Tekstovi sa tagom: gej

Last 01 S

Reprezentacija identiteta

U video igrama ima mjesta za ljubav

Uz videoigre smo skoro svi odrasli, prepuštali se tajnama nepoznatog svijeta u kojem možemo upravljati različitim likovima. Odrastanjem i analizom shvatamo koliko je ta kontrola zapravo bila ograničena i jednolična, te koliko smo se teško zapravo mogli realno povezivati sa likovima. Ukoliko pogledamo historiju razvijanja video igrica možemo jasno primjetiti da LGBTIQ identiteti nisu postojali. Iako je slika danas bolja nego ranije, situacija nije ni blizu idealne. Prisutnost homofobije, transfobije i seksizma je skoro pa garantovana. Istina je da novije igrice ili nove verzije starih igrica dozvoljavaju biranje tjelesnih osobina likova kojima upravljamo, kao i njihovih ljubavnih orijentacija. Ono što izgleda kao revolucionarna promjena jeste prisutnost LGBTIQ karaktera, jer danas se konačno gejmeri_ke iz zajednice mogu pronaći u video igricama i doista povezati sa likovima.
Lepp 02 S

Potrošačke prakse kao merilo "istosti i "različitosti“ (2)

Od skrivanja do modne piste

U tekstovima se razmatra uzajamno konstituisanje gej identiteta i potrošačkih praksi u kontekstu beogradske gej scene. Osnovna istraživačka pitanja su kako unutar gej zajednice u Beogradu simultano funkcionišu identifikacijske prakse koje operišu sa idejama „istosti“ i „različitosti“, i kako se odvija unutrašnja hijerarhizacija gej osoba na osnovu parametra „ukusa“, opredmećenog u potrošačkim praksama i preferencijama.
Rnbv 01 S

Politički i ulični huligani i njihovi zločini u Banjaluci

Hiperprodukcija neprijatelja režima u Republici Srpskoj

Industrijska traka za proizvodnju neprijatelja Republike Srpske i srpskog naroda obara sve rekorde. Od drugih naroda, drugih vjera, do drugačijemislećih unutar svog nacionalnog tora, u kome, identično drugim fašisoidnim konceptima, u i izvan BiH, mora vladati princip “Ein Volk, ein Reich, ein Führer”. Ili u prevodu na jezike Balkana “Jedan narod, jedan tor, jedan čoban”. I jedna partija, poželjno je, mada nije problem da ih je i više sve dok jedna drugoj liče kao jaje jajetu i priznaju jednog vođu, u svim njegovim šizofrenim izdanjima (kojih nije malo).
Natte 09 S

Gladni ljudskih prava

Ljubav nije zločin, seks nije krivično delo

Skoro da smo zaboravili na to da je ljubav između osoba istog pola bila kriminalizovana širom sveta, a u nekim zemljama je to i danas slučaj. Ponavljamo rečenice poput one dobro poznate „ljubav je ljubav“, ne bi li smo mrzitelje podsetili da su LGBTIQ+ osobe obična ljudska bića, gladna ljudskih prava
More 07 S

Duboko udahnemo

Napišem “žena” i bude žena

Kad je Caitlyn Jenner rekla Diane Sawyer da je „njezin mozak više ženski nego muški“ i zato se u 65. godini života odlučila na tranziciju, neke su feministkinje morale reagirati. Elinor Burkett napisala je za The New York Times tekst „What makes a woman?“, koji započinje nezadovoljstvom izjavom Jenner, kao i njenom ženskošću...
Kondd 01 S

Lateks maramice i kondomi

Zašto je važna zaštita tokom oralnog seksa?

Malo se govori o zaštiti tokom oralnog seksa. Međutim, oralni seks prakticira većina (LGBTIQ+) osoba! Pojam “oralni seks” uključuje oralno-genitalni i oralno-analni kontakt. Mnogi ljudi ne smatraju oralnu kontracepciju potrebnom ili im je teško koristiti istu. Hajde da pokušamo da shvatimo zašto
Bow 04 S

Pozajmljeni intervju

Razgovor s mamom

Iako sam imao razne druge inspiracije za ovaj broj Optimist magazina, moja mama mi je pre nekih mesec dana predložila da uradim intervju s njom. Pratila je prethodne brojeve i smatrala da bi bila dobra ideja da se čuje i glas jednog roditelja. Odmah sam shvatio da je to odlična ideja, jer je ona neko ko je uz mene na ovom putu skoro od samog početka, uvek mi je bila podrška (i danas je, najveća) i ko itekako ima šta da kaže i da bude primer ostalim roditeljima kako treba da prihvate svoju LGBT decu. U narednim redovima se predstavlja moja mama, Ivana.
Oskar 01 S

Dobra godina

Queer filmovi u utrci za Oscare

Završeno je glasovanje za pobjednike 95. dodele Oskara. Sada već znamo ko je poneo nagradu kući. Kratko se osvrćemo na ovogodišnje kandidate uz poseban naglasak na, malobrojne, queer filmove (tekst je pisan pre nego što su nagrade dodeljene)
Homofobija

Istraživanja

Strašno stanje LGBTIQ+ nacije

Rezultati prvog istraživanja o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj pokazali su da je 75% ispitanih osoba doživjelo diskriminaciju, njih 65% boji se diskriminacije od strane bolničkog osoblja, a 25% su žrtve fizičkih napada
Lptta 03 S

Empatija

Jesmo li solidarni?

Solidarnost (lat. solidus– čvrst) je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i podržava. Solidarni smo s nekime, ako ga razumijemo, podržavamo, prihvatamo onakvog kakav jeste i dijelimo njegove uspjehe i neuspjehe. Pojam solidarnost se proširio na francuski, a nakon toga i na druge jezike, te se od 19. stoljeća počeo koristiti kao konkretan izraz koncepta „bratstva“ u paroli Francuske revolucije „Sloboda, jednakost, bratstvo.“, a zatim postao parola radničkog pokreta i socijaldemokratije
Hoo 07 S

Kada pričamo o društvenoj etici brzo dođemo do odgovornosti

Feministička etika i moralno iskustvo

Etika je, slobodno možemo reći, sastavni dio života svih ljudi. Isprepletena je u svakodnevne dileme običnog čovjeka kao i u najteža pitanja humanosti. Ukoliko sagledamo obrazovni sistem lako ćemo uvidjeti da mnoga zanimanja imaju poseban predmet kroz koji se izučava upravo etika. Ponekad je ona prilagođena specifičnosti zanimanja, a ponekada se govori upravo o životnoj etici. Dileme su naša svakodnevnica, mi živimo i postojimo u dilemama. Život pred nas postavlja različita pitanja na koja možemo odgovoriti samo uz pomoć ličnog etičkog kodeksa (koda) kojeg izgrađujemo i nadograđujemo kroz životni ciklus.
Graff 01 S

Napad u Beogradu

Živeti s teškim telesnim povredama

Počinioci su osumnjičeni za pokušaj ubistva, pa policija traga za njima. Odgovorni su i drugi – političari koji su nekim čudom stigli do poslaničkih klupa, pa odatle šire mržnju i homofobiju, oni koji bi da menjaju udžbenike iz biologije, ali ništa drugo osim toga, svi koji su bar jednom rekli da imaju „gej prijatelja koji nije za Prajd, već sedi u svoja četiri zida i ne sme da pisne“. Krivi smo i mi, jer ne znamo šta da radimo – s novinskih štandova nas bombarduju svakojakim vestima, pa smo otupeli – šokantni naslovi više nikoga ne šokiraju. Koža nam je toliko odebljala da od nje možemo da pravimo martinke za neke nove Skinse (cipele i čizme naravno nisu samo njihove - pripadaju svima)
Poliamorija 01 S

Iza plusa

Poliamorija i poligamija – sposobnost za više ljubavi

Dok se na Zapadu društva postepeno liberaliziraju, i barem legalno kažu „neka ljubi ko koga hoće“ često zaboravljaju tu rečenicu staviti u množinu, jer pravo na više ljubavi je često preskočeno i legislativno zanemareno, najčešće smješteno u kategoriju prekršaja; zakon ne poznaje brak koji uključuje više od dva partnera_ice. Sociolozi navode brojna „historijska“ objašnjenja za poligamiju koja se kreću od agrikulturalnih potreba, porodičnih savezništava, preko tradicija i običaja, do položaja moći i religijskih propisa. Svijet se doduše značajno promijenio i većina historijskih razloga za poligamiju danas jednostavno nemaju opravdanje, te se kriminalizuju ili se tretiraju isključivo u okvirima običajnog prava. Tako kaže sociologija, ali šta je sa psihologijom? Da li je moguće voljeti (pa eventualno i biti u braku sa) više partnera_ica, i kako globalno stojimo sa vezama koje nisu mononormativne?
Ekra 01 S

A šta nam je smiješno?

Domaće serije i filmovi kao sredstvo za jačanje stereotipa

Poodavno razmišljam o tome kako jugoslovenska, ali posebice savremena domaća i regionalna kinematografija, iziskuje ozbiljne i iscrpne kritičke osvrte i analize. Sa jedne strane, neosporno, postoje jugoslovenski i savremeni filmovi i serije koji su u samom vrhu, i to potvrđuju svojim kvalitetom, sadržajem, glumom, scenarijom i, naposljetku, redateljskom poetikom. Međutim, jednako tako, naprosto ne mogu i ne smijem zažmiriti na činjenicu da su možda najpopraćenije i upravo mainstream one serije i filmovi koji prvenstveno svojim sadržajem generiraju i produciraju – najplošnije stereotipe
Icee 01 S

Potrošačke prakse kao merilo "istosti i "različitosti“ (1)

I gej i strejt: Svi plaćaju, svi troše

U tekstovima se razmatra uzajamno konstituisanje gej identiteta i potrošačkih praksi u kontekstu beogradske gej scene. Osnovna istraživačka pitanja su kako unutar gej zajednice u Beogradu simultano funkcionišu identifikacijske prakse koje operišu sa idejama „istosti“ i „različitosti“, i kako se odvija unutrašnja hijerarhizacija gej osoba na osnovu parametra „ukusa“, opredmećenog u potrošačkim praksama i preferencijama.