Živjeti s bolešću
Stare knjige

Photo: vintage-wallpaper-books

Knjige koje daju snagu

Arno Geiger: Priča o starom kralju koji nije mogao pronaći svoj dom

Otac je obolio od Alzheimerove bolesti. Njegujući ga i družeći se s njime, pripovjedač minuciozno raščlanjuje vlastite emocije i zapažanja o duševnom svijetu te bliske, i pored svojevremenih neslaganja, voljene osobe, čije se snage i sposobnosti, a time i sama konstrukcija osobnosti, neumoljivo osipaju i gase. Proširujući opseg svojega razumijevanja teškog hoda starosti, bolesti i nemoći, pripovjedač stječe vrijedne spoznaje o naravi ljudskog dostojanstva, vedrine i mudrosti.

Lisa Genova: Još uvijek Alice

Radnja romana prati nepune dvije godine života dr. Alice Howland, dugogodišnje profesorice kognitivne psihologije sveučilšta Harvard, čiji se život stubokom mijenja u pedesetoj godini života u trenutku kada joj je dijagnosticirana Alzheimerova bolest s ranim početkom. Karijeru nekad uspješne profesorice, supruge i majke troje odrasle djece, čija je karijera uključivala brojna gostovanja i predavanja na svjetskim sveučilištima, zamjenjuje svakodnevnica u kojoj su potrebni iznimni napori kako bi se sačuvala sposobnost obavljanja osnovnih radnji, zadržala sjećanja i osjećaji. Roman po kojem je snimljen Oscarom nagrađen film, roman je o životu osobe koja se bori s Alzheimerovom bolešću. Duboko uranjajući u svijest protagonistice, autorica nas suočava s iskonskim strahom gubitka kontrole nad vlastitim životom.

Sara Stridsberg: Beckomberga - oda mojoj obitelji

Beckomberga, stara psihijatrijska bolnica, iz vizure pripovjedačice mjesto je utočišta za nju i većinu likova u romanu. Tamo ljudi žive kroz bijeg od slobode, skloni podčinjavanju. To je i mjesto odrastanja. Jackie provodi dane u bolnici posjećujući oca nakon neuspjela pokušaja samoubojstva. U suosjećanju prema ljudima koji se liječe u bolnici pronalazi snagu u vlastitoj ranjivosti zbog sebičnosti autodestruktivnog oca, kojega nastoji spasiti, u svijetu izoliranom od prijetnji vanjskog svijeta. To je univerzalna priča o ljubavi prema ljudima i onome što ih takvima čini, obespravljenima, krhkima, tihima, na mjestu u kojem ipak ponekad zavladaju sretni trenutci zajedništva i radost življenja.

Slavenka Drakulić: Hologrami straha

Prvi roman poznate publicistkinje i feministkinje Slavenke Drakulić "Hologrami straha", intimna je ispovijest o teškoj drami koju autorica proživljava u borbi s okrutnom (smrtonosnom) bolešću. Poslije operacije koja ju vraća među zdrave i (žive), autorica se suočava s novim vidom stvarnosti koji bez teže krize identiteta nije u stanju prihvatiti. To psihičko stanje ona opisuje kao trodimenzionalnu projekciju (hologram) straha, sve do prelomnog časa, kada, iako funkcionalno zdrava, to i mentalno prihvati.

Stephen P. Hinshaw: Druga vrsta ludila - putovanje od stigme do nade

Ugledni profesor psihologije u svojoj autobiografskoj knjizi iznosi svoju intimnu priču o odrastanju, s misterioznim izostancima njegova oca, prožetu neobjašnjivim tajnama. Duboka tajna bila je skrivana punih osamnaest godina kao rezultat ozbiljne duševne bolesti oca i njegovih prisilnih hospitalizacija. Onog trenutka kada mu je otac otkrio istinu, za vrijeme proljetnih praznika na fakultetu, znao je da će se njegov život zauvijek promijeniti i naziva to otkriće „psihološkim rođenjem“. Autor spaja memoare tajne i srama teškog mentalnog poremećaja s istraživanjem stigmatizacije duševne bolesti, otkrivajući osobni, dirljiv pogled na stigmu duševnih bolesnika koja ih prati, zbog čega često nailaze na osudu i dovodi ih do gubitka njihovih temeljnih sloboda.

Slavenka Drakulić: Frida ili O boli

Ugledni profesor psihologije u svojoj autobiografskoj knjizi iznosi svoju intimnu priču o odrastanju, s misterioznim izostancima njegova oca, prožetu neobjašnjivim tajnama. Duboka tajna bila je skrivana punih osamnaest godina kao rezultat ozbiljne duševne bolesti oca i njegovih prisilnih hospitalizacija. Onog trenutka kada mu je otac otkrio istinu, za vrijeme proljetnih praznika na fakultetu, znao je da će se njegov život zauvijek promijeniti i naziva to otkriće „psihološkim rođenjem“. Autor spaja memoare tajne i srama teškog mentalnog poremećaja s istraživanjem stigmatizacije duševne bolesti, otkrivajući osobni, dirljiv pogled na stigmu duševnih bolesnika koja ih prati, zbog čega često nailaze na osudu i dovodi ih do gubitka njihovih temeljnih sloboda.

Einar Már Guđmundsson: Svemirski anđeli

U romanu pratimo Pallovu priču od rođenja pa sve do smrti, trnovit i grub put neostvarenog slikara koji završi na lijekovima u psihijatrijskoj bolnici Kleppur. Njegov je život strah, bol i patnja, ali ne pada u depresiju već pruža i opisuje pravu bit bolesti. Roman donosi tmurne i jezive slike islandskih pejzaža što cijeloj priči daje veliku težinu pa strah dolazi sam od sebe i opipljiv je. Priča je istodobno i dirljiva i duhovita, a autor ispisuje redove jednostavnim, ali poetičnim jezikom.

Slavenka Drakulić: Tijelo njenog tijela - priče o dobroti

Knjiga napisana kao zahvala Christine Swenson - osobi koja je autorici darovala bubreg, i kao izraz poštovanja prema ostalim davateljima. Autorica je napisala ovu angažiranu književnu reportažu o darivanju organa s dvojakim polazištem: kao vrsna književnica i novinarka te sa subjektivnog stajališta kao privatna osoba koja je pola svog života bila bez bubrega. Priče su to ne samo o autoričnom slučaju, već i o ljudima diljem svijeta koji daruju i primaju bubreg, njihovim dvojbama, traumama, borbama sa savješću

Pieter Steinz: Čitanje na odlasku - književnost kao životna potreba

Nakon početnog šoka, nizozemski književni kritičar, novinar i publicist suočava se s teškom dijagnozom terminalne bolesti (amiotrofična lateralna skleroza, ALS) započinjući dnevnik u kojemu razvoj svoje bolesti i naglo opadanje snage i kvalitete života općenito prati povezujući ga s knjigama koje je u životu pročitao, koje su ga formativno obilježile i kojima se odlučio vratiti u svojim zadnjim danima. Dnevničke kolumne objavljivao je u novinama svakog tjedna. Pišući o knjigama koje su mu "polazište za promišljanja o ljudskoj nemoći, rastancima, mirenju, boli, ali i o prekrasnim trenucima" mentalno drži bolest na uzdi, pronalazeći upravo u književnosti izvore životne radosti, humora i ljubavi.

Lisa Genova: Svaka nota odsvirana

Autorica, doktorica neuroznanosti, znanja s tog područja vješto uklapa u svoje romane kao što je na hrvatski prevedeni roman Još uvijek Alice u kojem problematizira Alzheimerovu bolest. U hrvatskome izdanju nedavno je objavljena i njezina nova knjiga u kojoj se bavi ALS-om, amiotrofičnom lateralnom sklerozom, teškom neurološkom paralizirajućom bolešću, kroz priču o poznatom pijanistu oboljelom od te opake bolesti od koje je bolovao i Stephen Hawking. U dirljivoj i potresnoj prozi čitatelj prati i odnos bivših supružnika koje bolest neočekivano ponovno spoji. Međusobne optužbe, ogorčenost, predbacivanja, kako bolest napreduje, pretvaraju se u katarzičan oprost sažet u nadahnutoj rečenici: "Kad nekome ne oprostiš, to je kao da popiješ bočicu otrova i onda očekuješ da ona druga osoba umre."

Susan Spencer-Wendel s Bretom Witterom: Prigrli život : moja godina provedena u radosti

Autobiografska proza u kojoj autorica opisuje svoj život nakon što joj je u 44. godini života dijagnosticirana neizlječiva bolest, amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Umjesto da se preda očaju, odluči unovčiti pozamašno životno osiguranje i ispuniti preostalo vrijeme uživanjem i pustolovinama s ljudima koje voli, na društveno prihvatljiv način.

Matt Haig: Zašto ostati živ

Priča o iskustvu sloma i pada u depresiju koja je autora zamalo koštala života, ali i putu izlječenja, pronalaženju snage i smisla života. Kroz snažnu osobnu priču autor opisuje osjećaj beznađa, tjeskobe i boli koji su ga zadesili naizgled niotkuda, nakon čega je uslijedila dugačka i mukotrpna borba s anksioznošću i depresijom. Uspjevši se izliječiti, i to bez pomoći lijekova, autor daje nadu i podršku svima koji prolaze kroz istu bolest.

Lorenzo Amurri: Apneja

Nakon što je preživio tešku nesreću na skijanju u kojoj mu je uništena kralješnica, pa je postao tetraplegičar u potpunosti ovisan o pomoći drugih ljudi, mladi čovjek otvoreno i iskreno piše o tome kako je živjeti u kavezu vlastitoga nefunkcionalnog tijela, o paklu ovisnosti o drugima, o svim nijansama toga neravnopravnoga odnosa u kojemu je invalidna osoba ta koja neprestano mora rušiti komunikacijske barijere koje stvara nelagoda neočekivane i neželjene emocionalne dinamike koja se kreće između patroniziranja i distanciranja zdravih. Autobiografska priča, ispovijest o tome kako je jedan čovjek pokušavao prihvatiti sebe u novonastaloj tjelesnoj ograničenosti, debitantski je roman nagrađen Nagradom Europske unije za književnost 2015., čiji je autor preminuo od iznenadnih zdravstvenih komplikacija 2016. godine.

Ivana Plechinger: Ono što ostaje, uvijek ljubav je : kako nastaviti radosno kroz život nakon što doživite bolest i ostanete bez onih koje volite

Vodič kroz život prepun ljubavi, nade i pozitivne energije u kojem autorica iskreno progovara o teškom životnom razdoblju – gubitku majke u djetinjstvu, očeve smrti u njezinu domu te borbi s vlastitom bolešću. Prenosi brojne savjete i načine kako se nositi s tugom, počevši s iskazivanjem zahvalnosti, ljubavi i oprosta prema samom sebi.

Martina Mlinarević: Huzur

Vodič kroz život prepun ljubavi, nade i pozitivne energije u kojem autorica iskreno progovara o teškom životnom razdoblju – gubitku majke u djetinjstvu, očeve smrti u njezinu domu te borbi s vlastitom bolešću. Prenosi brojne savjete i načine kako se nositi s tugom, počevši s iskazivanjem zahvalnosti, ljubavi i oprosta prema samom sebi.

Martina Mlinarević: Bukača

Autobiografska proza kolumnistkinje, pjesnikinje i društveno angažirane aktivistice, koja razotkriva svoj život prkoseći predrasudama društva. Pišući o svojoj bolesti - karcinomu dojke, hrabro brani svoja načela i postupke. Intiman tekst o bolesti, ljubavi i izdajama prožet je autoričinom gorljivom željom za ravnopravnošću, slobodom i demokracijom u društvu u kojem živi. Novu snagu pronalazi uz kćer Unu i partnera Gorana te ne odustaje čak i kada je i najbliži iznevjere.

Randy Pausch s Jeffreyjem Zaslowom: Posljednje predavanje

Sveučilišni profesor informatičkih znanosti, Randy Pausch, započeo je rad na ovoj knjizi nakon što mu je dijagnosticiran tumor na gušterači i prognozirano još nekoliko mjeseci života. Knjigu je posvetio svojoj djeci u čijem odrastanju nažalost neće sudjelovati. Želja mu je bila govoriti o poštenju, časti, zahvalnosti i drugim stvarima koje je držao vrijednima u životu. Knjiga je dobila ovakav naslov jer na nekim sveučilištima, uključujući i njegovo, postoji običaj da profesor održi "posljednje predavanje" u kojem upućuje studentima svoju osobnu poruku. On je doista i održao svoje "posljednje predavanje" već uvelike izmučen bolešću.

Paul Kalanithi: Dah koji život znači

Sveučilišni profesor informatičkih znanosti, Randy Pausch, započeo je rad na ovoj knjizi nakon što mu je dijagnosticiran tumor na gušterači i prognozirano još nekoliko mjeseci života. Knjigu je posvetio svojoj djeci u čijem odrastanju nažalost neće sudjelovati. Želja mu je bila govoriti o poštenju, časti, zahvalnosti i drugim stvarima koje je držao vrijednima u životu. Knjiga je dobila ovakav naslov jer na nekim sveučilištima, uključujući i njegovo, postoji običaj da profesor održi "posljednje predavanje" u kojem upućuje studentima svoju osobnu poruku. On je doista i održao svoje "posljednje predavanje" već uvelike izmučen bolešću.

Karmen Weber Damjanović: Dodir svjetla

Ispovjedno djelo autorice priča je o susretu žene i imaginarne svjetlosti koja je vodi i daje snage u borbi protiv raka vrata maternice. Premda je temelj knjige u ljudskoj patnji, ona zapravo odiše vedrinom i optimizmom jer prikazuje koliko je bitna želja i volja za životom, odnosno - unutarnja snaga duha i tijela u takvoj situaciji. Autorica uspješno vodi čitatelja u taj paralelni svijet na dječji iskren način s refleksijom o anđelu čuvaru.

Vida Borš: Humor, a ne tumor

Tiskano izdanje blogova "Lutka iz izloga" i "Humor, a ne tumor" u kojima je autorica, po struci arhitektica i plesna pedagoginja, opisivala svoju svakodnevicu ispunjenu borbom sa zloćudnom bolešću. U svojim se zapisima na neposredan, iskren, ali nadasve duhovit i optimističan način osvrnula na različite probleme oboljelih, kao i na opće životne situacije.

Nismo same / priredila Ivana Kalogjera

Zbirku intimnih ispovijesti žena oboljelih od raka, kao i njihovih partnera, prijatelja i članova obitelji, priredila je Ivana Kalogjera koja se i sama prije četiri godine suočila s dijagnozom raka dojke. Započela je s prikupljanjem priča te je na portalu "Nismo same" dosad okupljeno više od 150 inspirativnih priča. U ovoj se zbirci nalazi četrdesetak priča žena i njihovih najbližih koji su hrabro progovorili o svemu onome što nosi jedna ovakva dijagnoza: (ne)prihvaćanju bolesti, (ne)razumijevanju svojih najbližih, otkazima, stigmatizaciji i slično.

*Prenosimo s portala GKR - Gradska knjižnica Rijeka

Oceni 5