Svet - Ličnosti

Dvaput je nagrađen za glazbu na festivalu u Puli, a filmovi za koje je komponirao osvajali su najveće filmske nagrade, uključujući Zlatnu palmu u Cannesu, grand prix u Berlinu i nagrade EFA. Može se slobodno reći da su filmske melodije Zorana Simjanovića ozvučile jugoslavenske sedamdesete i osamdesete

Umio je u svojim pjesmama pričati priče. Bio je vješt stihoklepac, i umio je većinu darnuti u srce. Znate li priču o Vasi Ladačkom? Pitanje na koje narodne mase ginu u suzama. Pa “Lepa protina kći”, i sva ta pretpubertetska erotika i erotika iz staračkih domova i jučerašnjih novina. I preko toga stotinu-dvije istih takvih, pa još ganutljivijih pjesama. A onda, u devedesetima, desetak učiteljskih, pedagoški odmjerenih protestnih, protuotadžbinskih i antimiloševićevskih songova, koji, možda, i nisu preodgojili Srbiju, ali su nekim ljudima iz prvog komšiluka stalno potvrđivali da u toj Srbiji nisu svi isti, da nisu svi izgubili razum

Na koncu, kao što je odavno ostao bez Panonskog mora kojim zapravo nikada nije ni mogao zaploviti, ali je o njemu maštao i pjevao, tako je Balašević ostao i bez Jugoslavije koju je ipak uspješno nadživio kao kantautor čije će pak pjesme dugo, dugo nadživjeti njega

Proslavljeni kantautor Đorđe Balašević preminuo je u 67. godini tokom lečenja od kovida 19 u Kliničkom centru Vojvodina, javlja RTS. Ostaće upamćen kao jedan od najplodonosnijih umetnika na ovim prostorima, muzici koja je premošćavala generacije i nekim od najlepših balada, poput „Jesen stiže, dunjo moja“, „Ne volim januar“, „Ne lomite mi bagrenje“, „D-mol“, „Priča o Vasi Ladačkom“ i mnogim drugim

“Kada se usudim biti moćna, kada se usudim koristiti svoju snagu u službi svoje vizije, tada postaje sve manje važno bojim li se”; Sama je sebe nazivala crnkinjom, lezbijkom, majkom, ratnicom i pjesnikinjom. Svoj je život posvetila strasnoj borbi protiv rasizma, seksizma i homofobije. Ona je Audrey Geraldine Lorde

Britanska elektronička ikona SOPHIE preminula je u subotu 30. sječnja, nakon što se oko četiri sata ujutro poskliznula i pala s krova u Ateni, na koji se popela kako bi fotografirala pun Mjesec. Time je, u 34. godini, zaustavljena jedna blistava i uzbudljiva glazbena karijera, ali i ugašen vrijedan glas trans iskustva

Kad su mediji objavili da je Furlan preminula u petak od komplikacija virusa Zapadnog Nila, većina svjetskih agencija i medija objavila je nekrologe. U tim nekrolozima se, naravno, spominju njene globalno najpoznatije uloge, a to su one u američkim TV serijama. Spominje se „drugo poluvrijeme“ njene karijere, „poluvrijeme“ koje vjerojatno ne bi ni postojalo da se s Mirom Furlan nisu poigrale političke okolnosti

"Samoća i žaljenje su naši najgori neprijatelji; ako im se predamo, nikada nećemo učiniti nešto mudro na ovom svijetu''. Riječi su to Helen Adams Keller, poznate američke književnice i aktivistice, rođene 27. lipnja 1880. godine u Tuscumbiji, Alabama. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća impresionirala je stručnu i širu javnost, te postala uzorom i simbolom upornosti u svladavanju ograničenja s kojima se susreću osobe s invaliditetom, pružajući potporu i ohrabrujući sve one koji su dijelili sličnu sudbinu

Legendarna televizijska novinarka Milka Babović, doajenka hrvatskog sportskog novinarstva, preminula je subotu u Zagrebu u 93. godini. Prestalo je kucati veliko srce velike i srčane sportašice i ponajbolje sportske novinarke u povijesti bivše Jugoslavije i Hrvatske. Još jedna u nizu poznatih i priznatih osoba iz javnog društvenog života fizički nas je napustila u ovoj dozlaboga nesretnoj 2020., koju ćemo pamtiti gotovo samo po lošem

Ludwig van Beethoven – predstavlja borbu. Borbu kao stanje, sudbinsko, kao konflikt, kao konfliktnu potragu i proces, bitku, probu i iskušenje. Ličnu, muzičku, umjetničku, stvaralačku, ali i kulturnu, političku, povijesnu, civilizacijsku. Borbu samog kompozitora najprije, s biografijom, s očajnim uvjetima i počecima osobnim i kasnije općedruštvenim, s nepravdom da je genij još bio osuđen na sponzore i mecene, uravnivši rođenjem tik pred pojavu kompozitora-profesionalaca koji stvaraju na tržištu, što počinje u njegovom, devetnaestom stoljeću

Od pisaca 20. i 21. stoljeća, Le Carre je najsjajniji nastavljač velike tradicije realističkog, društvenog romana 19. stoljeća. On je, također, veliki nastavljač baštine Josepha Conrada, Grahama Greenea ili Sommerseta Maughama: britanskih pisaca koji su tematski mislili na globalnoj, imperijalnoj skali. Konačno i najvažnije: le Carre je veliki pisac rata. Rata koji kod njega nije rat puškama i topovima, nego kriptogramima i mikrofilmovima. Ali svejedno, rat kao rat, on onečovječuje ljude, trajno ih kvari i navodi na neizdržive moralne izbore. Kod Le Carrea je svaki rat, pa i špijunski, moralni skandal. 

Tek kad smo stizali tamo gdje nas je odvelo ono nevrijeme i nedoba, tamo gdje bi nas dočekalo svašta – nekad loše, nekad dobro, nekad, ruku na dušu, i bolje nego što smo ostavili za sobom – ali nikad naše, i što nikad nije ni postalo naše – e onda bismo je pustili. Tvoju “Nedelju”, da nas dokrajči, da nas raskoli iznutra, kao onda, kao tamo, u onoj produženoj noti na kraju refrena, kad bi zavapio, kad puknu glasnice na tren, na neizdrživi stih: “…nedelja, i svi ste tu. A mene… s vama nema”