Tekstovi sa tagom: šibenik

Ovim albumom nećemo doznati tajnu srca, ali možda BluVinil prestane biti dobro čuvana tajna hrvatskog pop rocka i osvoji srca šire publike. Za to će trebati malo sreće i krajnje je vrijeme da se dotična osmjehne nekom tko to zaslužuje

Čarobno, magično, nestvarno... Ne postoji reč koja bi u potpunosti opisala koncert koji je Lorde održala u Šibeniku u subotu, 18. juna na Tvrđavi sv. Mihovila

„Zlarin, mali otok brnistre i smilja/ Još i danas stoji kraj pučine sive,/ Reci mi, moja koljevčice sinja,/ Masline tvoje jesu li još žive?“ (Vesna Parun)

Nova generacija školaraca hrabro je uzela kameru u ruke i povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije prikazala film kojim činjenično pobijaju homofobne floskule poput "neka rade što žele u svoja četiri zida"

Knjiga objavljena u izdanju Croatia Recordsa i MEDIA BAR-a objavljena je točno na petu obljetnicu odlaska velikana hrvatske glazbe, a Gall kao dugogodišnji Dedićev "suputnik" u knjizi je skupio sve svoje osvrte na Arsenove albume i na najznačajnije koncerte, niz biografskih podataka najuže vezanih uz Arsenov umjetnički opus te izvatke iz brojnih Dedićevih intervjua, autobiografskih tekstova te najrelevantnije zapise o svim segmentima njegova umjetničkog djelovanja

Pre više od pedeset godina, daleke 1968, za zagrebački “Plavi vjesnik” Arsen Dedić je napisao neku vrstu autobiografije, sjećajući se prvih deset godina svoje karijere. Za poštovaoce velikog umjetnika, ovo nadsve zanimljivo štivo vratiće nas u vrijeme kad se zabavna glazba borila za svoje mesto pod suncem, ali i u doba festivala šezdesetih, velikih turneja po inozemstvu, nezaboravnih koncerata i muzičkih zvijezda koje su obilježile duh jedne epohe

Volite li Igora Krimova? Pojavio se u vremenu veselja i Judinih poljubaca. Nije mu bio sličan. Ni previše veseo, ni previše lep, ni blistavo odeven. Hteo je da postane pravi pesnik. Već je diplomirao flautu. Muzika je postala njegova sudbina kada je shvatio da je sve što radi - posebno. Igor Krimov je postao Arsen Dedić. Zavoleo je Gabi na putu za Aušvic. Ona nikada nije sumnjala. Zatim prvi tekst, prvi Beršvin za Gabiku... ,,Šta je sa vama dvoma? Je l' to definitivno gotovo?", pitala je Jovanka Broz. Bilo je. Arsen Dedić „muzičar koji misli", lice koje s podjednakom nežnošću gledaju devojčice i one uvek devojčice, suprug, otac, prijatelj i jedna od tekovina muzičke Jugoslavije i kad priča - priča posebno. Da je sve ono što znate o njemu - tako malo (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Arsenu Dediću. Intervju sa Arsenom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je krajem 1987. godine. Arsen Dedić je umro u Zagrebu 17. kolovoza 2015. godine)

Prema sačuvanim podacima, hotel „De la Ville“ je prije 110 godina, u godini nakon otvaranja, svojim gostima nudio „elegantna i ukusna jela, potaknut od davna dubokim osjećajem potrebe da se udovolji željama putujućega svijeta i proširi dodir sa prosviještenim svijetom, što otvara svakojake sveze i izvore blagostanja“. Hotel „s najvećom pohvalom i priznanjem, najljepši i najelegantniji u svakom pogledu u ovoj našoj Dalmaciji“, nastojao je udovoljiti „ svojoj publici u svakom pogledu, a pogotovu u pogledu dobrog jela“

„Arsenizmi“ su prije i poslije svega još jedan živi dokaz Arsenove zavičajnosti, šibenskog duha iliti duhovitosti koja je impregnirala tisuće njegovih izjava, intervjua, koncertnih najava, skladbi i pjesama. Gulin ih je sakupio baš lijepu hrpu ispisujući kroz Arsenova usta i svojevrsni psihogram grada

Zašto je oduzeta titula državnog prvaka Košarkaškom klubu Šibenka  9. i 10. travnja 1983. godine?  Kakve su veze s tom utakmicom imali politika, vlast i vladari tadašnje socijalističke Jugoslavije? Što se dogodilo u noći između 9. i 10. travnja 1983. godine dok je Šibenik slavio svoje sportske junake? Što je u tom sportskom natjecanju bilo tako važno da su se oligarsi Jugoslavije odlučili na drakonski obračun u konačnici s jednim košarkaškim sucem i – jednom običnom sportskom dvoranom? To su pitanja na koja ni iz današnje perspektive i tridesetpetogodišnje distance nije tako jednostavno odgovoriti kao što se na prvi pogled čini

Dugo se već govori o fenomenu Tesline ulice u Šibeniku koja je dala brojne poznate glazbenike i konačno je ta priča uključena u konkretan projekt. U sklopu ovogodišnje Noći muzeja koja se održava danas,a koja je posvećena glazbi, Muzej grada Šibenika organizirao je organizirano vođenje građana po Teslinoj ulici u čemu će im pomoći nekada vrlo popularni pjevač koji je rođen u Teslinoj, a danas fotoreporter Duško Jaramaz. Upravo zahvaljujući inicijativi Duška Jaramaza, Stanko Ferić, urednik časopisa "Volim Šibenik" i portala Šibenik News prvi je pisao o fenomenu Tesline ulice i to prije devet godina u Jutarnjem listu. Tekst prenosimo u cijelosti

Žena koje je u Šibeniku željela biti rabljena za spolno općenje morala je dobiti zdravstvenu potvrdu da je pogodna za tjeranje bluda i da ima tjelesnu prikladnost za bludnicu.

Borova smola, gips, med, kaustična soda i britve bila su najvažnije i najmoćnije sredstvo za uklanjanje nepoćudnih dlaka s tijela i lica Šibenčanki

Film "Tarzan, kralj džungle" izazvao je 1932. i 1933. godine revolucionarne promjene u Šibeniku: Šibenčanke su promijenile frizure i počele se kupati "na golo", a šibenski mladići počeli su javno prikazivati mišiće i ponašati se kao nježni, sentimentalni grubijani

Festival alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ) je jedini lijevo profilirani događaj koji potencira dijalog suvremene ljevice i religijskih zajednica, točnije crkava u, prije svega, Hrvatskoj, ali i na širem području, kao i dijalog među njihovim predstavnicima