Svet - Ličnosti

Merkel razvila svoj upečatljivi stil za koji bi se moglo reći da je na epohalan način promijenio ponašanje političara na internacionalnoj sceni. Mačista više nema ili se kriju kad izađu iz svoje zemlje. To jednostavno više nije up to date. Završni udarac tom ultrapatrijarhalnom političarskom ponašanju – gdje se alfa-mužjaci između sebe natječu tko je veći, jači, značajniji i svaka gesta ih u tomu odaje – ona je zadala jednom od najglasnijih predstavnike te vrste, bivšem američkom predsjedniku Trumpu. U susretima na svjetskoj pozornici on bi je htio zasjeniti obraćajući joj se s visoka nametljivo, intimistički, a s jedva prigušenim prijezirom ali bi ga njezin trezveni stil i pribrana nepokolebljivost pretvorili u ribu na suhom. Tako je Merkel čak samo nekom gestom, grimasom, uspjela na toj svjetskoj pozornici pokazati da se državnici ne ponašaju kao on; pred njom je ostao bez gaća, a američka liberalno-demokratska javnost je pljeskala i proglasila Merkel voditeljicom slobodnog svijeta

Nenad Nenadović je snimao „Moljca“ čitavu jednu noć. Scenu kada stoji na električnom stubu snimao je u pola četiri ujutro. Na stubu je zaspao, i da nije pored njega bio njegov otac mogao je kaže, da padne i da se "razbije

Talent ove glumačke perle, kako ju je nazvao veliki Petar Božović, rođene 15. rujna 1961. godine u Čačku, prepoznat je vrlo rano i već je s 16 godina imala prvu veliku ulogu u filmu Leptirov oblak. Nedugo zatim, nakon drugog razreda gimnazije, upisuje Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, gdje njenu klasu zovu klasom visokog rizika

Osvojio je u boksu sve što se moglo. Čak je bio i svjetski amaterski prvak, što čak ni slavnom Muhamaddu Aliju nije pošlo za rukom. O svemu tome napisano je na stotine tekstova i gotovo da nema u nas čovjeka koji sve to ne zna. Ali, malo je rečeno o Matinom životu nakon boksačke karijere

U pitanju je bilo jedno romantično oslobađanje za sve slojeve/ Kada su ljudi prestajali da se dele na građane i seljake/ Već su bili građani sveta/ Iskreno verujući u kosmopolitizam/ I da su svi na zajedničkom zadatku svaranja humanijeg sveta/ Više uživajući u lepotama svog doba, nego u stalnoj potrazi za manama/ A pesme koje je Đorđe Marjanović pevao bile su najsuptilniji izraz svega toga

Jedna od najvećih zvezda jugoslovenske zabavne muzike, legendarni pevač Đorđe Marjanović preminuo je u subotu u 90. godini od posledica korona virusa, prenose mediji

“Angela Carter je, moglo bi se reći, noćna mora Walta Disneya, jer vraća bajkama njihovu žestinu i sirovost, sadizam i beskompromisnost”, napisala je u predgovoru hrvatskog izdanja knjige "Krvava odaja" Petra Mrduljaš

Dvaput je nagrađen za glazbu na festivalu u Puli, a filmovi za koje je komponirao osvajali su najveće filmske nagrade, uključujući Zlatnu palmu u Cannesu, grand prix u Berlinu i nagrade EFA. Može se slobodno reći da su filmske melodije Zorana Simjanovića ozvučile jugoslavenske sedamdesete i osamdesete

Umio je u svojim pjesmama pričati priče. Bio je vješt stihoklepac, i umio je većinu darnuti u srce. Znate li priču o Vasi Ladačkom? Pitanje na koje narodne mase ginu u suzama. Pa “Lepa protina kći”, i sva ta pretpubertetska erotika i erotika iz staračkih domova i jučerašnjih novina. I preko toga stotinu-dvije istih takvih, pa još ganutljivijih pjesama. A onda, u devedesetima, desetak učiteljskih, pedagoški odmjerenih protestnih, protuotadžbinskih i antimiloševićevskih songova, koji, možda, i nisu preodgojili Srbiju, ali su nekim ljudima iz prvog komšiluka stalno potvrđivali da u toj Srbiji nisu svi isti, da nisu svi izgubili razum

Na koncu, kao što je odavno ostao bez Panonskog mora kojim zapravo nikada nije ni mogao zaploviti, ali je o njemu maštao i pjevao, tako je Balašević ostao i bez Jugoslavije koju je ipak uspješno nadživio kao kantautor čije će pak pjesme dugo, dugo nadživjeti njega

Proslavljeni kantautor Đorđe Balašević preminuo je u 67. godini tokom lečenja od kovida 19 u Kliničkom centru Vojvodina, javlja RTS. Ostaće upamćen kao jedan od najplodonosnijih umetnika na ovim prostorima, muzici koja je premošćavala generacije i nekim od najlepših balada, poput „Jesen stiže, dunjo moja“, „Ne volim januar“, „Ne lomite mi bagrenje“, „D-mol“, „Priča o Vasi Ladačkom“ i mnogim drugim

“Kada se usudim biti moćna, kada se usudim koristiti svoju snagu u službi svoje vizije, tada postaje sve manje važno bojim li se”; Sama je sebe nazivala crnkinjom, lezbijkom, majkom, ratnicom i pjesnikinjom. Svoj je život posvetila strasnoj borbi protiv rasizma, seksizma i homofobije. Ona je Audrey Geraldine Lorde