Split '86: Publika voli Terezu, žiri glasao za Zoricu Kondžu
Tako malo je ponudio Split' 86 da ga gotovo ne bi trebalo ni spominjati. Ipak, festival je trajao puna četiri dana, od 2. do 5. srpnja. Gordana Kosanović, predsjednica Skupštine općine Split, nije znala što će se na pozornici Prokurativa izvesti, pa je za Katalog Splita' 86 dala slijedeću izjavu:
„Već 26 godina Festival u Splitu sunčanom paletom izražava kamen i more, pogrbljene masline, makiju i trsje, uske kalete i balature, ljubav prema domovini i ljubav prema ženi. Nastaje tako razigrani dalmatinski akvarel živih tonova, kojega je uistinu prihvatila i zavoljela čitava Jugoslavija. Zajedno s ostalim brojnim ljetnim kulturnim događajima, Festival nas predstavlja i u svijetu, našim gostima, turistima iz mnogih zemalja. Stoga je pred organizatorima veoma velika odgovornost. Splitski festival ima visoke kriterije i trajno ih provjerava i potvrđuje. Publika očekuje lijepu pjesmu i vrhunske izvođače. Ovo je i mjesto odabira novih estradnih potencijala…“. Možda je nešto i bilo od kamena, mora, maslina i ljubavi prema domovini i ženi, ali sve je to bilo izrečeno sterilno tako da ni kamen ni more, a ni ljubav prema ženi nisu mogli biti oplođeni.
Što se to zbiva s (još uvijek) najboljim festivalom u Jugoslaviji? Brojni interesi, od osobnih do diskografskih (pa i političkih) nagrizli su duboko u tkivo nekada prestižne manifestacije. Jednostavno, nestala je prava pjesma. I dobro je ustvrdila Gordana Kosanović da publika očekuje lijepu pjesmu, ali je potpuno zakazala glede i u svezi s visokim kriterijima koje trajno provjerava i potvrđuje.
Dobro veli ona stara poslovica: što više baba, kilavije dite! Jer, kako protumačiti puste komisije i sve moguće odbore na Splitu '86? Festivalski odbor ima 28 članova, Selekcijska komisija (šest članova), pa posebna Selekcijska komisija Slobodne Dalmacije (šest članova), Selekcijska komisija Ustanak i more (pet članova), Umjetnički savjet (pet članova), Festivalski žiri (sedam članova)… Ukupno: 57 članova!
Dakako, u takvoj situaciji mogu popustiti svi kriteriji, pa i oni umjetnički.
U Festival su se uvukli svi mogući uljezi kojima je jedini cilj s te scene izvući maksimum, a to je neku od nagrada, bez obzira na kvalitetu pjesme. Kupovina glasova poprimila je takve razmjere da je stanje za plakanje. Sve je manje publike u gledalištu, a sve više glasačkih kupona u kartonskim kutijama koje se marljivo čuvaju i broje. Splitski festival došao je u krizu. Ni publika ga više ne voli toliko koliko ga je prije voljela. Trulo je nešto u zemlji Prokurativskoj!
Prva večer počinje s programom „Ustanak i more“. Tu se nazire nekakav mali pomak u smislu stihovne poruke, ali se gubi glazbeni dah. U svakom slučaju ta večer je neatraktivna za gledatelje i posjetitelje. Međutim, zakazale su nažalost i dvije večeri zabavnih melodija iz kojih se možda moglo izvući za jednu osrednju. Prvi put se uvodi autorska večer. Ona je, s pravom, pripala Zdenku Runjiću kao najistaknutijem autoru. Ali, Runjić je, čini se, imao svoje osobne razloge da ovu priliku iskoristi kao promociju svog novog nosača zvuka, pa te večeri nismo slušali najbolja festivalska ostvarenja Runjića već upravo skladbe koje su trenutno bile u diskografskom opticaju. Na njega se posebno obrušio glazbeni kritičar „Slobodne Dalmacije“ Miljenko Jelača, u tekstu objavljenom s naslovom „Runjić kontra Splitu“.
„Zdenko Runjić, splitski najpopularniji, za Split jedan od najznačajnijih, a za promicatelje dalmatinske i mediteranske popularne pjesme naš najdarovitiji skladatelj, zbog svih tih (a i još ponekog) naj prvi je dobio autorsku večer. Ta novina u programu (može li se kriza sadržaja prevladati promjenama formi?) ostvarena je kako očito nije bilo smjerno.
Autorska večer Zdenka Runjića (za srednjoročje su u planu Nikica Kalogjera, Đelo Jusić, Arsen Dedić) spletom okolnosti i odnosa, postala je festival u(z) festivalu. Pa onda ma koliko to na mah apsurdno bilo, i nadmetanje Runjića i festivala. Nadmetanje okončano, naravno, Runjićevom pobjedom. Drugi dio druge zabavne večeri bolji je od ostalih dijelova ostalih večeri, Runjićeva ploča s 12 pjesama privlačnija od festivalske s 28 (o toj prosudbi neka govore prodane naklade).
Koliko je Runjić pridonio tom suparništvu? Ponešto izborom samih Novih radova. Držim da bi bolje učinio da je sve te nove pjesme uz nečiju kritičku pomoć selekcionirao, smanjio napola onih uspješnijih, ostatak podijelio pjevačima za albume, a u dijelu vremena svoje večeri publici ipak priuštio ponavljanje nekih od ranijih besmrtnih najava (u novim, recimo opremama i izvedbama). Samokritičnost je, očito, vrlina tek najvećih! Festival, takav kakav je, u okršaju s Runjićem nije imao izgleda..“, završio je svoj tekst Jelača.
A što se to zapravo našlo u autorskoj večeri Zdenka Runjića: „Rojena valo“, „Švora“, „Ćale moj“, „Grišnica“, „Lipoto moja“, „Dva zrna grožđa“, „Uteka si“, „Oštarija“, „Nevista“, „Nikad više mala“, „Dalmatinko“ i „Dišperadun“. Osim nekih skladbi, ne baš prepoznatljivi Runjić.
No, vratimo se mi, pravom sadržaju Splita '86, za koji je toliko rado citirani Ivica Flesch rekao, da je liš i bez punta, prava lakoglazbena mižerja, pa bi tako Runjićeva istoimena pjesma mogla ujedno biti i zajednički nazivnik Splita'86.
Da, Split' 86 dao je „Mižerju“ Zdenka Runjića s Oliverom u glavnoj ulozi; „Konobu“ Slobodana M. Kovačevića, pjesmu koja će se pjevati sve do današnjih dana, a koja nam je u lijepom sjećanju po izvedbi Meri Cetinić i Tedija Bajića Spalata; Huljićevu „Ne mogu da ga ne volim“ s Magazinom; „Vrijeme ljubavi“ Joška Banova sa Zoricom Kondžom; „Odakle se čisti riba“ Duška Mucala i Prave Kotke (pjesma je inače 1985. odbijena); numeru „Što ako ona je tu“ Tomislava Mrduljaša, u izvedbi Vesne Ivić i grupe Rulet; pjesmu „Da more zna“, Grigora Koprova i grupe Kaliopa iz Makedonije.
Dobra je bila i skladba „Pismo“ Rajka Dujmića i Marija Mihaljevića, koju je pjevala Jasna Zlokić u izlučnoj večeri ali zbog bolesti ne i u finalu. Na pobjedničko postolje Splita' 86 popeli su se Ivo Lesić, autor prvonagrađene skladbe „Molim te, ostani“ i interpretatorica Tereza Kesovija. Što se pak žirija tiče, bili su s pravom skloniji Jošku Banovu i Zorici Kondži s pjesmom „Vrijeme ljubavi“.
Split '86: Sve pjesme i izvođači
1. MIŽERJA (Z.Runjić-Z.Runjić) Oliver Dragojević
2. KONOBA(S.M.Kovačević-R.Šunjić) Meri Cetinić i Tedi Spalato i klapa Lučica
3. PISMO (R.Dujmić-M.Mihaljević) Jasna Zlokić
4. VRATI MI DANE MLADOSTI (N.Kalogjera-K.Juras) Miki Jevremović
5. UTJEHO MOJA (V.Delač-T.Benković) Đurđica Barlović
6. MOLIM TE, OSTANI (I.Lesić-Z.Stipičić) Tereza Kesovija
7. NE MOGU DA GA NE VOLIM (T.Huljić-N.Ninčević) Magazin
8. KLAPA I GITARE (Đ.Jusić-L.Beroš) Davor Jančić
9. VARAJ SVE TKO TE VARAO (V.Kočiš-N.Ninčević) Daniel Popović
10. VRIJEME LJUBAVI (J.Banov–K.Šoškić) Zorica Kondža
11. LANTERNA (I.Pupačić-Z.Pupačić) Lordan Siriščević
12. GOLUBICE BIJELA (Z.Runjić-Z.Runjić) Milo Hrnić
13. DOĐI, GRIJ ME (T.Papić-S.Benzon) Ivo Pattiera
14. GITARO MOJA (B.Starc- B.Starc/Ž. Pavičić) Đuka Čaić
15. GONDOLA (H.Stanić-H.Stanić) Eleonora i Izolda Barudžija
16. OLI BILO, OLI CRNO (N. Vilović-J.Bračić) Ana Sasso, Žarko Mamula i klapa Šibenik
17. KRISTINA (A.S.Ilić- M.Tucaković/ M. Topić) Dado Topić
18. ZAVRTI KATKAD TELEFON (T.Kozlevčar-J.Fiamengo) Grupa Black and White
19. ODAKLE SE ČISTI RIBA (D.Mucalo-D.Mucalo) Prava kotka
20. ŠTO AKO ONA JE TU (T.Mrduljaš-N.Ninčević) Vesna Ivić i grupa Rulet
21. MARE (V.Borisavljević-Ž.Radić) Hladna braća
22. PAMTIT ĆE TE SRCE (Z.Presečki-B.Zlatanović) Helena Blagne
23. DA MORE ZNA (G.Koprov–R.Grill) Kaliopi
24. ŠTO BI BILO KAD BI BILO (T.Hrušovar-Ž.Sabol) Darko Domijan i Pepel in kri
25. VJERUJEM U SUTRA (A.Baša-I.Fabijan) GRUPA 777
26. OD BOSNE DO SPLITA (D.Jašek-B.Zlatanović/D. Šešlija) Vlado Štimac
(NASTAVIĆE SE)