Split '87: Nenadmašna Tereza s Jusićevim hitom „Zapjevajmo prijatelji“

Glazbeni kritičar Zlatko Gall već onda se ljutio što su Jugotonovi pjevači u revijalnom dijelu festivala nastupili u play-back maniri. A to je tek uvod u ono što će ubrzo doći na Prokurative. Međutim gore od play-backa je najezda narodnjaka na Splitu '87.

Profesor Josip Mirošević, umjetnički direktor FZG Split morao je na neki način opravdati tu činjenicu. Po njemu, Splitski festival oduvijek je bio manifestacija širokih masa, festival šlagera na kojemu su se javljale i druge forme, ali sporadično. Vrijeme je kad su šlager i novokomponirane narodne pjesme već jako blizu, pa je teško povući granice. Otuda u programu ovogodišnjeg Festivala određeni broj pjesama koje bi spadale u novokomponirane, ali s dalmatinskim prizvukom.

Jugoton iz Zagreba slavi 40. godina postojanja, a to je prigoda da za sebe uzme jednu festivalsku večer. Na koncu konca, Jugoton je davao podršku Festivalu od samoga početka. Split '87 podijelit će bezbroj nagrada. Svi moraju biti zadovoljni i sretni. Uvodi se i nagrada za najizvođeniju pjesmu s prošlogodišnjeg festivala! Moram se i sam prisjetiti svega što je bilo, bez obzira što  1987. godina i nije tako daleko kao što se čini. I tako listajući svoje i tuđe tekstove, odmjeravam novinarske zahvate s drugima koji su te godine kao i ja pisali o festivalu zabavne glazbe Split '87. I nalazim da smo zapravo svi bili jedinstveni u nekim ocjenama, a opet i različiti u pristupu i svemu onomu što nas kao ljude od pera dijeli. Neki su u Splitu '87 vidjeli smak svijeta, a poneki su uz najbolju volju pokušavali pronaći i nešto dobro u tom poremećenom svijetu glazbe.

Kad je „Slobodna Dalmacija“ u pitanju, ne mogu vjerovati da su tekstovi o festivalu objavljivani na stranicama pod nazivom „Kulturno ljeto“!  Podigli smo, makar i u novinama, puku glazbu feštu na višu razinu. I držim da je to sasvim O.K. Primjereno je novinskog prostora odvojeno za jednu manifestaciju kojoj se ne piše baš dobro. Od pet novinskih stupaca, koliko na jednoj stranici Slobodne stane, jedan je uvijek rezerviran  za nekakvu  političku kolumnicu. Tako Josip Jović piše tekst pod naslovom „Prezervativ“ o tome kako nam je netko ipak priredio novu Sodomu i Gomoru u obliku side. I svi se slažu, veli Jović, da je sida „izravan posljedak seksualne perverzije u kojoj počasno mjesto pripada situaciji da se muško s muškim pari“. Njegov (Jovićev) skromni prijedlog je: umjesto u ljekarnu, idite u knjižaru i umjesto prezervativa, kupite „Bibliju“ ili barem Kantovu „Kritiku praktičnog uma“.

Idućeg dana, Joško Jelić, na istim stranicama (koje  govore o festivalu), s pravom se zgraža nad činjenicom da su od 1. travnja 1986. do 1. travnja 1987., općinski i međuopćinski partijski forumi u Hrvatskoj na svojem dnevnom redu imali 5482 točke. Od toga su, međutim, temama s područja kulture posvetili tek 48 točke ili 0,87 posto!  Znakoviti su ti tekstovi i mogu se podvući neke paralele sa Splitskim festivalom 1987. godine, jer je očito da je nešto od te Sodome i Gomore došlo i do Prokurativa.

A, ustanovili smo da nam ni partijski djelatnici, odnosno radnici, ne gledaju na kulturu kao na bitan faktor društveno-političkog razvoja!

Zvonko Kovačić u tjedniku „Studio“ piše: „Iznenađenje je što je bez nagrade ostao, primjerice, Zdenko Runjić. Ne smatramo, razumije se, da Runjić mora biti obvezatno nagrađen i favoriziran, ali on je ove godine napisao i skladbu 'Stine', koja s Oliverom Dragojevićem ulazi u onaj krug splitskih zabavnih pjesama koje ostaju.Možda se žiri uplašio bio, pod dojmom diskusije na konferenciji za štampu održanoj nekoliko sati prije, na kojoj se bacalo 'drvlje i kamenje' na Runjića kao skladatelja kojemu svi pružaju ustupke, kojega protežiraju, maze i paze, a da se nitko pri tom nije sjetio da su iza Runjića ostale 'Galeb', 'Skalinada', 'Mižerija', 'Oprosti mi, pape' i mnoge druge skladbe, da je njega zapravo, protežirala dobra pjesma i, dakako, pouzdani i vjerni Oliver Dragojević. Možda je Runjić koji put i iskoristio 'domaći teren', ali ove je godine, čini se, zaista oštećen.

Naš Studio već je godinama pokrovitelj nagrade „Tomislav Zuppa“ za tekst na splitskom festivalu. Studijev je žiri, konstatirajući opći pad kvalitete u domeni pisanja stihova, odlučio da nagradu dodijeli pjesmi 'Nek još jednom sviraju' Drage Britvića, veterana na području stihotvorstva.S tom je pjesmom, inače, debitirao Dalibor Paulik, a Radojka Šverko osvojila je nagradu za najbolju interpretaciju, koju dodjeljuje žiri glazbenih urednika jugoslavenskih radio-stanica“

Nek još jednom sviraju
(Drago Britvić)

Na terasi spremaju

konobari žure

muzičari poznaju takve poput nas

zadnju večer produže čari avanture

klarinet, harmonika, gitara i bas

ne daj da nas probude

ostali bi sami

ko da su nam valovi pokidali vez

čula sam da polude zrikavci u tami

kad od ljeta ostane samo jedan ples

Nek još jednom sviraju

nek se noćas desi kad s terase krenemo

zadnji put u mrak

nek još jednom sviraju

u noć me ponesi

neka tako sviraju

možda ljeto potraje

i ne ode vlak

Eto, i ove godine svih 29 skladbi ulazi u završnu večer. Kako i neće kad je to jedna jedina večer zabavnih melodija pa se publika i žiri trebaju samo odlučiti kome dati nagrade.

Split' 87 podijelit će bezbroj nagrada. Svi moraju biti zadovoljni i sretni. Uvodi se i nagrada za najizvođeniju pjesmu s prošlogodišnjeg festivala, a ove godine to priznanje je dobila skladba Zdenka Runjića „Mižerja“. Tako govore podaci SOKOJ-a.

Festivalski dio „Ustanak i more“ glasovao je ovako: „More, ljubavi moja“, autor Frane Šiško, izvođač Helena Blagne (I nagrada publike). Srebrni galeb, i II nagrada publike, pripada pjesmi  „Tebi, grade moj“, koju je skladao Mirko Kraljević na stihove Jakše Fiamenga, a koju je pak lijepo izveo Miki Jevremović. Treću nagradu publike i Brončanog galeba, osvojio je gospar Đelo Jusić, koji je na stihove Roberta Šunjića za ovu večer pripremio skladbu „Bija si čovik“, koju je opet, onako lijepo izveo Đuka Čaić. I to bi bilo sve.

Što je od toga ostalo? Ništa. Kakve li su tek bile nenagrađene pjesme, možemo samo zamisliti.

Tu večer su možda na neki način spasili Ivo Pattiera, Josipa Lisac, Radojka Šverko, Tereza, Ivica Šerfezi i drugi, koji su na play-backu otpjevali neke pjesme s proteklih festivala…

U trećoj, završnoj večeri našlo se 29 skladbi. Gledalište je bilo prepuno. Kao onih najboljih splitskih ljeta…Prevelika je bila glasačka mašinerija : 17 žirija RTV-centara, pa publika, pa žiri… Uglavnom, Tereza slavi pobjedu. Gospar Đelo Jusić, baš za Terezu je napravio pravu pjesmu „Zapjevajmo prijatelji“. Na takav poziv pjevačice poput Tereze teško je ne odgovoriti. Đeli Jusiću, Ivi Fabijanu i Margit Antauer, autorima pjesme „Zapjevajmo prijatelji“, i dakako Terezi, pripao je Zlatni grb grada Splita.

Matko Jelavić, napravio je generalnu probu za iduću godinu, pa se pojavio na pozornici Prokurativa kao autor skladbe „Dobra večer, prijatelji“, za koju je tekst napisao Zvonko Stipičić, a otpjevao ju je Milo Hrnić.

Svi su se okitili Srebrnim grbom grada Splita, dok je Brončani grb pripao autorima Nenadu Viloviću i Loredani Beroš, te pjevačici Josipi Lisac, za pjesmu „Nismo mi bez cilja“, a baš naziv te pjesme (ne) govori u prilog onoga što će se idućih godina zbivati na Prokurativama.

Split '87: Sve pjesme i izvođači

1. DALMACIJO KAD TE MORE BUDI (I. Badurina-F. Bilić) Tomislav Ivčić i klapa Kantaduri

2. ZAPJEVAJMO PRIJATELJI (Đ. Jusić-M. Antauer/I. Fabijan) Tereza Kesovija

3. ADIO BELLA (Z. Runjić-Z. Runjić) Jasna Zlokić

4. LAKU NOĆ MOJE JEDINO (M. Mihaljević-V. Šiljak/B. Zlatanović) Jasna Gospić i kl. Filip Dević

5. ZBOGOM ANĐELE (I. Lesić-B. Zlatanović) Đurđica Barlović

6. STINE (Z. Runjić-Z. Runjić) Oliver Dragojević

7. NISMO MI BEZ CILJA (N. Vilović-L. Beroš) Josipa Lisac

8. LJILJANE MOJ BIJELI  (A. Baša-N. Ninčević) Grupa 777

9. DOBRA VEČER PRIJATELJI (M. Jelavić-Z. Stipičić) Milo Hrnić

10. MOJ KRAJU VOLJENI  (Đ. Jusić-R. Šunjić) Đuka Čaić

11. NEK JOŠ JEDNOM SVIRAJU (D. Paulik-D. Britvić) Radojka Šverko

12. DAJ MI NJEŽNOSTI (A. Sanja Ilić-M. Antauer) Meri Trošelj

13. NEMOJ DA ME OSTAVIŠ (T. Mrduljaš-N. Ninčević) Vesna Ivić

14. BALADA O NAMA  (T. Hrušovar- J. Fiamengo) Pepel in kri

15. MOJA MATER  (D. Tambača-R. Šunjić) Miki Jevremović

16. PJESMOM TE LJUBIM (J. Banov-K. Šoškić-Naglov) Ivo Pattiera

17. NADA ZADNJA UMIRE  (N. Vilović-B. Zlatanović) Vlado Štimac

18. LUDA SPLI'SKA NOĆ  (S. Lukić-A. Lukić) Grupa Delfini

19. IZGUBLJENI SIN  (S. M. Kovačević-K. Juras)  Tedi Bajić

20. PAPAGAJ  (I. Ivić-L.Kovačević/Z.Vidaković)  Grupa Rulet

21. ZAGORA ME RODILA  (D. Žanko-D. Žanko) Dražen Žanko  i Klapa Sinj

22. USPOMENE  (F. Šiško-F. Šiško) Helena Blagne

23. BROD ŽIVOTA  (I. Bašić-T. Božinović) Duško Lokin

24. OSTAVLJAŠ ME SAMU (M. Cetinić-M. Cetinić) Meri Cetinić

25. ADIO DUŠO (N. Dabović-Z. Stipičić) Alen Slavica

26. OBIČNA ŽENA (M. M. Limić-M. M. Limić)  Grupa Stijene

27. PJESMA ZA TEBE (DALMATINKO) (Đ. Maršan-Đ. Maršan) Đani Maršan

28. SAN (Ž.Dukić-Ž. Dukić) Grupa Galeb

29. POSLJEDNJI VALCER ZA NAS (V. Kočiš-N. Ninčević)  Darko Domijan

(NASTAVIĆE SE)