LGBTIQ

U zagrebačkoj Kinoteci u Kordunskoj prošli je tjedan bila hrvatska premijera slovenskog dokumentarnog filma "LGTB_SLO_1984", redatelj je Boris Petkovič, snimateljica Lea Aymard

Životne partnere Ivu Šegotu i Mladena Kožića nominirao je stručni tim Dječjeg doma Zagreb (...) "Čast nam je biti među nominiranima za godišnju nagradu. Posebno nas raduje što nominacija dolazi od stručne službe Dječjeg doma u Nazorovoj koja prati razvoj djece u našoj udomiteljskoj obitelji i koja se zajedno s nama ponosi uspjehom koji djeca ostvaruju"

Svi ponekad lažu. Oni kojima takvo ponašanje čuva život to rade češće od drugih. I zbunjenost je razlog za laganje, a laži nisu samo u rečima, ima ih i u ponašanju, izborima i načinu života

U tekstovima se razmatra uzajamno konstituisanje gej identiteta i potrošačkih praksi u kontekstu beogradske gej scene. Osnovna istraživačka pitanja su kako unutar gej zajednice u Beogradu simultano funkcionišu identifikacijske prakse koje operišu sa idejama „istosti“ i „različitosti“, i kako se odvija unutrašnja hijerarhizacija gej osoba na osnovu parametra „ukusa“, opredmećenog u potrošačkim praksama i preferencijama

Na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT), koji se obilježava 17. svibnja, udruga Dugine obitelji najavila je nastavak Aninih i Rokovih avantura

Nurejev je još za života platio želju za slobodom. Kad je 1961. godine odlučio da ne želi da se vrati u Sovjetski Savez osuđen je na progonstvo, pa narednih 25 godina nije mogao da dođe do svoje rodne kuće. Trpele su i karijere njegovih sovjetskih prijatelja, a majku je ponovo video tek na samrti. Više od 50 godina ponovo je na nišanu, budući da je Boljšoj teatar krajem aprila 2023. zabranio baletsku predstavu o njegovom životu

Jednom davno, u jednoj dalekoj zemlji, živio je jedan dječak. Bio je strastven za plesanje latino-američkih i standardnih plesova. Od malih nogu je gledao plesače u lokalnoj plesnoj dvorani i brzo se zaljubio u zamršene pokrete i muziku…

Ovo nije prvi put. Iznova sebe zatičem kako želim govoriti o temama koje bi LGBTIQ zajednici donijele i unijele više hrabrosti, optimizma, poleta, ponosa i borbenosti. Uvijek sam to voljela – pisati o momentima pobjede i ponosa. Vidjeti radost i tamo gdje se čini da je nemoguće naći

Unatoč opetovanim napadima na prava LGBT+ osoba što se odrazilo na prošlogodišnju Duginu mapu Europe, ovo veliko godišnje istraživanje pokazuje da jednakost ipak pronalazi put i mjesto u raznolikom europskom društvu

SAM ili Split Attraction Model je model koji se koristi u psihologiji kako bi se objasnila podjela privlačnosti na seksualnu privlačnost i romantičnu privlačnost. Na taj način je najjednostavnije objasniti šta je to zapravo spektar aseksualnosti, koji identiteti ga čine, i na koji način se manifestuju. Prema ovom modelu, koji je u određenom obliku konceptualiziran još krajem devetnaestog stoljeća, postavlja se razlika između dvije privlačnosti, seksualne i romantične, i implicira se mogućnost njihovog razilaženja. Jednostavno rečeno, može se voljeti i bez seksa, a može se i seksati bez ljubavi

Autorica navodi kako je ona i sama Romkinja i spisateljica, zbog toga smatram da je ova studija još važnija, relevantnija i iskrenija. Između ostalog, strah o kojem Tahirović Sijerčić govori, jeste zapravo strah od dvostrukih drugosti, to je strah „prognanstva od svojih samih“ koji rezultira izgrađivanjem identiteta obilježenog otuđenošću i isključenošću (Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na prostorima bivše Jugoslavije, Hedina Tahirović Sijerčić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar, 2016.)

Dugotrajna borba za prava LGBTIQ+ osoba zahvatala je razne historijske epohe i poprimila različite oblike u različitim političkim sistemima. Jedan od sistema koje često ne povezujemo sa ovom borbom je socijalizam. Temeljna ideja socijalizma je klasna i radnička borba za sistem gdje svi pojedinci imaju jednak pristup resursima i jednakost pred državom bez obzira na njihovu pozadinu. Međutim, kao i svaka ideologija, na papiru je bila savršena, dok se u praksi socijalizam drugačije manifestirao od države do države. No, nije zanemariv doprinos socijalizma modernim demokratskim sistemima, posebno u pogledu ljudskih prava, u kontekstu jednakosti svih u sistemu, bez obzira na pojedinačne razlike