Inicijativa povodom Mjeseca ponosa
Pride 03 S

Photo: Marija Đoković/XXZ

Kucnuo je čas da iz ormara izađemo na balkone

Najčešće su to zastave duginih boja koje simboliziraju čitavu LGBT+ zajednicu, no nije pravilo. Prihvaćanjem različitih seksualnih identiteta u društvo i njihovim grananjem danas možemo vidjeti šarenilo zastava koje reprezentiraju specifičnu seksualnost, npr. zastavu transrodnih, interseksualnih ili biseksualnih osoba, ali i mnoge druge.

Isticanjem zastave duginih boja na privatnom balkonu ili prozoru, na način da se ona vidi s ulice, pokazujemo solidarnost i izražavamo podršku LGBT+ zajednici te tim malim činom pokušavamo doprinijeti inkluzivnom društvu.

Na tu temu popričali smo s Leonardom Pierobonom, znanstvenikom, edukatorom i mentorom te aktivistom za ljudska prava. Upravo je on na prvi dan Mjeseca ponosa na svom Facebook profilu podijelio akciju vješanja zastava u Hrvatskoj.

"Želim šareniju Hrvatsku"

Pierobon podučava srednjoškolce i studente matematiku i fiziku te ih priprema za upise na preddiplomske i doktorske studije, a u slobodno vrijeme organizira edukacijske projekte poput Ljetne škole znanosti u Požegi.

"U svom radu nastojim biti emocionalna podrška svojim učenicima, graditi im samopouzdanje i poticati na kritičko razmišljanje kroz otvoren razgovor o problemima društva poput ekonomskih nepravdi, prava radnika, zaštite okoliša te prava manjina. Sa svojim učenicima otvoreno progovaram o LGBT+ temama i svojoj homoseksualnosti, a neki učenici su mi izašli iz ormara i upitali za savjete kako u svojim budućim karijerama otvoreno živjeti svoje LGBT+ identitete i zaštiti se od diskriminacije," dodaje.

U našem društvu dobri učenici privlače pozornost nasilnika svojim dobrim ocjenama, lijepe žene privlače pozornost silovatelja svojom ljepotom, uspješni ljudi privlače pozornost zavidnih svojim uspjehom, pa će tako i hrabre i autentične LGBT+ osobe privlačiti pozornost homofoba svojom slobodom

Živjeti u skladu sa svojim identitetom nešto je što mnogi u Hrvatskoj ne mogu ostvariti zbog i dalje prisutne heteronormativnosti i mržnje prema drugačijem. Stoga se vješanje zastava duginih boja postavlja kao odlična akcija za poticanje promjena na individualnoj i društvenoj razini jer ne znamo tko hoda ulicama i koga će potencijalno ohrabriti dajući do znanja da nisu sami.

Pierobon je svoju zastavu objesio na svoj  i majčin balkon. "Dođu mi suze na oči kad ih vidim. Za mene je to simbol slobode, prihvaćanja i ljubavi koje nisam imao u životu, te kroz te prekrasne boje nadoknađujem i iscjeljujem štetu koja mi je nanesena. Zastava mi pomaže da sram unutar sebe zamijenim ponosom na svoju borbu i autentičnost."

Kome smeta zastava?

Kako je živio u Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu gdje se progres ostvarivanja i održavanja ljudskih prava odvija ipak nešto brže nego u Hrvatskoj, upitali smo ga za praksu vješanja zastava u inozemstvu.

"U UK-u i Švicarskoj sasvim je uobičajeno kititi balkone, dvorišta, dućane i trgovačke centre, škole, zdravstvene i ostale institucije duginim bojama za vrijeme Mjeseca ponosa. Usporedio bih to s lampicama u božićno vrijeme. U svakom kvartu, na skoro svakoj zgradi i u svakom trenutku tijekom Mjeseca ponosa u Zürichu sam vidio zastave duginih boja i to je djelovalo oslobađajuće na moju podsvijest. Tamo sam upravo i dobio ideju za ovu inicijativu u Zagrebu i želim da svake godine Hrvatska bude sve šarenija i šarenija u lipnju."

Ipak, moguće je da neki smatraju kako se vješanjem zastava privlači pozornost i označuje se metom homofoba.

Pierobon naglašava "da u našem društvu dobri učenici privlače pozornost nasilnika svojim dobrim ocjenama, lijepe žene privlače pozornost silovatelja svojom ljepotom, uspješni ljudi privlače pozornost zavidnih svojim uspjehom, pa će tako i hrabre i autentične LGBT+ osobe privlačiti pozornost homofoba svojom slobodom. Iznimno je bitno ovdje prestati posramljivati žrtve kroz okrivljavanje da privlače pozornost. Nasilnici su problem i njih treba posramljivati i okrivljavati."

Iskazivanje podrške ne staje na zastavama

Kako kaže, od desetak zastava koje se trenutačno vijore, nitko tko ih je istaknuo nije imao neugodnih iskustava, osim jednog prijatelja koji je morao ukloniti zastavu jer u statutu zgrade piše da na balkonima smije biti samo cvijeće (ideja: možete napraviti dugu od cvijeća). Na toj je zgradi i hrvatska zastava morala biti sklonjena prije par mjeseci, ali uvijek možete postaviti zastavu s unutarnje strane prozora.

Pierobon je svjestan da živimo u homofobnom društvu pa apelira na one koji žele istaknuti zastavu duginih boja da misle na svoju sigurnost. "Izbjegavao bih postavljanje zastava u prizemlju, a treba biti oprezan i s prvim katom. Mislim da bi sve iznad drugog kata trebalo biti sigurno."

Dođu mi suze na oči kad vidim zastave. Za mene je to simbol slobode, prihvaćanja i ljubavi koje nisam imao u životu, te kroz te prekrasne boje nadoknađujem i iscjeljujem štetu koja mi je nanesena

Za kraj, Pierobon se osvrnuo na još neke načine kojima tijekom Mjeseca ponosa, ali i tijekom cijele godine, pojedinci mogu iskazati podršku marginaliziranim skupinama.

"Mogu nas pitati što nam treba i što mogu za nas učiniti, a što je nama stresno. Npr. neki moji heteroseksualni prijatelji ne osjećaju nikakav stres kad brane LGBT+ prava u razgovorima, vješaju zastave duginih boja ili odlaze na prajd jer nisu nikad bili traumatizirani na način na koji sam to bio ja. Iz tog razloga oni mogu lakše neke stvari napraviti nego ja. Kad vidim kako oni to rade, od njih crpim podršku i snagu i učim kako svoj strah i sram pretvoriti u samopouzdanje i ponos. Oni, pak, od mene uče kako živjeti iskreno i autentično usprkos vanjskim nedaćama te su inspirirani mojom borbom te to pretaču u ostale sfere života. Tako učimo jedni od drugih. Zato je ovo borba svih nas – naša zajednička borba za ljubav i poštovanje koja nas povezuje i spaja", završno poručuje.

Pozivamo vas da i vi tijekom Mjeseca ponosa objesite svoje šarene zastave na balkone i prozore te da tako zajedničkim snagama pokažemo da LGBT+ osobe žive posvuda u Hrvatskoj i da su, baš kao i njihovi sugrađani, dio hrvatskog društva.

*Prenosimo s portala Crol

Oceni 5