West Balkan

U Bosni i Hercegovini se još uvijek nije rodio političar kalibra Džemala Bijedića. Džema je volio Bosnu i Hercegovinu, Hercegovinu malo više, a Velež ponajviše

Žene u crnom objavile su 2007. godine knjigu „Ženska strana rata“, u kojoj su objavljena i pisma žena iz Sarajeva pod opsadom. Prenosimo njihove potresne priče o životu pod Mladićevim i Karadžićevim granatama i snajperima, u nekoliko nastavaka

Nikad nije prijatno da čitaoce podsetimo da malo pomognu naš portal, ali, šta ćete, mora se! Ako ste u mogućnosti da malom mesečnom donacijom pomognete našu redakciju, izvolite!

Kada su se u srednju Europu naselili Slaveni, započeli su i njihovi intenzivni kontakti s romanskim stanovništvom (s Germanima su se već ranije susretali, shvatili da ih ne razumiju i zaključili da je to gotovo isto kao da su nijemi – odatle naziv Nijemac). No od tih istih Nijemaca preuzeli su riječ koju su oni koristili za one druge, koje ni jedni ni drugi nisu razumjeli – volhu, tj. kasnije Vlah. I tako konačno dolazimo do ovih naših Vlaha

Kako kaže kapitalistička maksima, tranzicija u kapitalističko društvo traje dokle god je živ i posljednji građanin koji se sjeća vremena prije tranzicije. Moguće je da isto pravilo važi i u politici: tranzicija u društvo bez etnonacionalnog zveckanja oružjem, čini se, trajat će dokle god su živi oni koji se rata itekako dobro sjećaju. A u 2018., pored političara koji od priče o ratu profitiraju na razne načine već tri desetljeća, sada, očito, profitiraju i mediji

Paradoks ratne traume je u tome što oni koji su bili na stravičnim mestima i prošli kroz pakao, ukoliko imaju nekakve simptome traume, znači da su normalni. Ukoliko su zaista prošli kroz pakao čelika, krvi i vatre, i bilo im je sjajno... nešto nije u redu. Prema tome samo postojanje traume u stvari govori da ste samo živ čovek od krvi i mesa. Rat ima svoju cenu i pogađa gotovo sve koji se nađu u njemu. Kada se društvo sprema za rat, od nacionalističke i ideološke retorike se ne vide posledice koje će rat doneti. Čak i oni koji “pobede” u ratu, moraće da ližu svoje rane godinama i decenijama. Psihičke posledice rata se osećaju kroz generacije

Žene u crnom objavile su 2007. godine knjigu „Ženska strana rata“, u kojoj su objavljena i pisma žena iz Sarajeva pod opsadom. Prenosimo njihove potresne priče o životu pod Mladićevim i Karadžićevim granatama i snajperima, u nekoliko nastavaka

Simbolika 6. aprila bitno je vezana i uz posljednji rat u Bosni i Hercegovini, budući da je tog dana ta zemlja međunarodno priznata od strane tadašnje Europske Zajednice, a današnje Europske Unije, a istog dana je u dva najveća i simbolički najbitnija grada, Sarajevu i Mostaru, počeo istinski rat. Točnije počeo je napad ostataka JNA i srpskih nacionalističkih snaga na civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u dijelovima oba grada koje ovi nisu kontrolirali i na samu ideju života u urbanoj sredini kao takvog

Žene u crnom objavile su 2007. godine knjigu „Ženska strana rata“, u kojoj su objavljena i pisma žena iz Sarajeva pod opsadom. Prenosimo njihove potresne priče o životu pod Mladićevim i Karadžićevim granatama i snajperima, u nekoliko nastavaka

Sve će to narod prećutati, ali neće taoci sumanutih srbijanskih ratnih avantura; ljudi sa PTSP su u velikoj ili manjoj meri onesposobljeni da rade, nemaju pomoć društva, žive na marginama, u opasnim flešbekovima, samoći, depresiji, nerazumevanju porodice, u ugroženim brakovima, alkoholu kao sedativu i stimulansu

Žene u crnom objavile su 2007. godine knjigu „Ženska strana rata“, u kojoj se nalaze i delovi knjige “Priručnik za preživljavanje” koju je uredila Suada Kapić. Tu su objavljena svedočanstva žena koje su preživele opsadu Sarajeva. Prenosimo njihove potresne priče o životu pod Mladićevim i Karadžićevim granatama i snajperima, u nekoliko nastavaka

Presuda Lukoviću za parodiju pesme Radmile Lazić obiluje, blago rečeno, čudnim navodima i zaključcima. Prenosimo najzanimljivije delove, bar za istoriju progona slobode misli i izražavanja, uz prigodne i uzgredne komentare obojene zloglasnom plavom bojom