Tekstovi sa tagom: gej

U tekstovima se razmatra uzajamno konstituisanje gej identiteta i potrošačkih praksi u kontekstu beogradske gej scene. Osnovna istraživačka pitanja su kako unutar gej zajednice u Beogradu simultano funkcionišu identifikacijske prakse koje operišu sa idejama „istosti“ i „različitosti“, i kako se odvija unutrašnja hijerarhizacija gej osoba na osnovu parametra „ukusa“, opredmećenog u potrošačkim praksama i preferencijama

Otkako sam svjesna stvarnosti oko sebe, shvatila sam, zaista, nimalo bezazleno, da moje mjesto nikada neće biti jednako relevantno i prihvaćeno kao ono mjesto mojih komšija i najboljih prijatelja. Zašto? Ponajprije, zato jer sam jednostavno znala i uviđala da su oni mahom dječaci, i time su bitnije pojave za budućnost ove mahale, grada, države, svijeta. Tako kažu roditelji, tako kažu komšije, tako kažu svi, ali to se, uostalom, i prešućeno podrazumijeva u našim malim sredinama, mahalama, haustorima i domovima

Živimo li u društvu koje voli mržnju? Ovo pitanje zvuči paradoksalno i satirično. Pa kako to da neko može voljeti mržnju? Šta znači voljeti mržnju kada su to dvije suštinske polarnosti. Zanimljivo je koliko se perspektiva promijeni kada okrenemo strane, kada stvari nazovemo pravim imenom. Kada mrzimo ljubav, onda volimo mržnju. Ljudska civilizacija historijski se razvijala kroz ideju o ljubavi, o tome da je ona svjetlost koja će spasiti sve. Ako pogledamo religije, i one se svode na bezuslovnu ljubav prema Bogu i vjerovanje da nas njegova ljubav spasiti može. Sagledajmo historijske pokrete i revolucije, sve su pokrenute iz ljubavi i potrebom za protekcijom nama bliskih. Čak i kada sagledamo društvena uvjerenja, etike i politike shvatamo da je u korijenu ideja o ljubavi. Međutim, ova ideja često bila zaboravljena i zapostavljena. Onda se u ime ljubavi počinje mrziti, a onda zavolimo mržnju jer ona postaje dio nas.

Šta te čini jedinstvenim_om? Da li su to tvoje želje, ambicije, kvalitete, talenti ili su pak tvoji identiteti? (...) U našem društvu, prihvatljivo je sve što se jasno uklapa u određenu društvene grupe, a manje se toleriše bilo kakvo miješanje

Iza nas je jedna ponosna subota kad su se u Hrvatskoj održala čak tri prajda. U Karlovcu se održalo okupljanje, u Splitu tradicionalna, a u Zagrebu biciklistička povorka ponosa

Unazad nekoliko godina i desetljeća svjedočimo rastućem značaju povorki ponosa kao platformama za izražavanje jednakosti, slobode i prava LGBTQ+ zajednice. U našoj zemlji organizirale su se samo u Zagrebu od 2002. godine, zatim se 2011. godine uključio Split, nakratko i Osijek 2014. godine, neslužbeno se povremeno uključila i Rijeka kao gay-friendly grad, a ove godine u prajd priču ulazi i Karlovac

Jovan Živanović aka Džipsii u žižu javnosti je došao na takmičenju za „Pesmi za Evroviziju“ sa pjesmom „Greh“. Svojim zvukom i autentičnom pojavom uspio je da za svoje fanove pridobije pripadnike_ce alternativne, komercijalne, dens, pa čak i folk scene. Novine „Danas“ su njegov debitantski album „Zapisi iz podzemlja“ ocijenile kao treći najbolji domaći album 2022. godine

Povodom Meseca ponosa LGBT+ magazin Optimist i Magazin za promociju čitanja Bookvar raspisuju konkurs za neobjavljenu queer priču uz podršku Ministarstva za kulturu i Nezavisnog Beograd Prajda. Rok za slanje je 15. jul 2023. godine

Životne partnere Ivu Šegotu i Mladena Kožića nominirao je stručni tim Dječjeg doma Zagreb (...) "Čast nam je biti među nominiranima za godišnju nagradu. Posebno nas raduje što nominacija dolazi od stručne službe Dječjeg doma u Nazorovoj koja prati razvoj djece u našoj udomiteljskoj obitelji i koja se zajedno s nama ponosi uspjehom koji djeca ostvaruju"

Svi ponekad lažu. Oni kojima takvo ponašanje čuva život to rade češće od drugih. I zbunjenost je razlog za laganje, a laži nisu samo u rečima, ima ih i u ponašanju, izborima i načinu života

U tekstovima se razmatra uzajamno konstituisanje gej identiteta i potrošačkih praksi u kontekstu beogradske gej scene. Osnovna istraživačka pitanja su kako unutar gej zajednice u Beogradu simultano funkcionišu identifikacijske prakse koje operišu sa idejama „istosti“ i „različitosti“, i kako se odvija unutrašnja hijerarhizacija gej osoba na osnovu parametra „ukusa“, opredmećenog u potrošačkim praksama i preferencijama

Na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT), koji se obilježava 17. svibnja, udruga Dugine obitelji najavila je nastavak Aninih i Rokovih avantura

Nurejev je još za života platio želju za slobodom. Kad je 1961. godine odlučio da ne želi da se vrati u Sovjetski Savez osuđen je na progonstvo, pa narednih 25 godina nije mogao da dođe do svoje rodne kuće. Trpele su i karijere njegovih sovjetskih prijatelja, a majku je ponovo video tek na samrti. Više od 50 godina ponovo je na nišanu, budući da je Boljšoj teatar krajem aprila 2023. zabranio baletsku predstavu o njegovom životu

Jednom davno, u jednoj dalekoj zemlji, živio je jedan dječak. Bio je strastven za plesanje latino-američkih i standardnih plesova. Od malih nogu je gledao plesače u lokalnoj plesnoj dvorani i brzo se zaljubio u zamršene pokrete i muziku…

Ovo nije prvi put. Iznova sebe zatičem kako želim govoriti o temama koje bi LGBTIQ zajednici donijele i unijele više hrabrosti, optimizma, poleta, ponosa i borbenosti. Uvijek sam to voljela – pisati o momentima pobjede i ponosa. Vidjeti radost i tamo gdje se čini da je nemoguće naći