Oscar kroz istoriju
Oskar pokr. 3

Photo: Sky News

Od skromne dodjele do skupe ceremonije

Prva dodjela održala se u hotelu "Hollywood Roosevelt" u Los Angelesu 16. svibnja 1929. u režiji Akademije filmskih umjetnosti i znanosti (The Academy of Motion Picture Arts and Sciences/AMPAS), osnovanoj 1927. godine. Ideja za Akademiju potekla je od čelnika hollywoodskog studija Metro-Goldwyn-Mayer/MGM Louisa B. Mayera tijekom jedne poslovne večere, kad je s gostima pričao o stvaranju organizacije za potporu filmskoj umjetnosti i industriji.

Glumac Douglas Fairbanks bio je prvi predsjednik Akademije, a (s)našao se i u ulozi meštra ceremonije pionirske dodjele Oscara, gdje je Akademija nagrađivala najbolje filmove 1927. i 1928. godine. Na prvoj dodjeli okupilo se nekih 270-ak gostiju, redatelja, producenata i glumaca.

CEREMONIJA OD 15 MINUTA

Ceremonija je trajala svega 15 minuta, prava sitnica naspram par sati kao danas, nakon čega su uzvanici objedovali večeru i to je bilo to. Ratna drama "Krila" ili "Wings" redatelja Williama A. Wellmena, s tematikom Prvog svjetskog rata, odnijela je Oscara za najbolji film, a njemački glumac Emil Jannings za uloge u "The Way of All Flesh" i "The Last Command" iz 1927. i 1928. godine.

Jannigs je ušao u povijest kao prvi dobitnik Oscara budući da je baš njemu prvome uručena statuica. Zanimljivo, kolale su glasine da je najviše glasova za najboljeg glumca dobila pasja filmska zvijezda, 11-godišnji njemački ovčar Rin Tin Tin kojeg je američki pilot spasio iz ratne Francuske 1918. godine i doveo u Hollywood.

Rin Tin Tin je "glumio" u čak 27 filmova i bio jedna od najpopularnijih zvijezda epohe. Ipak, Meyer je smatrao da bi Oscar za psa u startu mogao poslati krivu poruku, stoga je glasanje za najboljeg glumca ušlo u drugi krug i isključivalo "neljudske" glumce. Nakon toga je pobijedio Jannings koji je tridesetih godina prošlog stoljeća snimao propagandne nazi-filmove i, navodno, držao Oscara u ruci ispred sebe kao "svetu relikviju" kad je prilazio Savezničkim trupama u Njemačkoj na kraju Drugog svjetskog rata.

"Imam Oscara", priča se da je ponavljao kroz suze i zadobio simpatije Amerikanaca da ga poštede. Moć zlatnog kipića kao svetog grala Hollywooda i šire bila je u tom momentu definitivno uspostavljena. Oscar je, na koncu, doslovce zlatan. "Svi sanjamo zlatno", bila je krilatica dodjele Oscara 2016. godine.

SUSTAV ZATVORENIH OMOTNICA

Famozni kipić od 34.3 centimetra i 3.8 kilograma pozlaćen je 24-karatnim zlatom, a napravljen od čiste bronce. Za dizajn Oscara, s prepoznatljivim likom (nagog i ćelavog) viteza kako drži dugi križarski mač i stoji na kutiji filmske vrpce, zaslužan je Cedric Gibbons, scenograf iz MGM-a, a u skuplturu ga je uobličio umjetnik George Stanley.

Gibbons je 1925. posjetio Pariz kao kolijevsku stila Art deco i tamo dobio nadahnuće. Nije poznato tko je bio model za Stanleyjev apstrakni dizajn. Prema jednoj priči, glumica Dolores del Río je tvrdila da je njezin meksički prijatelj, statist Emilio Fernández, pozirao gol za Stanleyja. Istina ili ne, Ferandezu je karijera krenula uzlaznom putanjom u tridesetima i osvojio je prvu cannesku Zlatnu palmu za film "Maria Candeleria" koji je režirao.

Odakle, pak, ime Oscar? Prema svemu sudeći, kipić je ime dobio zahvaljujući knjižničarki Akademije Margaret Herrick – kad ga je prvi put ugledala ona je rekla da izgleda poput njezinog ujaka Oscara. Postoje i priče da je Bette Davis, velika glumačka zvijezda Hollywooda, dala Oscaru ime po njezinom prvom suprugu Harmonu Oscaru Nelsonu.

Bilo kako bilo, kipić isprve poznat pod nazivom "Academy Award of Merit" (Akademijina nagrada za zasluge) neslužbeno se zove Oscarom od sredine tridesetih da bi tako bio službeno nazvan 1939., a 1979. je zaštićen kao "trademark" Akademije koja svake godine okreće milijune dolara na račun njegovih reprodukcija i pripadajućeg marketinga.

Academy Award of Merit je ispočetka davao nagrade u svega 12 kategorija i pobjednici su se unaprijed znali, bili najavljeni mjesecima ranije, tako da Jenningsova pobjeda nije bila iznenađenje. Potom je Akademija čuvala imena dobitnika, dajući ih samo novinarima netom prije prije dodjele, što se prekinulo 1940. zaslugom "Los Angeles Timesa" koji je objavio laureate u večernjem izdanju.

Zato je 1941. stvoren sustav zatvorenih omotnica i funkcionirao je bezgrešno do prve i zasad jedine omaške iz 2017., kad je "La La Land" greškom proglašen najboljim filmom, premda je tu titulu zavrijedio "Moonglight". Vjerojatno nitko od članova Akademije na početku nije očekivao da će Oscari izrasti u ovo što su danas, najpopularnija nagrada i ceremonija na svijetu, globalni filmski i medijski "event", no mic po mic, korak po korak, sve je išlo u tom smjeru.

ŠIRENJE KATEGORIJA

Već druge godine Oscara radijska stanica u Los Angelesu je imala prijenos dodjele uživo. Prvi televizijski prijenos dogodio se 1953., što je omogućilo da Oscar uđe milijune domova diljem Amerike i Kanade. Šesnaest godina kasnije, 1966., ceremonija dodjele Oscara se prvi put prenosila u boji, a 1969. je postala međunarodna i emitirala se u preko 200 zemalja svijeta.

Širenje emitiranja dodjele Oscara u stopu je pratilo i širenje Akademijinih kategorija za nagrade. Početnim kategorijama ubrzo su se, sredinom tridesetih, pridružile nagrade ua montažu, glazbu i pjesmu. Iste 1934. godine zabilježena je i prva oskarovska medijska kampanja, konkretno za nominaciju Bette Davis za za ulogu u filmu "Of Human Bondage" koji je glumicu potvrdio kao zvijezdu.

Kategorija sporedne muške i ženske uloge uvedena je za nagrađivanje izvedbi 1936. godine, a Oscara su dobili Walter Brennan ("Come and Get it") i Gale Sondergaard ("Anthony Adverse"). Memorijalna nagrada Irving G. Thalberg, nazvana po čuvenom direktoru produkcijskog odjela MGM-a, dodijeljena je prvi put 1938., a dobio ju je Darryl F. Zanuck.

Godinu dana kasnije, 1939., Fred Sersen i E.H. Hansen bili su prvi dobitnici "special effects" Oscara na račun filma "The Rains Came", a ta kategorija se 1964. podijelila na vizualne i zvučne efekte. U zoru četrdesetih, 1941., nagrađeni su i prvi dokumentarni filmovi "Kukan" i "Target For Tonight", oba na temu Drugog svjetskog rata.

Priznanje za "strani" film je došlo na red 1947., i to za talijanski neorealistički klasik "Čistači cipela" Vittorija De Sice, a taj Oscar se uspostavio na godišnjoj bazi 1956. godine, da bi odnedavno, prikladnije, postao "međunarodni". Kostimografija je, pak, dodana 1949., kad su Oscare dobili "Hamlet" i "Ivana Orleanska", a maska je postala standardna kategorija 1982. i tad je kipić primio majstor Rick Baker za "Američkog vukodlaka u Londonu".

Do kraja osamdesetih, točnije 1989., zacementiralo se i ono "and the Oscar goes to...", zamijenivši "and the winner is...". Konačno, oskarovska kategorija za najbolji dugometražni animirani film utemeljena je početkom 2000-ih i "Shrek" je bio prvi crtić kojemu je 2002. pripao zlatni kipić.

Čak 26 nagrada za Disneyja

Izgled kipića promijenjen je samo jednom u povijesti Oscara, odnosno bolje reći njegova veličina. Dogodilo se to 1939., kad je desetogodišnja Shirley Temple najavila počasnog Oscara legendarnom Waltu Disneyju na račun "Snjeguljice i sedam patuljaka". Nagrada se sastojala od jednog "normalnog" Oscara i sedam patuljastih, što je bila posveta njegovom revolucionarnom animiranom filmu, prvom dugometražnom crtiću u povijesti. Inače, Disney je osvojio najviše Oscara u povijesti, njih čak 26, od 59 nominacija. Žena s najviše Oscara je kostimografkinja Edith Head koja je osvojila osam zlatnih kipića. Među redateljima najviše je Oscara osvojio veliki John Ford, četiri, ali nijedan za neki od svojih vesterna, već za "Potkazivača", "Plodove gnjeva", "Kako je zelena bila moja dolina" i "Mirnog čovjeka".

Filmovi s najviše Oscara i nominacija

"Ben-Hur" je dugo držao rekord kao film s najviše osvojenih Oscara, 11, ali njegov rekord su sustigli "Titanic" i "Gospodar prstenova: Povratak kralja". Od njih je "Titanic" imao najviše nominacija, 14, što je prije njega uspjelo samo klasiku "Sve o Evi", a poslije "La La Landu". Najviše glumačkih nominacija dobila je Meryl Streep – 21.

Kipić nije na prodaju

Od 1950. osvajačima Oscara i njihovim nasljedicima nije dozvoljeno prodavati zlatne kipiće. Međutim, neki vlasnici Oscara uspjeli su pronaći "rupe u zakonu" i prodati statuice. Beatrice Welles, kćerka slavnog Orsona, stavila je na aukciju očevog Oscara osvojenog za scenarij "Građanina Kanea" i prodaja je dosegla vrtoglavih 861.542 dolara.

*Prenosimo iz Slobodne Dalmacije s dozvolom glavnog urednika Jadrana Kapora

Oceni 5