Novija istorija kvir modernizma (1933-1950)
Arkvv 01 S

Photo: Paul Cadmus, Stone Blossom: A Conversation Piece, 1939-1940

O nepoznatim umetnicima: Mladi i zli

Galerija “The Young and the Evil” nudi jednu od možda najradikalnijih vizija umetnosti među postavkama koje trenutno mogu da se vide u Njujorku. Mnogi posetioci, a posebno oni koji se ne identifikuju kao kvir, nisu upoznati sa većinom umetnika čija su dela predstavljena, pa su im Paul Cadmus, Jared French i Pavel Tchelitchew, i nedvosmisleno kvir dela koja su slikali između 1930. i 1950. godine sasvim nepoznati. Tako je izložba okupila one čija su dela retko bila javno dostupna – bilo zbog toga što su tumačena kao kič, nevažna za modernizam ili previše homoerotična, što se nije uklapalo u zakone, ili ukus većinske publike. Ovi autori su bili nova društvena vrsta svog vremena – hrabri i otvoreno homoseksualni u vreme kada je homoseksualnost smatrana bolešću i zločinom. Njihova dela pored umetničke imaju i istorijsku vrednost, budući da donose svedočanstva o tajnim i izbrisanim životima, te nude tela čija iskustva uključuju zabranjenu i dugo skrivanu seksualnost.

Zanimljivo je i to da se većina umetnika čija su dela izložena u okviru ove postavke poznavala, i da su njihovi odnosi bili prilično intimni – neki su bili ljubavnici, drugi u sopstvenim verzijama bračne zajednice, treći prijatelji, četvrti, pak, u poliamoroznim vezama. Ono što njihova umetnička dela izdvaja od drugih ipak nije društveni kontekst, već to što seks i seksualnost na njihovim slikama nisu prikazani simbolično, romantizovano, apstraktno ili kroz alegorije, već otvoreno, bez izvinjenja. Takvo ponašanje bi se i danas smatralo hrabrim, a posebno u zemljama sa jačim patrijarhalnim poretkom, a zanimljivo je da nakon što je homoseksualnost dekriminalizovana nije bilo umetnika koji su bili tako otvoreno gej. To naravno može da se objasni i time što su sa takozvanom „slobodom“ i politizovanjem identiteta stigle i nove opasnosti, pa je poznato da je tokom racije u Warholovom ateljeu 1968. godine policija bila neprijateljski nastrojena, te se umetniku otvoreno podsmevala zbog homoseksualnih motiva (što, istina, zvuči manje opasno od zatvorske kazne i gubitka društvenog statusa).

Najradikalnije u stilu ovih umetnika je to što su tradicionalne i prevaziđene stilove koristili za prikazivanje homoseksualnih tema, a jedan od primera je The Lion Boy (1936–37) Pavela Tchelitchewa, koji podseća na neku staru rimsku fresku, koja je, na primer, u Pompeji izazivala čisto zadovoljstvo gledanja u obnaženog mladića koji samo stoji i ništa ne radi, poput Apolona ili nekog drugog besposlenog boga. Drugi primer je slika Paula Cadmusa - Shore Leave iz 1933, na kojoj drag kraljice, ili „transvestiti“ kako su ih tada zvali, plešu sa zgodnim mornarima u Riverside parku, a u pozadini se vidi i kako jedan od mornara grli ženu u muškoj odeći ili izuzetno nežnog muškarca. Neobično realistični prikaz, kao najava za Disney bajke, zrači slobodom i uživanjem, te naivnom nevaljalošću kao verom u sutrašnju slobodu.

Ipak, najotvorenija (ali ne i najeksplicitnija) od svih jeste slika Stone Blossom: A Conversation Piece (1939-40), za koju je takođe odgovoran Paul Cadmus. Slika prikazuje aktere poliamoroznog odnosa o kojem se u to vreme puno govorilo u kvir krugovima, među kojima je i poznati fotograf George Platt Lynes, koji obnažen leži na boku kao moderna odaliska, bez osećaja stida i skrivanja. Pored njega kleči jedan od partnera – književnik Glenway Wescott, a sa strane još jedan - Monroe Wheeler. I oni koji ne znaju njihova imena, te prirodu odnosa, osećaju intenzitet kojim su oslikani, te neopterećenu seksualnost koja izbija iz svake nijanse.

Iako su sebe često dovodili u opasnost, te glasno rekli „ne“ pravilima istorije umetnosti, doneli su zametak slobode – kvir umetnost koja je pored njihovih imena sačuvala i male i velike istorije koje su pre toga više puta brisane. Njihova dela mogla bi da inspirišu i mlade savremene umetnike, te im daju snagu da i sami prekrše pravila i za buduće generacije sačuvaju ono što se danas briše – u umetnosti, svakodnevnom životu, ali i na društvenim mrežama u okviru kojih je zavladao puritanizam i otpor prema nagosti, seksualnosti, pa i svemu što je slobodno i drugačije.

*Izvor: Vulture

Oceni 5