West Balkan

Brasteff 26 S

Šumski Gebels kao maskota Dodikovih batinaša

Rajko Vasić, lobanja sa ugrađenim tviterom

Poslednjih 72 sata, Rajko Vasić, omiljena pudlica Milorada Dodika, provela je ispred kompjutera, obračunavajući se tviterom sa demonstratima u Banjaluci, nesrbima iz Srbije, obaveštajnim službama, majkom i ocem Davida Dragičevića, Srđanom Puhalom i ostalim neprijateljima. U nekom pospanom rakijskom trenutku obratio se vasceloj Srbiji pitanjem : „Ред Педера, Ред Лезбача и Тивтер Прегача - То треба да замијени Националну Србију?????“. Ako ništa drugo, sad znamo kako se pravilo čita Twitter: Tivter!
Praavd 01 S

Obračun specijalaca sa građanima u Banjaluci

Brutalnost policije, zločinaca i narko kartela

Dva puta su radnici Gradske čistoće uklanjali, a građani vraćali, sa Trga srce od cveća, sliku ubijenog Davida, drvenu statuu koja simbolizuje stisnutu pesnicu kao i posude u kojima su paljene sveće. Radnici su imali rešenje Komunalne policije o uklanjanju ove prepoznatljive scenografije protesta, što svedoči o temeljnoj pripremi intervencije vlasti protiv građana
Travel 01 S

Ne želim biti autodestruktivna žrtva bosanskog duha

Pismo iz 2020. godine

Ako svi ističemo što ne valja, a nitko od nas nije spreman da ustane i uradi nešto po tom pitanju, kako mislimo napredovati? Zašto imamo i biramo da nas vode ljudi koji su za to nesposobni? Prosto, jer i oni (baš kao i mi) su uspješni u isticanju mana, prvenstveno svojih oponenata, a onda ako zatreba – osvrnu se i na svoje manjkavosti te nam obećaju da će se stvari promijeniti. Zanimljivo je, oni ne govore više da će oni promijeniti stvari, oni kažu da se stvari moraju promijenit na bolje ili da će se stvari promijeniti na bolje, usputno sebe izostavljajući iz tog proračuna
Akrist 01 S

Grđe od grđeg

SPC, politički korifej borbe za veliku Srbiju

Teško je vjerovati da oni koji SPC smatraju institucijom od najvećeg povjerenja mogu biti nacionalni Crnogorci, a tek sumnjam da je takav stav spojiv sa privrženošću vrijednostima zapadne civilizacije, demokratskim i uređenim društvima. Imao sam prilike da se susretnem sa stavovima nekih, koji su slučajno bili članovi DPS-a, o tom nekakvom nacionalnom dvojstvu. crnogorskom i srpskom. Nivo njihovog razumijevanja nacionalnog pitanja dobrano govori da je ta tema morala biti predmetom ozbiljnih javnih naučnih elaboracija, jer njihova svijest nije mrdnula od političkih manipulacija iz vremena knjaza/kralja Nikole
Sudija

Prvostepena presuda Borislavu Đukiću

Da li će robijati neuspešni srpski davitelj

Jedan od zapovednika JNA i krajiških pobunjenika na suđenjima bio je - kazaće presuditelj Slavko Lozina - vrlo korektan, a uz sve muke, verovatno i blagonaklonost cimera Dragana Vasiljkovića, uspeo je da pročita (nikad nije kasno), čak 500 do 600 knjiga
Pare

Afera Niška banka

Branko i Mladen pre Jezde i Dafine

Pretnje, psovke pa i jecaji odjekivali su salom suda a predsedavajući je besomučno lupao drvenim čekićem kako bi smirio svetinu. I psovke i urlici i suze, negodovanje sveta, kukanje i zapomaganje ojađenih bilo je uzalud. Kako se to čini i danas, izgleda da su prevaranti imali moćne zaštitnike koji su ih čuvali od zatvorskih ćelija. Slučaj koji je uzdrmao Niš a naročito njegove štediše nikada nije dobio propisan zakonski epilog. Banka je otišla “pod led” a sa njom i novac naivnih ulagača
Logor Crveni krst Niš

Priče iz sobe broj 12

Bekstvo iz nacističkog logora u Nišu

Svi istorijski izvori, uključujući i izjave preživelih logoraša, pokazuju da je povod za bekstvo iz logora bio taj što su nemački stražari nekoliko dana pre 12. februara pročitali imena 80 zatočenika iz sobe broj 12 koje je trebalo da streljaju. U to vreme, u sobi broj 12 bilo je 147 logoraša, a među njima bio je i mladi student prava Branko Bjegović, partizanski komesar Duško Tomović, kao i četnički vojvoda Vule Vukašinović sa svojim sinom Radetom
Goran Stefanovski

In memoriam: Goran Stefanovski (1952-2018)

Odlazak velikog pisca

Krajem devedesetih godina prošlog veka Goran Stefanovski se preselio u Englesku, gde je predavao dramaturgiju na univerzitetu u Kenterberiju. Njegovi tekstovi su izvođeni širom sveta, prevedeni i objavljeni na 17 jezika. Osnovao je Odsek dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Skoplju
Okkro 24 S

To su ipak tuđa djeca

Što nas sprečava da pomognemo imigrantima

Što nas je spriječilo da budemo socijalno empatična zemlja, pa još i oboružana katoličkim milosrđem, pa makar isključivo prema bijelcima, europejcima, onima s kojima dijelimo jezik, i domovinu? 
Crnagor 01

Prepuna čaša

Crna Gora nije srpska kolonija

Srbija nikako da shvati da Crna Gora nije više kulturna kolonija nijedne države i da jednako pravo da budu zastupljeni imaju i hrvatski, i slovenački, i BH pisci, i bilo koje druge države, kao srpski u nastavnim planovima Crne Gore. Odnosno, onoliko koliko zaslužuju da nose epitet svjetski priznate kulturne vrijednosti. Prije svega, Crna Gora je obavezna da vodi računa o svojoj kulturnoj baštini, a ne druge države. Odakle ideja da svi pisci koji se izučavaju u školama u Srbiji moraju biti u nastavnim programima Crne Gore? I po kojoj to logici srpski mediji to nazivaju izdajom i antisrpskim projektom?
Acbra 42 S

Šta je pisao Chicago Tribune 1919. godine

Pod srpskom okupacijom Crna Gora predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja

Amerikance posebno interesuju izveštaji koje su donijeli ti neutralni posmatrači prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru dospio u ruke Srbijanaca. Crnogorci se moraju prvo odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili bilo što od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema izveštavanju, puni Crnogoraca a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija
B. Krivokapić

In memoriam: Boro Krivokapić

Odlazak velikog novinara

Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina u Beogradu je bio aktivni učesnik građanskih dešavanja, uporno se boreći protiv dogmatizma i partije i stereotipa sredine, beogradske, ali i jugoslovenske
Ptsd 05 S

Rat se nije završio

Moj otac, samoubojica i heroj

U svemu što govorim, što činim, u određenoj mjeri zastupam vlastitog oca. Čovjeka koji čeka da detonira ručna bomba, koju je položio na stranu srca, ispod lijevog pazuha. Iz te perspektive, perspektive gubitka, mogu metaforično pljuniti u lice, reći “jebite se” svim drčnim debilima koji umišljaju da posjeduju moju sudbinu, kao i živote drugih ljudi
Rttat 07 S

Privatna SFRJ istorija: Sećate li se 1991. godine?

Tenkovi na ulicama, rezervisti u plakarima

Pisati o osamdesetim je bilo lako. Prema osamdesetim se ljudi odnose sa nekom vrstom dobroćudne ravnodušnosti. Najzad, ko se još seća Tode Kurtovića ili mini vala? Pisati o devedesetim je druga stvar. Svi su još tu, zainteresovani. Uključujući i one koji su u međuvremenu umrli ili izginuli. Složiću se ako mi kažete da su devedesete odsvirale svoje. Ali melodija još lebdi u vazduhu…
Ookri 02 B

Sajam knjiga, post festum

Rukopisi rijaliti zvezde i zlikovaca

Srećni vlasnici novih knjiga upoznaće se sa “viđenjem stvari” Kristine Kockar, Nebojše Pavkovića i Vojislava Šešelja