Učiti na tuđim greškama
Train 01 S

Film "Trainspotting"

Photo: IMDb

Narkotici u književnosti

Irvine Welsh: Trainspotting

Trainspottting je knjiga koja na dramatičan i realističan način progovara o ovisnosti i o utjecaju droge na živote mladih. U knjizi pratimo živote skupine ovisnika o heroinu u Edinburghu krajem osamdesetih godina kroz labavo povezani niz sirovih, pomaknutih priča koje nam rastvaraju srca tame u narkićima, frajerima i manijacima koji se spuštaju niz ljestvicu uspjeha u glavnome gradu.

Christiane F.: Mi djeca s kolodvora ZOO

Nezaobilazan naslov kada je u pitanju tema ovisnosti o drogama. Potresna ispovijest narkomanke Christiane F.  Progovorivši iskreno i nesuzdržano o svom životu heroinske ovisnice, ovaj je roman Christiane F. učinila šokantnim svjedočanstvom, kako o vlastitoj intimi zarobljenoj u košmaru ovisnosti, tako i općenito o mračnom i zastrašujućem svijetu narkomana.

Melvin Burgess: Hors

Roman Melvina Burgessa Hors uzbudljiva je i mjestimice šokantna priča o grupi mladih ljudi uhvaćenih u smrtonosni zagrljaj heroina. Zbog svoje iskrenosti i realističnog prikaza života ovisnika, roman je postigao senzacionalan uspjeh.

William S. Burroughs: Junky

Još jedan šokantan roman iz pera jednog od najkontroverznijih američkih književnika. Priča prati život ovisnika od njegova prva iskustva s morfijem, lutanja od rodnog grada na Srednjem Zapadu, pa sve do New Yorka, New Orleansa te Mexico Cityja i uživanja u heroinskim dozama, koje postaju jedina prava stvarnost, ali i zlokobni otkucavatelj njegova vremena. Ova zastrašujuća ispovijest okorjelog narkomana oživljava cijeli ovisnički milje lica iz polutame, koja u svojim mnogim narkomanskim uzletima i sama postaju vlastitim halucinacijama… Predgovor za roman napisao je glasoviti američki književnik Allen Ginsberg.

Alen Bović: Metastaze

Grafički vrlo zanimljiva knjiga koja je izazvala interes kod publike zbog autentičnih, surovih opisa, ali i zbog autorovog nepoznatog identiteta skrivenog iza imena Alen Bović. Vjerodostojan prikaz zagrebačkog kvarta i mladih ljudi s margine društva, koje je zahvatio rat u njihovim dvadesetim, a koji se sad gube u drogi, alkoholu, agresiji, nogometnom navijanju, uličnom nasilju. Uvjerljivim, živim dijalozima, sočnim, zagrebačkim žargonom te brojnim fotografijama koje motivima i tematski prate tekst, knjiga predstavlja živo štivo koje mami svojom stvarnošću.

Jörg Böckem: Samo da preživim noć: moj život novinara i ovisnika

Autor je od devedesetih godina 20. stoljeća bio istaknuti slobodni novinar, suradnik važnih njemačkih novina i magazina. No pritom je bio ovisnik o teškim drogama i svakodnevno obilazio postaje pakla droge - bio preprodavač, svodnik, zatvorenik, bolesnik. Budući da je knjiga osobno, neposredno svjedočanstvo njemačkog autora možemo je usporediti s "Djecom s kolodvora Zoo", klasikom ovog "žanra".

Anonimna autorica: Pitaj Alicu : dnevnik jedne narkomanke

Alica, tipična i pomalo naivna petnaestogodišnjakinja iz skladne obitelji, u želji da se uklopi u društvu uzima LSD te tako postupno ulazi u mračni svijet ovisnosti. Njezin dnevnik, intimna ispovijest mlade narkomanke, detaljno prikazuje život u svijetu droga te njen kobni utjecaj na njen život.

Jana Frey: Strmoglavi pad

Potresni roman - ispovijest mlade djevojke Marie o njezinoj potrazi za srećom u tabletama ecstasyja i party drogama, temeljen na istinitim događajima. Sve je počelo bezazleno, ili je bar tako izgledalo, dolaskom nove učenice Friedrike, koja je pridobila pažnju Leona, Marieinog najboljeg prijatelja i dečka. Osjećaj odbačenosti, manje vrijednosti i poznanstva sa novim prijateljima, sklonim uživanju lakih opijata, promijenit će život mlade djevojke Marie. Iako je dobro znala da je droga zadnje smeće, prvu tabletu progutala je bez razmišljanja i osjećala se prekrasno. Sve što se dalje događalo polagano se pretvaralo u stmoglavi pad, na sreću u posljednji trenutak zaustavljen.

James Frey: Milijun komadića

Knjiga u kojoj američki autor opisuje vlastito iskustvo ovisnosti. Kao dvadesettrogodišnjak, već desetljeće teško ovisan o drogi i alkoholu, on započinje liječenje u klinici za odvikavanje u Minnesoti. Na četiristotinjak stranica, minimalistički i hladno, on opisuje mukotrpan proces borbe ovisnika, sebe samog, za "normalan život". Knjiga je objavljena u Algoritmovoj biblioteci "Andrea Zlatar Vam predstavlja".

Denis Johnson: Isusov sin

Denis Johnson, američki pjesnik i prozaik, često uspoređivan s Carverom i Hemingwayem, u ovoj zbirci predstavlja 11 priča koje pripovijeda bezimeni pripovjedač, narkoman i alkoholičar. On luta američkim Srednjim zapadom i Zapadom, posjećuje mračne barove, boravi u zatvorima, bolnicama i ustanovama za liječenje ovisnosti. Gubitnici i antijunaci koje susreće doživljavaju prometne nesreće, ubojstva i nasilje. Naslov zbirke preuzet je iz stihova pjesme "Heroin" Lou Reeda.

Joel Hynes: Do dna

Suvremeni britanski autor prati tinejdžerske dane Keitha Kavanagha u okruženju provincijskog gradića Covea. Alkohol, droga, tučnjave, potom ljubavna veza s djevojkom Natashom, izbacivanje iz roditeljskog doma, potom i iz Natashinog, neke su od epizoda Keithovog mladenačkog divljanja, koje će se stubokom promijeniti kada se Natasha preseli u drugi grad… U romanu se munjevitim ritmom smjenuje epizoda za epizodom, zbog čega ovaj roman mnogi kritičari smatraju kanadskim „Trainspottingom“.

Piere Drieu La Rochelle: Nemirni plamen : popraćeno zapisom Zbogom Gonzagueu

Pratimo zadnja dva dana u životu tridesetogodišnjeg Alaina Leroya koji se nakon povratka iz Velikoga rata prepušta raskalašenosti pariških mondenih krugova, sve dok zbog depresije i ovisnosti o heroinu ne završi u prestižnoj klinici za odvikavanje gdje, međutim, nije u stanju promijeniti životne navike. Alain posjećuje svoje prijatelje u Parizu. U prilici je vratiti se normalnom životu, no nije kadar ostvariti dublje emotivne veze. Neshvaćen od sviju i duboko razočaran sobom, vraća se u bolničku sobu te počini samoubojstvo. Roman je prvi put objavljen u Francuskoj 1931. godine, a nadahnut je tragičnom sudbinom piščeva prijatelja.

Mark Ageev: Roman s kokainom

"Roman s kokainom" psihološka je proza u kojoj pripovjedač Vadim Maslenikov izlaže svoj "slučaj" moralnog i tjelesnog propadanja tijekom burnih godina ruske povijesti. Priča počinje 1914. godine kad junak ima 16 godina i mašta o budućnosti u kojoj će biti znamenit odvjetnik i bogataš. Njegovu je formiranju posvećeno cijelo prvo poglavlje, "Gimnazija". Opisujući svoje kolege u školskoj svakodnevici, Vadim Maslenikov istovremeno iscrtava tipove koji daju ton društveno-političkoj zbilji dorevolucionarne Rusije. Drugo poglavlje nosi naslov "Sonja" i otkriva Maslenikovljev ljubavni odnos sa starijom gospođom, koji završava Sonjinim razočaranjem i odbacivanjem Vadima, a cijeli taj odnos povod je pripovjedaču za analizu odnosa između osjećaja privrženosti i seksualne žudnje. Osjećaj odbačenosti Vadim Maslenikov radikalno je dočarao u trećem poglavlju, "Kokain". U sasvim drugom ambijentu, u kokainskom svijetu, među ljudima koji su mu nepoznati, vodi daljnju vlastitu potragu za srećom i smislom. U četvrtom poglavlju, "Misli", pripovjedač se javlja iz grotesknog odslika stvarnosti, iz narkomanskog ludila i noćne more, gdje su ljudi i situacije postavljeni tako da ga upozore na propast u koju srlja. Vadim Maslenikov slaba je ličnost, podvojen karakter poput Arkadija Dolgorukog iz "Mladića" F. M. Dostojevskog.

Jack Kerouac: Tristessa

Ovo je psihološki roman u kojem su junaci raspršeni u potrazi za drogom i svijet doživljavaju samo kroz prizmu gole egzistencije. Ljubav koju glavni lik osjeća prema Tristessi je snažna ali je i ona povezana uz svijet ovisnosti pa je i odanost prema njoj pitanje odanosti prema narkotiku. Tužna, rastrzana priča u kojoj se čitatelj pita jesu li ovi protagonistti svjesni svijeta u kojem se nalaze.

Dorota Maslowska: Poljskom šakom u rusku bulju

Neposrednim brbljanjem kojim priču o sebi i svome surfanju kroz život u uvjetima suvremene urbane poljske stvarnosti pripovijeda Silny, "hiperaktivni narkoman", otvara se slojevita slika, prepuna društvenokritičkog naboja posredovanog pomalo neobuzdanim humorom prepunim dosjetki i igara riječima. Prvi roman mlade poljske spisateljice u domovini je "izazvao mnogo medijske pažnje kritičnošću spram aktualne poljske stvarnosti ali i žestinom i dojmljivošću izričaja", preveden je na više jezika, uspješno ekraniziran i nagrađivan.

Daniel Bele: Ponedjeljak: autobiografija bivšeg ovisnika

Roman-prvijenac u kojem autor ispovijeda svoj život u drogi i mučnoj borbi protiv nje, potresno i crnohumorno, iskreno i upečatljivo. Knjiga je svojevrstan "korak po korak" kako je postao ovisnikom: prvi šut, psihičko stanje i osjećaji koji su ga pratili i zbog kojih se drogirao. A nakon toga i bolno "skidanje" s heroina u komuni koje je sa sobom nužno donijelo i analizu vlastitiih zabluda i laži.

Will Self: Dorian

Još jedna od verzija Wildeova Doriana Graya, ovaj put smještena u narkomanski milje. Ljeto je 1981. Henry Wotton je aristokrat i ovisnik o drogama. Susreće Doriana Graya, savršenog, nedužnog i neiskvarenog. Uvodi ga u svoj svijet i, dok Henry tone na hedonističkom balu u kaljužu, Dorian, unatoč seksualnom i narkomanskom pretjerivanju, ostaje - neokaljan...

Jadranko Bitenc: Meko okidanje

Priča iz romana prati razorno djelovanje droge na mlade, protagoniste u lancu dobavljač – konzument, umrežavanje interesa, posljedice za pojedinca i okolinu i isprepletenost njihovih sudbina koje započinju neostvarenim potencijalima narkomana. Koristeći riječi iz žargona narkomana, neizbježne anglizme, udubljivanje u obiteljsku i društvenu problematiku te ambijent, autor stvara uvjerljivu priču o drogi koja je uvijek i neupitno tragična po sve sudionike.

Mian Mian: Bombon

Roman kineske spisateljice, pravim imenom Sheng Wan (rođ. 1970.g.), koji govori o kineskoj "generaciji X", adolescentima koji "sex, drugs and rock'n'roll" otkrivaju krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća i predaju im se u potpunosti. Sedamnaestogodišnja Hong 1989. godine, u jeku studentske revolucije (ugušene pokoljem na trgu Tiananmen), napušta školu i rodni Šangaj te odlazi na jug, u gradić Shenzen, oazu hedonizma smještenu usred novootvorene tzv. Specijalne ekonomske zone. Hong tamo postaje barska pjevačica i odaje se promiskuitetu, alkoholu i drogi...

Thomas de Quincey: Ispovijesti engleskog uživatelja opijuma

Djelo objavljeno 1822. utjecalo je na mnoge pisce i čitatelje koje je i u nas doživjelo nekoliko prijevoda. Priča o odrastanju ovisnika i pisca pokazuje svoju trajnu aktualnost. Pisac oživljava svoje isku stvo, promišlja reakcije na opijate, analizira snove, vizije, more, temu smrti, a ispovijesti se smatraju prije svega poetskom prozom.

Igor Petrić: Zakon ulice

Drugi roman ovog književnika narkomanska je priča sa problematičnim i teškim situacijama, odnosima i likovima uobičajenima za takav svijet, a prvenstveno se odvija oko ovisničkoga para - Dylana i Lidije. Iako je sasvim uronjena u pakleni krug ovisnosti o drogi, u Lidiji, djevojci iz "fine" obitelji i nekada izuzetnoj violončelistici, tinja nada i želja za "oslobođenjem" i normalnim životom, jer je u domu za nezbrinutu djecu čeka njezino vlastito. Međutim, Dylan niti ne pomišlja na to. Ucijenjena, nakon neuspješnog "bijega" od Dylana, ona kreće s njim na riskantan put koji bi mogao razriješiti njihove životne probleme, ali isto tako i uništiti ih...

Philip K. Dick: Čitač tmine

Jedan pogled na ovisnost iz kuta znanstvene fantastike. Policajac Fred, tajni agent angažiran u Programu zlouporabe droga, koji se na terenu pojavljuje u liku sitnog dilera Boba Archera, opremljen novim elektroničkim pomagalom tzv. multi-odijelom, pokušat će ući u trag izvorima ilegalnih droga, ponajprije novom proizvodu na tržištu poznatom kao Tvar S. Međutim, ovaj opaki narkotik koji u potpunosti razara svijest, uskoro će rascijepiti i Fredovu percepciju stvarnosti…

Hunter S. Thompson: Strah i prezir u Las Vegasu

Novinar Gonzo putuje sa svojim odvjetnikom iz Los Angelesa u Las Vegas u potrazi za "Američkim Snom", ma što to značilo. Ako je suditi po sadržaju romana, to su goleme količine širokog spektra droga, koje obojica mahnito troše i koje će im "priskrbiti" najbizarnije vrste iskustava, čija eufemistička varijanta glasi "pomicanje granica". Roman je objavljen početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, a njegova šokantna priča i neskriveno "koketiranje" s narkoticima ubrzo mu je osiguralo status kultne knjige u to doba.

Aljoša Antunac: Poslije zabave

Roman prvijenac hrvatskog autora, prethodno objavljenog u integranlom obliku u časopisu “Libra Libera”. Narkomanska tematika u knjizi nije ublažena stilom ni sadržajem i predstavljena je prilično surovo i ne-populistički. Glavni junak romana Oleg svoje dane, tjedne, život provodi od drogiranja do “skidanja” od droga i svako je drugo događanje (u obitelj, s poznanicima, društvenom situacijom u Hrvtaskoj...) u drugom planu.

*Prenosimo sa portala GKR - Gradska knjižnica Rijeka

Oceni 4.5