Tekstovi sa tagom: Šezdesete

Crno-bela prošlost Televizije Beograd

Od Mije i Čkalje - do Milene i Dragana

Ovih smo se dana, nehotice ali namerno, posvetili istraživanju naše prošlosti kroz tekstove o šezdesetim i sedamdesetim godinama; dogodilo se da su mnogim člancima pominju rađanje i bujanje televizijskog programa na prostorima nekadašnje SFRJ. Kako bismo i slikom pratili tekstove, odlučili smo se za prigodnu retro-galeriju sa foto-materijalima Programskog arhiva TV Beograd. Prilika je da se podsetimo ličnosti koje su šezdesetih i sedamdesetih obeležile televizijski program, a među njima su Radivoje Lola Đukić, Miodrag Petrović Čkalja, Mija Aleksić, Olivera Marković, Bora Todorović, Ružica Sokić, Svetlana Bojković, Petar Kralj...
šezdesete

Moja privatna istorija: Jedna mladost u Jugoslaviji

Šezdesete - doba bijega od stvarnosti

Šezdesete godine dvedesetog stoljeća zapravo ne postoje, vrijeme ih je pojelo. Dovoljno je spomenuti samo par riječi za koje više nitko ne zna. Tko se još sjeća mikića, malinovca, pereca ili žabice? Tko se još sjeća onog starog, suhog pereca koji se u izlogu prve birtije družio s neumornom muhom. Tko još znade za Albus sapun, Peresam ili za Cin? Hulahup je nestao, moped postao skuter, a ni romobila nema
Ativi 02 S

Dosije: Sjećanje na televizijske šezdesete

Ispovijest jednog mladog ovisnika

Pravo je čudo kako me ta spravica osvojila na prepad. Prije toga sam bio zadrti filmofil, išao u kino bar nekoliko puta tjedno, znao sam tko su Alfred Hitchcock, John Ford, Michelangelo Antonioni, Luchino Visconti, pa i Ingmar Bergman, iako sam tek ušao u petnaestu, međutim, u šest sam palio televizor i buljio u ekran sve dok program nije završio. U kino sam gotovo potpuno prestao ići i obnovio tu naviku tek 1967. i 1968., kada sam se donekle pribrao od televizijske groznice
Bltzr 02 S

Priča o najslavnijem liku hrvatskih šezdesetih

Profesor Baltazar, genijalni izumitelj kojeg su voljeli i u Zimbabveu

Premda je Grgić bio nesumnjivo nešto najbliže „autoru“ Profesora Baltazara, ispravnije bi bilo reći da je „Profesor Baltazar“ bio djelo onog što povjesničari Hollywooda zovu „genij sistema“- kolektivnog duha ustanove, produkcijske prakse i skupine ljudi koja ga je proizvela. Svi filmovi zagrebačke škole na neki su način nastajali kao proizvod brainstorminga, kolektivnog radioničkog principa u kojem je niz kreativaca sudjelovao u filmovima drugim kreativaca ugrađujući u njih svoj talent i doprinos
Artr 01 S

Vremeplov: Kako se Zagreb zabavljao proteklih decenija (1)

Šezdesete: Bez stresa, bez depresije

Kako su izgledale zagrebačke scene šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih govore vam u nekoliko nastavaka  fit-gospođa Viktorija Riđički, otrov za tinejdžerke Jurica Pađen, kičma Vesele televizije  Zoran Pezo i organizator prvog zagrebačkog mega-partija  Dražen Grubišić.  Vremeplov upaljen. Vežite se, polijećemo!
Juogo 26 B

Dosije: Serijal izložbi o SFRJ, organizirano sjećanje protiv organiziranog zaborava

Šezdesete godine, naj-dekada titovskog socijalizma

Novi kulturni nostalgičari nisu komunisti, nisu čak ni socijalisti, premda ih se prema našim političkim stereotipovima trpa u tor „lijevih“. Riječ je o urbanoj srednjoj klasi koja se natprosječno često dobro snašla u kapitalizmu, koja zna jezike, funkcionalno je integrirana u novu tržišnu ekonomiju i zarađuje više od nacionalnog prosjeka. Ta nova urbana srednja klasa je u suštini liberalna. Ona fantazira o inkluzivnom, sekularnom i otvorenom društvu. U memoriji SFRJ ona ne traži komunizam, nego „kapitalizam bolji od kapitalizma“, doba hedonističke ugode, dostupnih konzumnih dobara, omasovljene proizvodnje, socijalne sigurnosti i otvaranja prema Zapadu. U memoriji SFRJ ona traži neka ideološka uporišta koja su lijeva, ali jednako i liberalna - primjerice, antifašizam i sekularizam