West Balkan - Bosna i Hercegovina

Unna 02 S

Nekome smo i mi raj na zemlji

Miješanjem kultura, običaja, navika, kuhinja, tradicija – država i njeni građani mogu samo profitirati. Ljepota i kvalitet neke sredine ogledaju se upravo u njenoj šarolikosti, u mogućnosti izbora, a sve su to kvaliteti u kojima se i nismo baš proslavili posljednjih decenija. Ovdje ni tzv. autohtoni narodi, šta god da to značilo, ne mogu da izađu na kraj jedni s drugima i pitanje je kako li će prihvatiti pridošlice drukčije boje kože, religije i tradicije

Saraj 01 S

Sajam lažnih vrijednosti

Sve su učinili da ogade Bosnu i Hercegovinu svima koji je vole. “Borimo se“ sa početka rata i “nikad više“ nakon Srebrenice, spojili su u naše ime u – borimo se nikad više. Sdaovci ne treba da brinu za državu (koje skoro tri decenije nema) Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost, jer je taj posao davno završen, a ovaj njihov simulakrum kofol građanske Bosne ne treba nikom. I za to se niko pametan neće boriti, a budala nam svakako ne manjka. Bitno je da nas još prije nego odu zavade sa cijelim svijetom. A komšije i susjedi su nam najveći neprijatelji. Naravno, nakon nas samih. Tako da nemamo ama baš nikog na svojoj strani ili bar blizu. A strateški smo pozicionirani samo za nove srednjevjekovne opsade. Aferim!

Rokolo 01 S

Ljudska i muzička veličina

Milan Mladenović posthumno proglašen počasnim građaninom Sarajeva

Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo je u srijedu odluku kojom je Milan Mladenović posthumno proglašen počasnim građaninom Sarajeva
Shho 01 S

Jedni nose novo, drugi idu bosi

Traži se obućar

Ako nema obućara, frizera i kozmetičara ne fali. I svi imaju posla. I zvanični i oni priučeni. Kod muških frizera, takozvanih brica, je neophodno zakazivanje. Računam, većina muškaraca često ide na šišanje, pa je možda i logično. Kod ženskih frizera je odavno zakazivanje ultimativno. I to najmanje nekoliko dana unapred. Ako su neke veće svadbe ili proslave, a niste zakazani, frizuru ćete morati da pravite same
Omarska

Još jedan Dan bijelih traka

Praznik iživljavanja nad bolom žrtava

Srbi iz Omladinskog udruženja Princip zakazalisu proslavu rođendana mađarskog predsednika Viktora Orbana i Željka Mitrovića, vlasnika TV Pink. Autentična simbolika
Sarajevo opsada

Tri decenije od početka opsade Sarajeva

Sećanje na debakl ljudskosti

Srbija je tamo gde je bila i dok su Arkan i njegovi klali u Bijeljini, u ime naroda i države, kad su snajperski hici usmrtili Suadu Dilberović i Olgu Sućić, a topovska granata ljude koji su čekali hleb u Ulici Vase Miskina. Srbija je u Vukovaru i Dubrovniku, tamo odakle mentalno nije pokušala da se vrati u normalnost
Srebrenica

Akademska splačina, orden i novac

Neko je preveslao darežljivog Dodika

Istraživač Holokausta tvrdio je, o Dodikovom honoraru, da nije bilo genocida u Srebrenici, a sada poriče nalaz “istraživanja” ne bi li dobio nemački orden. Ništa od toga. Srbija, uprkos zvaničnim upozorenjima međunarodne zajednice, prema presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, nije učinila sve da genocid spreči. A njeno zvaničnici izmišljaju opravdavajuće sintagme kakva je strašan zločin
Omarska

Bosna i Hercegovina pamti žrtve agresije

Prijedorski logori smrti

Epilog zločinačkih pohoda 43. Motorizovane brigade: Građani Srbije nakon zlodela sestrinske vojske bosanskohercegovačkog entiteta RS, finansiraju i penzije zapovednika jedinica koje su ih počinile
Srebrenica

Komemorativne svečanosti u Potočarima

Pijetet, tuga i veselje

Suljagić: Ne mogu da vjerujem da neko ko ima iole zdrave pameti može da ispostavi srpskom narodu nedela Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševća. Ko god to radi srpskom narodu najviše mrzi srpski narod od njegovog postanka. Nemci se 80 godina ograđuju od zločina nacista, ovi trče u zagrljaj Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću. Pa, to je suicidno!
Muharem Omerović

Saputnici: Muharem Omerović, pjesnik za djecu, aforističar, humorista

Narodu nije ništa, a sve ga boli

Omerović je bio humorista i šeret i vragolan – narodni čovjek, takoreći, napisao je Jovo Nikolić. Govorio je da je narodu teško odrediti dijagnozu, jer mu nije ništa, a sve ga boli, da političari s pravom ubjeđuju pisce da je bolje pričati nego pisati bajke, potkrepivši to iskustvom da je na promociji jednog poznatog pjesnika biblioteka bila puna – knjiga. ''Kad je kritika na mjestu, mjesto promijeni onaj koji kritikuje'' – govorio je Omerović
Ferid Čehić

Ljudska ljepota u logorskom paklu

Gospava me nije pitala za ime

Ovo je jedna od priča Ferida Čehića, novinara, pjesnika i romanopisca, objavljena je njegovoj knjizi ''Ljudi s tri rijeke'', koji je 20. aprila ove godine preminuo u Upsali u 86. godini. Ferid Čehić je radio u ''Borbi'', ''Glasu komuna'', ''Večernjim novostima'', ''Oslobođenju'' i sarajevskom ''Svijetu''. Objavio je dvije knjige pjesama: ''Crni kabare'' i ''Mostovi Firisona'', dva romana: ''Zablude gospodina R'' i ''Nema više, fajront'' i knjigu reportaža, priča i zapisa ''Ljudi s tri rijeke''. Bio je zastupljen u nekoliko antologija poezije i proze u Bosni i Hercegovini i Švedskoj
Adivj 01 S

In memoriam: Jovo Divjak (1937 - 2021)

General ili srodstvo po ljubavi

Otišao je Jovo Divjak, vojnik široko lica i smirujućeg osmeha, čovek koji je komandovao odbranom zlostavljanog grada, vlasnik neiscrpnih rezervi ljubavi i tolerancije; sebe je smatrao “tek jednim” od brojnih Sarajlija, oni njega za svog najbližeg; pozdravljali su ga svakog dana, želeći da baš sa njim podele uspehe i brige, da mu stegnu ruku, da dotaknu hodajuću istoriju i vrate sećanje na teške, nezaboravne dane. Ko je s Jovom Divjakom prošetao bar komadom Ferhadije, od Vječne vatre ka Čaršiji, upoznao je jednu od najdužih ulica na svetu. Tuguje Sarajevo, onako kako je, nažalost, naviklo da žali najbliže. U Beogradu tuguje ona Srbija koja se, rečima Radomira Konstantinovića. “ne miri sa zločinom”
Sarajevorat 09 S

Najlepše pevaju zablude

Smrt u Sarajevu 1994.

Te noći smo nas troje, majka otac i ja, u tuđim zimskim kaputima u tuđem stanu šutjeli: svako od nas imao je svoje misli, svoju molitvu za mrtve i za žive, svoju unutarnju tugu i saznanja o užasu života i smrti. I o ljepoti života i smrti
Lepa Radić

Ime i prezime slobode

Dan kad je obešena Lepa Radić

Neko bi sad mogao da postavi pitanje da li je Lepina žrtva bila uzaludna, s obzirom na sve što se dogodilo u poslednjih tridesetak godina. Takvo pitanje ipak nije na mestu, jer je Lepina borba za slobodu, pravdu, ravnopravnost i bolje društvo vrednost po sebi koju niko i ništa ne može uništiti. Nije Lepa uzalud poginula, nego mi uzalud živimo, jer nismo uspeli da sačuvamo ono za šta je Lepa dala svoj život. A čvrsto smo obećali, polažući pionirsku zakletvu, da ćemo „voleti našu domovinu, samoupravnu Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, čuvati bratstvo i jedinstvo svih njenih naroda i narodnosti, i ceniti sve ljude sveta koji žele slobodu i mir“