Ruka pravde sustiže Putinov doping sistem
Izliv besa u ruskoj javnosti
Zvaničnici i javne ličnosti u Rusiji gotovo uglas su poručili da je odluka MOK-a da zabrani učešće te zemlje na Zimskim olimpijskim igrama "rasizam" i "genocid". Međutim, Vladimir Putin je ipak odbacio ideju o bojkotu igara. On je tim povodom izjavio da Rusija neće svojim sportistima braniti da se takmiče na ZOI 2018. godine, uprkos besu u zemlji koji je nastao nakon odluke MOK da izbaci rusku reprezentaciju iz OI.
Da bi se takmičili, ruski sportisti će morati da dokažu da nisu učestvovali u praksi dopinga i da se takmiče pod neutralnom zastavom. Saopštenje MOK-a u utorak uveče izazvalo je talas besa u Rusiji, pošto su ga ruski zvaničnici i javne ličnosti proglašavali "ratom", "rasizmom" i "genocidom".
Nakon što je sa najvišim državnim zvaničnicima razmotrio zabranu MOK-a, Vladimir Putin je rekao da one sportiste koji budu želeli da se takmiče država neće prisiljavati da od toga doustanu. "Nećemo donositi zabranu, nećemo zaustavljati naše olimpijce da učestvuju ako neki od njih budu želili da učestvuju u ličnom svojstvu", rekao je on u sredu u izjavi za agenciju Interfaks.
U reakcijama drugih ruskih zvaničnika navodi o dopingu, kao glavnom razlogu za zabranu, gotovo da su potpuno ignorisani, dok je zabrana MOK-a uglavnom predstavljena kao pokušaj Zapada da izoluje i eliminiše "hrabru Rusiju". "Toliko se boje nas", napisala je na Tvitter-u Irina Rodnina, bivša šampionka u olimpijskom klizanju koja je sada pro-kremljanski poslanik. Vladimir Žirinovski, lider ultra-nacionalističke opozicije, nazvao je odluku "političkim i sportskim rasizmom".
Konstantin Kosačev, predsednik odbora za spoljne poslove u gornjem domu ruskog parlamenta, rekao je da je odluka "deo opšte zapadne politike držanja Rusije na distanci" što je postalo tema koju su dalje razvijali i ostali ruski zvaničnici. "Uvek pokušavaju da nas svrgnu u svemu - naš način života, našu kulturu, našu istoriju i sada naš sport", napisala je portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova na Facebooku. Zaharova je navela da je u zabrani učešća na OI nastavak "svetskog rata, raspada Sovjetskog Saveza i sankcija" kao niza "zločina koje je Zapad nametnuo Rusiji".
Sergej Aleksejev, šef Udruženja advokata za sport, izjavio je za "Parlamentarsku Gazetu" da su "u suštini Rusi bili diskriminisani na osnovu njihove nacionalnosti, što nije ništa manje od genocida".
Odluka o tome da li će ruski sportisti bojkotovati igre ili se takmičiti bez zatsave svoje zemlje, tek treba da se donese, a portparol Putina Dmitrij Peskov bio je jedan od retkih glasova koji su zahtevali smirivanje strasti navodeći da bi odluka MOK najpre trebalo da bude "ozbiljno i duboko analizirana" pre nego što bilo kakva dalja odluka bude doneta.
Iako određeni broj ljudi u Rusiji prihvata da postoje ozbiljne tvrdnje o sistemu dopinga koji je nastao pod nadzorom i zaštitom države, koji je napravio doktor Grigorije Rodčenkov, u javnosti postoji izvesna ljutnja na ministra sporta Vitalija Mutka zbog toga što nije sprečio zabranu učešća na OI. Komunistički poslanik, Valerij Raskin, pozvao je u sredu Mutka da podnese ostavku i rekao da planira da ministra izvede pred sud zbog toga što nije zaštitio čast Rusije na međunarodnoj sceni.
Mišljenja su podeljena i oko pitanja da li ruski sportisti treba da pristanu da učestvuju kao neutralni takmičari ili bi Rusija trebalo da bojkotuje OI.
"Moj lični stav je da je učešće u ekipi pod belom zastavom neprihvatljivo", napisao je Kosačev. "Ali takođe nepravedno je i pogrešno zabraniti našim sportistima da učestvuju u takmičenju za koje su se pripremali ceo život. Svako treba da odluči za sebe", naveo je on.
Ramzan Kadirov, prokremaljski čelnik Čečenije rekao je da neće dozvoliti da se sportisti iz njegovog regiona takmiče, dok je državna televizijska mreža objavila da neće prenositi igre.
Ruske vlasti su predstavile Olimpijske igre 2014. godine u Sočiju kao znak da je moderna Rusija postala globalno važna zemlja. Ruska pobeda u broju medalja dovela je do izliva nacionalnog ponosa. Međutim, doping skandal i kasnije oduzimanje medalja dovelo je do toga da je Rusija ipak ostala bez prvog mesta po broju osvojenih medalja.
Analitičar za spoljne poslove Konstantin Von Egert napisao je na Facebooku da je odluka MOK-a "masovni čin javnog ponižavanja za Kremlj" na šta će uslediti čvrst odgovor. "Ne govorim o bojkotu Olimpijskih igara 2018. godine, što se podrazumeva, već o Ukrajini, o hakingu, možda o Libiji. Putin to neće oprostiti", naglasio je on.
Skandal bez presedana
Britanski Gardijan ukazuje da iako postoje nagoveštaji da bi zabrana mogla dovesti do ruskog bojkota ZOI od strane Rusije, ona ipak nije izrečena od strane Vladimira Putina ili ruskog Olimpijskog komiteta. Bez obzira na reakcije iz Moskve, u ostatku sveta ipak postoji utisak da MOK nije dovoljno kaznio Rusiju i da je Komitet ponovo kalkulisao, baš kao što je to i pre 17 meseci kada je odlučio da dozvoli većini sportista Rusije učešće na olimpijadi u Riju. Ta odluka je došla uprkos izveštaju kanadskog profesora Ričarda Meklarena (Richard McLaren) iz jula 2016. godine koji je utvrdio da su ruske vlasti, službe bezbednosti i sportske vlasti pokušale da sakriju široko rasprostranjen doping u većini zimskih i letnjih sportova. Neki su se plašili ponovnog izostanka reakcije MOK-a, uprkos drugom izveštaju Meklarena iz decembra 2016. godine, koji je potvrdio da je više od 1.000 ruskih sportista učestvovalo ili koristilo državni doping.
Ovog puta, međutim, nije bilo opravdanog razloga za sumnju, niti kalkulisanje. MOK je morao da zabrani Rusiji učešće na ZOI s obzirom da je stepen njenog sportskog zločina veliki, a dokazi neoborivi. Do sada je nedostajala samo odgovarajuća kazna.
Izveštaji profesora Meklarena o ruskom dopingu, od kojih je drugi objavljen pre godinu dana, ne samo da su prošli sve provere, već su dodatno ojačani novopristiglim dokazima. Meklaren je rekao da je više od 1.000 ruskih sportista, u više od 30 sportova, učestvovalo ili imalo koristi od državnog sponzorisanja dopinga između 2011. i 2015. godine. On je potvrdio da su ZOI 2014. godine u Sočiju bile kompromitovane prevarom u kojoj su steroidi iz uzoraka urina ruskih takmičara tokom noći zamenjivani ranije pripremljenim čistim urinom. U tome su učestvovali kako ruska država, njene službe bezbednosti, sportske vlasti i antidoping agencija.
Kada je prevara otkrivena, ruska vlada je pokušala diskreditovati Meklarena i njegovog glavnog izveštača Grigorija Rodčenkova, koji je vodio rusku laboratoriju za antidoping u Moskvi sve do bekstva prošle godine. Međutim, pre olimpijade u Riju, dostupni dokazi ipak nisu bili dovoljni za osuđujuću presudu. Kada je Meklaren objavio svoj prvi izveštaj u julu 2016. godine, MOK je obećao da neće oklevati da preduzme "najstrože sankcije" protiv onih koji su bili uključeni u skandal. To je potvrdio i predsednik organizacije Tomas Bah (Thomas Bach) koji je rekao da je to bio “šokantan i bez presedana napad na integritet sporta i na Olimpijske igre".
Međutim, MOK se pokolebao i 278 ruskih sportista moglo je da nastavi da se takmiči u Riju pod nacionalnom zastavom. Mnogi su se pribojavali ponavljanja istog trika i pred igre u Pjongčangu, pogotovo s obzirom da je Bah dobar prijatelj sa Vladimirom Putinom.
Tokom novembra je, međutim, došlo do dramatične promene situacije. Sve je počelo kada je Svetska antidoping agencija otkrila da je dobila nove dokaze kojima su ojačani nalazi Meklarena. Verodostojnost Rodčenkova kao svedoka dodatno je potvrđena kada je posebna Komisija MOK-a potvrdila da je on govorio istinu o prirodi prikrivanja uzoraka urina u slučaju ruskog skijaša Aleksandra Legkova kome su naknadno oduzete medalje iz Sočija. Legkov je sada jedan od 25 Rusa kojima su retroaktivno oduzete medalje od početka novembra, a taj broj i dalje raste. MOK je takođe potvrdio da dnevnik Rodčenkova predstavio značajne dokaze koji direktno impliciraju da je u skandal umešan i zamenik premijera Rusije za sport Vitalij Mutko kao predvodnik državne zavere. Mutko za sada ostaje zadužen za Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. uprkos tome što je Meklaren pronašao tragove njegove e-pošte i pokazao da je Mutko dao nalog da se "spasi" igrač koji je trebalo da bude suspendovan nakon što nije uspeo da prođe test na drogu.
FIFA nastavlja saradnju sa Mutkom
Postoje sumnje Meklarena da je čitav tim iz Rusije za Svetsko prvenstvo 2014 bio "zaštićen" od strane vlasti. Kada je imenovani FIFA poverenik za etičku komisiju, Mihael Garsija (Michael Garcia), istraživao sumnje o mitu koji je plaćen kako bi Rusija dobila organizaciju turnira 2018. godine, ruska komisija za ponudu je samo ograničen broj dokumenata učinila dostupnim za pregled Komisiji FIFA, pošto je, navodno, većina dokumenata već bila “vraćena vlasnicima nakon procesa licitiranja, a potom i uništena".
I dok je FIFA do sada pokazivala malo spremnosti da se suoči sa ovim pitanjem, MOK je doneo odluku da zabrani učešće ruskom timu u Pjongčangu, ali i da dozvoli onim sportistima koji nisu uključeni u izveštaj Meklarena i koji su prošli dovoljno doping testova da se takmiče pod neutralnom zastavom što je rešenje koje je već bilo usvojeno u slučaju ruskih atletičara na igrama u Riju. Rusija je time lišena sportske slave, ali njene sportske zvezde i dalje mogu živeti svoje snove. Time se pokazuje da se zabrana ne donosi kao osveta već radi uspostavljanja fer igre. Istovremeno ruskom Olimpijskom komitetu izrečena je zabrana učešća na ZOI u Pjongčangu uz obavezu plaćanja 15 miliona dolara kazne za ono što je MOK nazvao "napadom bez presedana na integritet Olimpijskih igara i sporta".
Po prvi put, MOK je prihvatio da je ruska država bila uključena u široko rasprostranjen institucionalni doping što je rezultiralo trajnom zabranom učešća na svim budućim olimpijskim igrama tadašnjem ministru sporta Vitaliju Mutku i njegovom zameniku Juriju Nagornihu. To je prvi put da je zbog državno sponzorisanog dopinga MOK nametnuo zabranu jednoj zemlji da se takmiči pod svojom zastavom. Međutim, ruskim sportistima ipak je ostavljena mogućnost da se u Južnoj Koreji takmiče pod olimpijskom zastavom i u opremi sa natpisom "olimpijski sportista iz Rusije".
Mutko, koji je sada zamenik premijera za sportsku, turističku i omladinsku politiku i šef Organizacionog komiteta za Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine, odbacio je navode o svom učešću u aferi doping, a FIFA je saopštila da zabrana Mutku ne utiče na nastavak njegovog angažmana u organiazciji svetskog prvenstva u fudbalu.
U izjavi FIFA, koja dolazi četiri dana nakon što je u Moskvi održan žreb za svetski kup, navodi se da je rukovodstvo te organiazcije primilo na znanje odluku MOK-a, ali da ona za sada "nema uticaja na pripreme za Svetsko prvenstvo 2018. godine".
U saopštenju je navedeno da ukoliko se pojavi dovoljno dokaza da je bilo koji sportista povredio neko anti-doping pravilo, FIFA će nametnti odgovarajuće sankcije. Zašto, pak, u obzir nisu uzeti dokazi iz Meklarenovog izveštaja FIFA nije pojasnila.
U međuvremenu, sa funkcije u ovoj organizaciji uklonjen je Kornel Borbeli, predsedavajući FIFA Odbora za etiku, koji je istraživao ulogu Vitalija Mutka u dopingu sponzoriranom od strane države. Borbeli, advokat iz Ciriha koji je rukovodio istražnim timom Odbora za etiku FIFA, razmatrao je obimne dokaze o Rusiji i Mutkovim aktivnostima kada je FIFA na svom kongresu u Bahreinu odlučila da ne obnavi njegov mandat. U okviru FIFA ranije je izražena bojazan da bi uklanjanje Mutka ugrozilo uspešnu organizaciju Svetskog fudbalskog prvenstva koje će se održati u leto 2018. godine..