirao od države do države. No, nije zanemariv doprinos socijalizma modernim demokratskim sistemima, posebno u pogledu ljudskih prava, u kontekstu jednakosti svih u sistemu, bez obzira na pojedinačne razlike

Prošlo je mjesec dana od napada na članice i članove Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa u Banjaluci. Sa jednomjesečnim odmakom lakše je sumirati osjećanja, racionalizovati strah, ne zadrhtati svaki put kad se pored vas u mraku pojave muškarci u crnom ili grupa navijača. No i dalje ostaje gorak okus u ustima i pitanje da li sve ovo ima smisla u društvu u kojem živimo. Da li ćemo do kraja života morati voditi računa gdje hodamo i da li ćemo biti sankcionisani samo zato što ne mislimo kao većina i ne dijelimo vrijednosti koje imaju tačne projekcije šta je identitet, kako treba da izgleda tradicionalna porodica, društvo i država, isključujući sve ostalo

Prošla su vremena kad se upadalo strejt frendovima na fejs i u njihovo ime objavljivalo statuse "JA SAM GAY". Prošlo je i skoro 20 godina otkako je stvoren Facebook koji je, zajedno s društvenim mrežama koje su se u međuvremenu pojavile, zauvijek promijenio način ljudske komunikacije i ono što se smatra pogrešnim ili lošim sadržajem

Seksualnost i seksualni odnosi oduvijek su tabu tema, nešto o čemu ne treba slobodno govoriti. Naše društvo često sam seksualni čin svodi na zadovoljenje potreba muškarca ili ga čak karakteriše kao životinjski poriv. Roditelji sa djecom ne razgovaraju o seksualnom odnosu jer to smatraju sramotnim. Mladi se uče o seksualnim odnosima gledajući pornografske snimke i dobijajući nerealnu sliku toga kako taj odnos treba da izgleda. Žensko zadovoljstvo u ovom činu se apsolutno zanemaruje. Sve ovo stvara jedan prozor kroz koji većina posmatra svako izražavanje seksualnosti.

Potreba za mržnjom se često lomi na leđima LGBTIQ+ građana, a najveći broj incidenata ostaje neprijavljen. Surova stvarnost se dakle dešava mnogo češće nego što znamo. Psihološkinja Ana Mirković u intervjuu za televiziju N1 podseća da živimo u atmosferi koja apsolutno toleriše nasilje. Mržnja se, kaže, pothranjuje, a ono što se na taj način neguje, jača i razvija se. Deca se vaspitavaju da vrate istom merom, da udare još jače, da mrze sve što je drugačije, a neretko im se poručuje da je to jedini način da ostalima dokažu da se ne razlikuju, da pripadaju čoporu i da su mu odani. U tim njihovim inicijacijama stradaju oni koji s pretnjama žive oduvek