GameStop: Vrijedna lekcija, ali ne i politički model
GameStop

Photo: Hiroko Masuike/The New York Times

Koliko je slobodno tržište slobodno

Prošlotjedna zbivanja na Wall Streetu sve su nas na nekoliko dana prebacila na on line nastavu. Gotovo cijeli svijet je učio jednu lekciju: short selling. Ili u našem sad već ustaljenom prijevodu: šortanje. Svi renomirani mediji, bilo strani bilo domaći, svom su čitateljstvu ponudili članak: evo što je šortanje. Naučena lekcija se aplicirala u raspravama na društvenim mrežama, obiteljskim ručkovima i svim ostalim dopuštenim oblicima socijalizacije u ovim zahtjevnim vremenima. Rasprave su išle od razumijevanja tehnikalija šortanja do širih političko-društvenih učinaka same operacije, ali i one koordinirane akcije koja je šortanje kao sumnjivu praksu dovela u središte globalne pozornosti.

Prisjetimo se osnovnih elemenata priče. U središtu se nalazi kompanija GameStop koja se zapravo sastoji od velikog broja dućana na više kontinenata u kojima se prodaju video-igrice. S obzirom na sve rašireniju prodaju svega, pa i video-igrica, putem Interneta, GameStop se već neko vrijeme nalazi u poslovnim problemima. Pandemija i lokdauni su te probleme samo dodatno produbili jer su još više potaknuli Internet trgovinu. Prošlog ljeta u kolovozu poznati investitor Ryan Cohen poželio je promijeniti trend. Počeo je kupovati dionice i navoditi kompaniju na promjenu poslovne strategije: gašenje dućana, otpuštanja, restrukturiranje i prelazak na on line trgovinu. Drugi investitori su u tome prepoznali mogućnost poslovnog uspjeha i počeli kupovati dionice čija je cijena do studenog narasla tri puta. Međutim, pojavila se još jedna grupa investitora koja je smatrala da Cohenov plan neće uspjeti i da kompanija neće doživjeti priželjkivani rast. Drugim riječima, predviđali su neuspjeh poslovnog zaokreta i pad cijena dionica. I kako to već ide na Wall Streetu, na tom su predviđanju naumili i zaraditi.

A na propastima kompanija zarađuje se tako što se kladiš na njihovu propast. I to klađenje se odvija u obliku famoznog šortanja. Vjerojatno ste već sto puta pročitali o čemu se radi, ali evo još jednom. Dakle, od vlasnika posudite dionicu uz određenu naknadu i s rokom kad ju trebate vratiti. Nakon što ste je posudili s njom možete baratati kao da je vaša. Odmah je prodate, za recimo 10 dolara, i kladite se da će u određenom vremenskom roku njena cijena pasti. I, na primjer, cijena padne na 2 dolara, vi ju otkupite nazad i vratite vlasniku od kojeg ste ju posudili. Dakle, zaradili ste 8 dolara minus naknada za posuđivanje. Takav su plan hedge fondovi imali s dionicama GameStopa, međutim preduhitrili su ih sitni investitori s financijskog foruma na Redditu. Da skratimo poznatu priču, tisuće njih je krenulo s kupovanjem dionica GameStopa i cijena im je počela vrtoglavo rasti. Što je značilo da su fondovi u velikom gubitku jer moraju otkupiti i vratiti posuđene dionice.

Tehnikalije akcije su poznate i tu previše mistike, inače standardne za operacije na Wall Streetu, više nema. Ono što sada privlači pažnju su političko-ekonomska i ideološka čitanja postupka amaterskih investitora protiv snažnih fondova. Za početak valja istaknuti da je koordinirana akcija redditovaca postigla zavidan edukacijski učinak. Pored toga što je šira javnost naučila dosta o tome kako se na burzama zarađuje novac, naučilo se ponešto i o “slobodnom tržištu”. Naime, ugroženi fondovi i medijski organski intelektualci Wall Streeta su odmah požurili objasniti kako se radi o manipulaciji koja ugrožava slobodnu trgovinu i klasičnu funkciju burze. Premda se manipulacije i razni tipovi udruživanja i oklada događaju stalno. Samo je pitanje tko ima društvenu i ekonomsku moć da odluči što je manipulacija, a što legitimno snalaženje na “slobodnom tržištu”.

Također, načinjen je prvi korak u raskrinkavanju funkcije burze. Jedna od prvih reakcija na poteze brokera amatera je bila ta da se ponašaju suprotno samom smislu postojanja burze. A taj smisao je da poduzeća izlaskom na burzu prikupljaju financije za investicije i poslovno širenje. Novac koji si dobio prodajom dionica uložiš u strojeve, zgrade ili što ti već treba, a oni koji su kupili dionice smatraju da će dobit u budućnosti rasti i da će si priskrbiti dividendu. Međutim, kako navodi Doug Henwood u članku na temu GameStopa, samo 2% priskrbljenih sredstava na Wall Streetu prilikom izlistavanja dionica u proteklih dvadeset godina uložilo se u opremu i zgrade, to jest u temelje investicija. Drugim riječima, firme investicije financiraju uglavnom iz vlastitih profita ili iz nekih drugih izvora, poput banaka ili fondova rizičnog kapitala. Burza uglavnom služi da dioničari crpe sredstva iz firmi, a ne obrnuto. Također, jedna od najučestalijih operacija u posljednje vrijeme je otkup vlastitih dionica kojima cijena tako raste, a rastu i plaće menadžerima koji se danas često plaćaju upravo u dionicama. Burza odavno ne igra ulogu racionalnog alokatora investicijskog kapitala koji pomaže ekonomiju u cjelini.

Pored raskrinkavanja burzovnih operacija, koordinirana akcija redditovaca polučila je i neke ideološke učinke u smislu predodžbe efikasnog političkog subjekta. Pojavili su se politički sentimenti poznati otprije deset godina koji su pratili Occupy Wall Street pokret. Samo eto danas nemamo “hipijevsko” zauzimanje trgova i parkova, već sofisticiranu financijsku operaciju: dobivamo ih na njihovom terenu, a za to je najzaslužniji Internet. Međutim, Internet je najzaslužniji i za sami početak priče. GameStop ne bi bio u poslovnim neprilikama da nije bilo Interneta, tj. nesnalaženja uprave u kontekstu novih prodajnih modela. Internet nam je omogućio visok stupanj koordinacije i zajedničkog djelovanja kao što pokazuje kolektivna sabotaža šortanja, ali nije nam omogućio i neposredni alat za organiziranje, na primjer, radnika u GameStopu. Njihova je sudbina prepuštena neizvjesnim utakmicama na tržištu.

Također, financijska diverzija ekipe s foruma nam ne može predstavljati model političkog djelovanja protiv Wall Streeta. Nekim fondovima su priušteni masovni gubici, a neki su koji posjeduju dionice GameStopa zaradili. Raskrinkane su određene ekonomski izlišne prakse na burzama, ali sam princip trgovanja i zarade nije doveden u pitanje. Također, veliki broj amaterskih brokera će i izgubiti novce jer je prekasno odlučio prodati dionice. Akcija je bila koordinirana i kolektivna, ali rizici su na kraju ispali individualni. I to će se uvijek događati s “demokratizacijom financija” koja počiva na individualnim osnovama. Sami ulagači s Reddita su bili prilično heterogena skupina: neki naprosto imaju dovoljno novaca da se igraju i to im predstavlja adrenalinsko iskustvo, neki su vidjeli priliku da zarade i pokriju dugove, neki su uživali isključivo u političkoj dimenziji akcije, a neki su se naivno priključili kao što se ljudi priključe hajpu oko neke serije na Netflixu.

Špekulacije su neizostavni dio kapitalizma. Kao što se špekulira na Wall Streetu, tako se špekulira i u bilo kojem drugom “opipljivijem” biznisu jer vi nikad ne znate koliko ćete prodati igrica, automobila ili napitaka. Samo su te špekulacije na Wall Streetu dosegnule ekstremnu dimenziju i sve više odudaraju od “realne” ekonomije i špekulacija koje se tamo odvijaju. A investitori sve češće odustaju od špekulacija u “realnoj” ekonomiji jer su neizvjesnije i duže traju. Jednostavnije je zaraditi u trgovanju financijskim instrumentima. Redditovcima možemo zahvaliti na itekako vrijednoj lekciji iz suvremene ekonomije, ali demokratizacija financija i ekonomije znače nešto drugo – a to je kolektivno i demokratsko odlučivanje o investicijama s obzirom na društvene i ekološke potrebe. Kao i kolektivna briga za one koji su kolateralne žrtve investicijskih okršaja i tržišnih utakmica.

*Prenosimo sa portala Bilten

Oceni 5