LGBTIQ

Home3

Putevima kvir umetnosti (39)

“Fun Home” Alison Bechdel: Kad vidiš sebe u stripu

Trenutna izuzetna popularnost autobiografske i konfesionalne proze u sferama književnog izdavaštva, kritike i recepcije rezultat je ispreplitanja različitih društveno-ekonomskih faktora koji su u posljednjih tridesetak godina doveli do toga da se 2000-e godine pompozno proglašavaju „dobom memoara“. Kao što Leigh Gilmore navodi u uvodu svoje studije The Limits of Autobiography, utjecaji se mogu pronaći prvenstveno u političkim pokretima zadnjih nekoliko desetljeća, zahvaljujući kojima se proširilo polje (samo)reprezentacije te je pripadnicima rodnih, rasnih i seksualnih manjina omogućeno da ispričaju vlastitu priču te na taj način gurnu autobiografiju u nove smjerove. U međuvremenu je upravo ta ideja pričanja „vlastite priče“ i prikazivanja „stvarnog života“ toliko prodrla u medije da je „konfesionalne prakse“ učinila općim mjestom suvremene popularne i masovne kulture, dok je istovremeno dovela i do pojave novih književnih kategorija, kao što je to creative nonfiction, koje predstavljaju izazov žanrovskom definiranju te zahtijevaju nove načine čitanja i analiziranja. U praksi su one ipak puno više tržišne nego teorijske odrednice, a nakon društveno-političkih pokreta, popularne kulture i književne kritike, upravo je literarno tržište četvrta sila koja je autobiografiju i memoare dovela do pozicije na kojoj se danas nalaze.
Short 01 S

Kratki film "Every Other Week" (2021)

Jedno popodne na terapiji

"Gde god odbijemo da rastemo – mentalno, emotivno ili duhovno – naše će životno iskustvo biti upravo toliko plitko..." (Susan Thesenga )
Fire2

Istorija skrivanja

Tajno venčanje na ostrvu

Istorija kvir iskustva je zajednička, pripada svima, jer nas leči od nevidljivosti. Iako se prava pripadnika LGBTIQ+ zajednice razlikuju od zemlje do zemlje, retki su oni koji misle da nam borba nije neophodna i da bi trebalo da nastavimo da živimo u tišini. Zato je svaka priča važna.
Atrann 01 S

Girls who are boys who are girls

I tako sam se godinama sramila

Sjećanja su bljeskovita, ali upečatljiva. Učionica u osnovnoj školi, vrijeme velikog ili malog odmora, idemo u četvrti ili peti razred, imamo devet ili deset godina. Sjedim sama u klupi, okružena grupom dječaka iz razreda koji mi skandiraju: Muškardin, muškardin! Kad bih imala izbora, pravila bih se da ih ne čujem, ovako samo stoički primam njihove uvrede.
Paradd 03 S

Nije poznato kada je nekom prvi put palo na pamet da govor mržnje svrsta u porodične vrednosti

Strah od Evroprajda nije pravi strah

Ako provirimo iz mehurova koje smo izgradili bez ičije pomoći, vrlo brzo nam postaje jasno da se ništa nije promenilo. Homofobija, bifobija, transfobija, anksioznost, strah od odbacivanja, odbacivanje, svakodnevno autovanje i govor mržnje su samo neke od stvari s kojima se LGBTIQ+ osobe svakodnevno susreću, često i u onim sredinama u kojima bi trebalo da se osećaju sigurno.
Krss 01 S

Jednakost je divna stvar

Škotska crkva i istopolni brakovi

Svećenicima i đakonima prezbiterijanske Škotske crkve bit će dozvoljena služba na istospolnim vjenčanjima, čime će se okončati stoljetna zabrana. Skupština crkve izglasala je ovu odluku s 274 glasa za i 136 protiv.
Fantoma 10 S

Fragmenti iz svakodnevnog života gej muškaraca i lezbejki u savremenoj Srbiji (5)

Biti isti: Kuća, dom, četiri zida

"Otkriće“ homoseksualnih društvenih svetova je istovremeno značio da su osobe istopolne seksualne orijentacije počele da se shvataju ne kao „sebi okrenute i seksom opsednute karikature“ već kao društvena bića koja, kao i svi/e ostali/e imaju svakodnevne aktivnosti, socijalne odnose, navike, osećanja, vrednosne sisteme.
Happi 01 S

Zakon o radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije

Jesu li su šale na račun gej ljudi uznemiravanje?

Spadaju li neukusne šale na radnom mjestu pod uznemiravanje? Radi se o šalama na račun seksualne orijentacije. Nisu direktno adresirane na mene, ali se radi o vicevima o homoseksualcima, a kolege znaju da sam gej. Meni je to osobno počelo smetati i nije mi smiješno. Ne bih htio raditi strku oko toga na poslu ali bi im dao do znanja da to nije ok i da se osjećam uznemireno.
Duga 02 S

Kako mi je bilo na Povorci Ponosa

Ovakvu slobodu želimo svaki dan

Da, doista nam treba mjesto gdje ćemo se slobodno družiti, a da to nije samo u gluho doba vikend noći u gej klubu ili jedno prajdovsko popodne. Želimo u ponedjeljak ujutro razglabati s LGBT kolegama kome treba manje kofeina da se razbudi, u srijedu popodne kemijati kako spojiti kraj s krajem u ovoj mrtvoj ekonomiji, u četvrtak navečer raditi plan kako popederiti cijeli svijet.
Sailor Moon 02 S

Krunski dragulj shōjo žanra

Sailor Moon: Mjesec i njegova ratnica

Sailor Moon je, doduše, u nekoliko navrata ideju sudbinske, heteroseksualne ljubavi stavljala na kušnju. Prvo androginom Harukom, a zatim i Seiyom – pjevačem koji se pretvara u lijepu ratnicu i zaljubljen je u Usagi koja mu ne uzvraća istom mjerom. No na tome imamo prvenstveno zahvaliti anime seriji koju su, kako se Naoko Takeuchi diskretno požalila, ipak većinom animirali muškarci.
Errt 01 S

Ljubav prema sebi

Problemi intimnosti istopolnih parova

U teoriji je ispunjenost na intimnom planu, a u kontekstu ljubavi i ljubavnih veza, nešto ka čemu svako od nas teži, dok u praksi sve češće govorimo o povlačenju i strahu od vezivanja, koracima unazad kada smo nadomak ostvarivanja istinske povezanosti.
Arus 02 S

BiH: Konačno imamo presudu

Zakon o diskriminaciji nije mrtvo slovo na papiru

Nije novost da su pripadnici_e LGBTI zajednice često izloženi_e diskrminaciji u raznim oblicima. Nije novost ni da većina društva ne vjeruje u sudski sistem i njegovu pravdenost i funkcionalost. No ipak je novost da, 13 godina nakon uvođenja seksualne orijentacije i rodnog identiteta, a 6 od uvođenja spolnih karakteristika kao osnova diskriminacije u Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, konačno imamo presudu koja to utvrđuje. Doduše još uvijek nepravosnažnu.
Duga 09 S

Na koncu je sve prirodno

Born To Be Gay – slojevita inventura historije homoseksualnosti

William Naphy, Born To Be Gay – Historija homoseksualnosti, Sarajevski otvoreni centar, Queeria, Domino, Sarajevo/Beograd/Zagreb, 2012.
Ugasimo 01 S

Lajla Kaikčija i Lejla Kalamujić

Voljele bismo da što više ljudi pogleda “Ugasimo svjetlo”

U susret festivalu Kvirhana na čijem otvaranju, na sceni Pozorišta mladih u Sarajevu, se ove godine prikazuje predstava “Ugasimo svjetlo”, razgovarali smo s autoricom teksta, Lejlom Kalamujić i redateljicom Lajlom Kaikčijom. Čitajte u nastavku o tome šta njih dvije kažu o dosadašnjoj saradnji, samoj predstavi i dosadašnjim te budućim utiscima.
Dugga 01 S

Povijesni dan za hrvatsku LGBTIQ zajednicu

Od danas moguće i posvajanje djece

Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje i ne smiju biti diskriminirani temeljem svoje seksualne orijentacije.