Dosije: Švedska, obećana zemlja (2)
Svede 02 S

Photo: sweden.se

Posao, potrošnja i štednja

U Švedskoj polovina stanovnika koja radi, izdržava drugu polovinu koja ne radi. Iz dijagrama vidimo da čak 76,6% osoba u dobi 55-64 godine, a 17 posto ljudi u dobi od 65-74 godina starosti još uvijek rade u nekom obimu.

Ući u neku samoposlugu u Bosni i Hercegovini pola sata prije zatvaranja je opasno po život, jer se možete okliznuti na mokrom podu. Umjesto da se radnja čisti i briše poslije zatvaranja, personal to radi dok je prodavnica još otvorena, kako bi poslije isteka radnog vremena mogli odmah ići kući. Ili ako pitate za neki artikal, prodavačica pokaže rukom u kojem bi smjeru trebali otprilike ići da nađete tu stalažu gdje se željena roba nalazi.

Kad u Švedskoj u nekoj supermarketu pitate za neki proizvod ili namirnicu zaposleni vas odvedu do tog mjesta, koje može biti udaljeno i sto metara, znaju odgovore na sva vaša pitanja o proizvodu i ne pokazuje nikakvu nervozu ako vi poslije dvadeset minuta još uvijek postavljate pitanja. Na kraju će vam se zahvaliti za pokazani interes za taj produkt i pitati treba li vam još nešto. Ti supermarketi rade do 10 sati navečer i poslije zatvaranja imaju još obaveza, pa prodavačica, djevojka ili majka malodobne djece, ne može doći kući prije pola noći, gdje su djeca već sama večerala i legla spavati.

Primjer je, možda banalan, ali pokazuje zorno razliku u odgovornosti prema poslu i kvalitetu obavljenog rada kod nas i u razvijenim zemljama.

Od 245.000 zaposlenih u državnim organima jedna trećina su zaposleni u procesu obrazovanja na švedskim univerzitetima i višim školama.

Švedsko tržište radne snage je veoma dinamično. Svake godine nestane 10 %, ili  450.000 radnih mjesta, a isto toliko se stvori novih poslova sa sasvim drugim potrebnim vještinama i znanjem. Zaposleni se cijelo vrijeme moraju obrazovati da bi bili konkurentni na tržištu radne snage. Svaki peti zaposleni nije bio na tom radnom mjestu na kojem radi prije samo godinu dana. U toku radnog vijeka, u prosjeku, jedan zaposleni, idući za poslom, promijeni tri grada.

NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA U ŠVEDSKOJ (april 2018)

Sa fakultetskom naobrazbom:

Učitelji za predškolsku djecu (vrtići)

Medicinske sestre, sa osnovnom i specijalističkom naobrazbom

Pedagozi i učitelji sa specijalističkim znanjima

Učitelji za osnovnu i predmetnu nastavu

Diplomirani inžinjeri, visoko i niskogradnja, te elektronika

Sociolozi

Ljekari

IT-specijalisti, razvoj softvera, sistem-analitičari i razvoj IT-arhitekture

Psiholozi

Sa ostalim nivoima obrazovanja:

Kuhari

Vodoinstalateri, centralno grijanje i klimatizacija (kao jedno zanimanje)

Limari u građevinarstvu i izradi ventilacionih kanala

Električari u građevinarstvu i servisiranju mašina i uređaja

Bolničarke i njegovateljice po kućama i domovima za stara i iznemogla lica

Stolari, tesari, zidari i moleri

Automehaničari

Vozači kamiona

Sekretari i administratori u domovima za stara i iznemogla lica

Na crtežu dolje putovanja do radnih mjesta iz grada veličine Mostara. Vidimo da svaki peti zaposleni putuje van mjesta stanovanja, a od njih hiljadu zaposlenih putuje svakodnevno u Štokholm koji se udaljen dva sata vožnje vozom. To je kao ići na posao i nazad svaki dan iz Mostara u Zenicu.

Uobičajeno radno vrijeme u Švedskoj je od 8 do 17 sati. Od 12 do 13 sati je pauza za ručak i to vrijeme nije plaćeno. Poslije završetka posla, ako nedostaje namirnica ide se u kupovinu, a po dolasku kući, zajednički se pravi večera. Ostaci  večere se nose sutra za ručak na poslu.

NAKNADA U SLUČAJU DOBIJANJA OTKAZA
Ako zaposleni dobije otkaz, može dobiti pomoć za nezaposlene ako je zadnju godinu dana radio i plaćao članarinu u sindikalni fond. Prvih dvije stotine dana nezaposlenosti dobija  80% od zadnje plate, ali maksimalno 2.900 KM mjesečno “na ruke”. Poslije 201. dana pomoć se smanjuje na 70% bivše plate. Ova se pomoć može najduže dobijati 300 radnih dana, a ako nezaposleni ima dijete ispod 18 godina, pomoć se može produžiti za još 150 radnih dana. Za vrijeme nezaposlenosti primalac pomoći mora prihvatiti posao koji mu Biro za nezaposlene ponudi, bilo gdje u Švedskoj, te učestvovati u raznim radnim programima, kako bi bio konkurentan na tržištu radne snage. Pomoć se ne može dobiti ako zaposleni sam da otkaz.

BOLOVANJE
Prvih 14 dana bolovanja plaća poslodavac. Za pet dana bolovanja ne treba ljekarska potvrda, dovoljno je javiti da ste bolesni. Prvi dan bolovanja se ne plaća. Tako ako ste bolesni samo dva dana, plaća vam se samo jedan. Ako poslije dva-tri dana rada opet odete na bolovanje, opet vam se prvi dan bolovanja ne plaća.  Ako ste bolesni duže od 14 dana morate tražiti isplatu bolovanja od Zavoda za zdravstveno osiguranje. Taj iznos je 80% od tvojih prosječnih mjesečnih primanja, ali maksimalno 145 KM po danu.
Poslije 90 dana bolovanja Zavod za zdravstveno traži od tvog poslodavca da li postoji neko drugo radno mjesto koje bi ti mogao obavljati bez obzira na tvoju bolest ili nedostatak.

Poslije 180 dana bolovanja razmatra se postoji li mogućnost da se zaposliš na bilo koji posao na tržištu radne snage, ako se vjerovatno poslije 365. dana radi bolesti nećeš moći vratiti na svoje radno mjesto.
Poslije 365. dana bolovanja naknada se smanjuje na 75% tvojih primanja i primaju je samo teško bolesni.

PORODILJSKO BOLOVANJE
Ovo bolovanje se daje za sedam sedmica prije i šest sedmica poslije poroda.

RODITELJSKA NAKNADA ZA NJEGU DJECE
Roditeljska naknada se može dobiti za ukupno 480 dana u periodu do navršenja osam godina starosti djeteta. Roditeljsku naknadu, u raznim iznosima, dobijaju svi roditelji, bez obzira da li rade, studiraju ili traže posao. Naknadu po jednom danu iznosi od 200 KM, za one koji rade, do 50 KM dnevno za nezaposlene i studente. Najmanji mjesečni iznos je 1.500 KM.  Roditelji mogu dijeliti korištenje tih dana. Do starosti djeteta 18 mjeseci može se biti slobodan sa posla bez prava na naknadu, ili smanjiti rad do 1/4 radnog vremena.

NAKNADA U SLUČAJU BOLESNOG DJETETA
Ako je razlog izostanka sa posla njega bolesnog djeteta Zavod za zdravstveno osiguranje plaća 80% od plate. Ovo pravo se može koristiti najduže 120 dana u toku jedne kalendarske godine, počevši od 8 mjeseci starosti djeteta do navršenja 12 godina.

DJEČJI NADOPLATAK
Dječji nadoplatak iznosi 250 KM mjesečno po djetetu i isplaćuje se dok dijete napuni 16 godina starosti. Na nadoplatak se ne plaća porez i dobijaju ga sva djeca, bez obzira na roditeljske prihode.

Da bi se smanjilo vrijeme kupovine hrane, ista se može naručiti i platiti preko web-stranica raznih prehrambenih lanaca (slika je iz Willy:s-ovog lanca, Hämta = Preuzmi). Personal sabere željenu hranu u velike papirne kese i zavisno kakvo čuvanje hrana zahtijeva, stavlja je u boksove sa temperaturom frižidera (kylt), ili u zamrzivač (fryst). Po dolasku naručilac hrane upisuje na displej svoj telefonski broj, personal dolazi i otvara boks. Ova usluga košta 10 KM.

Drugi način smanjenja vremena u kupovini hrane je pomoću skenera cijena. Kupac sam skenira cijene artikala, a cijelo vrijeme ima i kontrolu ukupnog koštanja na displeju skenera. Na izlasku sam plaća karticom. Ako se upali svjetlo (to radi program, a ne personal, tako da se kupac ne može žaliti zašto baš njega kontrolišu) dolazi personal i kontroliše da li je kupac skenerio sve artikle u kesi.

U Švedskoj ne trebate tražiti poštu jer pošte ne postoje. Poštanske usluge se obavljaju u samoposluga, piljarama, ili, u slabo naseljenim seoskim područjima, na benzinskim pumpama. Svaki dan raste trgovina preko interneta, a razni prodajni lanci nastoje uhvatiti korak sa tim trendom. Vrijednost na berzi H&M, lanca prodaje odjeće je opala (mart 2018), pošto je firma zaostala u prilagođavanju internet-tržištu. U budućnosti će se drastično smanjiti broj prodavnica svih vrsta i potreba za prodavačima. Kada naručite neku robu i upišete svoj poštanski broj, koji je isti za jedan kvart, ili “mjesnu zajednicu”, dobijete obavijest da robu preuzimate u najbližem objektu u kojem se vrše poštanske usluge. Ako vam roba ne odgovara, istu možete besplatno vratiti.

Prodajni salon TESLA električnih automobila u jednom tržnom centru u Malmeu, gradu na jugu Švedske. Model X koje se nalazi u salonu košta od 180.000 KM. Iz gornjih dijagrama vidimo da 13% primanja jedne porodice ide na troškove automobila i transporta. Kupac elektičnog auta ima niz pogodnosti i rabata prilikom kupovine, a državne i općinske vlasti povećavaju kapaciitete električne mreže za potrošnju budućih stanica za punjenje baterija el. automobila. Firme za proizvodnju i distribuciju struje (kao Elektroprivreda i Elektroprenos kod nas) rade reklamne programe za kupovinu elektičnog auta skupa sa automobilskom industrijom.

Švedska ima površinu 43 puta veću od Bosne i Hercegovine, pa je i poimanje daljine drugačije. Zahvaljujući dobrim i sigurnim putevima otići kod nekoga na kafu 50 kilometara se ne doživljava kao neka udaljenost.

Slika gore: Apple Store prodavnica u jednom tržnom centru u Malmeu. Appleove prodavnice imaju neobično mnogo zaposlenih. Svi na slici u zelenim majicama su prodavači, tako da kupce odmah prihvataju na vratima i nude svoju pomoć. Cijena za iPhone X od 64 GB je 2.300 KM. Pri kupovini novog ajfona ili ajpeda može se vratiti stari za koji se, zavisno od očuvanosti, dobije 80-400 KM. Razvojem IT-sektora raste upotreba raznih komunikacionih kanala i platformi, tako da danas tri posto svih troškova domaćinstva idu na plačanje korištenja interneta, telefona, te kupovinu raznih digitalnih platformi i aparata – vidjeti kružni dijagram gore.

*Tekst prenosimo s autorovog bloga, nastavak sledi

Oceni 5