Tekstovi sa tagom: škola

Pionn 09 S

Plakanje nakon smrti Nemečeka u ‘Junacima Pavlove ulice’

Yu školska torba

Učiteljica Majda i maltretiranje nalivperom, mučnina uz Matu i Tiku, nestašni Pucko kao idol, kalendar godišnjih doba u radnoj bilježnici, dilema – ‘mama, zašto ja nemam ćirilicu u knjizi, a Miro ju je imao’
Agayo 01 B

Nasilje nad LGBTIQ+ mladima

Homofobija u školskoj klupi

"Uglavnom su išli za mnom i vređali me, spremali sačekuše, pričali da sam ružna zato što sam bi i da me niko neće, da se ubijem"
Dosn 02 S

Otvaranje škola i klastera

Zašto prvačići brane javno zdravlje i ekonomiju?

Nije potrebno biti genije da znaš šta će se desiti ako djecu pošalješ da po nekoliko sati bez maske sjede u zatvorenoj prostoriji u čoporu, da se guraju po školskim hodnicima, samoposlugama i fast-food kioscima na kojima prodaju salmonelu i nutelu. Naročito manju djecu koja piju iz istih boca i srču kroz iste slamke i po čitav dan sline i jedni drugima u facu lansiraju količinu pljuvačke dovoljne za širenje korona virusa u čitavom univerzumu. Djecu od šest godina će neko „edukovati“ da u školskom WC-u ruke peru 20 sekundi, toplom vodom, 5 puta na sat, i prste nipošto ne guraju u nos i u grlo – ni sebi, a još manje drugima? To mi zvuči kao da skočiš sa dvadesetog sprata i dok padaš misliš: a ko zna, možda sve bude dobro?
Dosn 02 S

Od kolijevke pa do groba

Škola me je naučila šta je to pokornost

Sve bitno u životu naučio sam sam, čitajući u osami. Škola me je naučila samo jednom: pokornosti. Život u zajednici podrazumijeva dresuru. U školi učiš razlomke, učiš o fotosintezi i Himalajima, no važnije od svega: nauče te da poštuješ hijerarhiju i autoritet. Do dana današnjeg osjećam nelagodu, zapravo strah od posve nerealne mogućnosti da bih ponovo mogao biti prisiljen na neku, bilo koju vrstu organizovanog školovanja
Desanka Maksimović

Pakao hermeneutike: Loši đaci zabrinuti za školski program

„Ukidanje“ Desanke Maksimović: Ne ostavljaj me nikad samu dok pišem status

U programu u kojem je Kiš sveden na minimum, a Pekića nema, sasvim je u redu „izbaciti Desanku“. Sudite mi, ne tražim pomilovanje! No, sve i da naprave program po mom ukusu, najvažnije je kako se gradivu pristupa. Ako se makar jedno delo obradi tako da đake zaintrigira, angažuje, pokrene, oni će sami poželeti da čitaju i istražuju dalje. Ako im se pokaže kako da pristupe poeziji i protumače samo jednu pesmu kako treba, umesto da čitaju na hiljade pesama površno, razumeće i glupu vest iz novina. Naučiće kako da pronađu vesti i teme koje ih se zaista tiču, a ne da okupiraju mozak i statuse svakom medijskom kvazisenzacijom
Samerhil

Predgovor Slobodnoj deci Samerhila

Cilj obrazovanja jeste da se radosno radi i da se nađe sreća

Britanski pedagog Aleksandar Saterlend Nil (rođen 1883) osnovao je 1921. godine u jednoj engleskoj pokrajini školu Samerhil, u kojoj su nastava i vaspitanje dece postavljeni na potpuno nove pedagoške i psihološke osnove. Rad u Samerhilu, o kome govori ova knjiga, smatra se jednim od najznačajnijih pedagoških eksperimenata XX veka. Poslednjih decenija Nilov rad i njegove ideje bili su predmet žestoke kritike, ali su dobili i velika priznanja eminentih pedagoga, psihologa i antropologa. Predgovor za ovu knjigu napisao je Erih From
Dosn 02 S

Školski program

Virus koji ne napada tjelesno, već mentalno zdravlje

Da je ovaj virus opasan govori i to da su i djeca sama već uvjerena da je sa svime gore opisanim sve u redu, da djecu treba odabirom literature segregirati prema spolu, da je bolje biti narkoman nego homoseksualac, da je ne biti član NGO-a zvanog Katolička crkva sramotno djelo koje treba sakrivati
Math 01 S

Biti na strani ugroženih

Učitelji/ce, ovako možete kreirati sigurnu okolinu za LGBTIQ+ mlade

Škole bi mogle biti mjesta od formativne važnosti za LGBTI mlade koji bi ondje mogli učiti o svijetu i samima sebi, tako da mogu postati snažni, ali i obazrivi mladi ljudi. Nažalost, škola je često zastrašujuće i nesigurno mjesto u kojem se najveći strahovi LGBTI mladeži o njihovim identitetima ostvaruju
Math 03 S

Đačko doba nekad i sad

Nervni slomovi zbog crtanja Worda

Danas, nažalost, roditelji zaboravljaju da pored škole, i oni imaju veliku ulogu u obrazovanju i odgoju svoje djece. Prosvjetne radnike nerijetko stavljaju na stub srama, a sami nikad nisu bili učitelji, nastavnici, profesori i pedagozi. Svi se slažemo da su prosvjetni radnici potplaćeni, i da nam je sistem loš, a kada ljude pitate šta je tačno loše, uvijek će vam navesti za primjer nešto što se dešava apsolutno svugdje. Pored toga će reći kako je to na Zapadu bolje, iako nikad nisu živjeli na Zapadu
Bukks 01 S

Reforma školske nastave

Škola, ogromna vežbaonica poslušnosti

Izašavši iz te dvadesetogodišnje španske čizme savremene kulture, jedan maturant jedva ako ume da izabere novu špansku čizmu – fakultet. Na njemu ostaje prosečno pet godina. U 26-toj on je jednako čovečanski nezreo, kao dečačić koji svoju igru piljaka pretpostavlja igranju klisa. Jedan grčki petnaestogodišnjak u vreme Sokrata bio je nesravnjeno više muškarac nego jedan tridesetogodišnjak našeg veka!
Bukks 01 S

Moja privatna istorija

Nastavnici koji su mi promenili život

Nedavno je jedan kolega predložio dа se prisetimo nаstаvnikа koji su obeležili nаše školovаnje. Ogrаničio sаm sebe nа šest imenа, jer bi u suprotnom tekst bio duži od Tolstojevih romаnа. Nаrаvno, neprаvedno sаm izostаvio brojne nаstаvnike, te krаjputаše koji su me omeđili i utemeljili, pogotovu аsistente sа fаkultetа, divne ljude pre svegа. Pokušаo sаm dа se setim imenа svih nаstаvnikа od petog rаzredа do krаjа fаkultetа. Neverovаtno, nijednog nisаm zаborаvio.
Afon 01 S

Čitam te k'o otvorenu aplikaciju

Hrvatski jezik je najdosadniji, a lektira nepodnošljiva!

Kako oduševiti naraštaje koje u lektiri čeka Grički top, Turci pred vratima i jezik koji ne razumije ni Google Translator? Kod kuće ga pak čekaju videoigre, snapchatanje, lajkanje na Instagramu i bingeanje TV serija? Nije čudo što u ocjenama turističke potentnosti Hrvatske stranci ističu kako se mladi do 30 godina izvrsno služe engleskim jezikom. Logično, neprestano su na internetu, od trenutka kad su im roditelji dali da prčkaju po smartfonu i tabletu kako bi ukrali koju minutu mira i - jednostavno, naučili su zanimljiv engleski jezik dok im dosadni hrvatski malo teže ide
raspust

Kako sam proveo raspust

Nastavnice, ako dobijem keca, vidimo se u Strazburu

„Kako sam proveo raspust - nikoga ne treba da zanima. Ovo je moja lična stvar, kao što je i leto – moje lično vreme za odmor, i ne moram za to polagati račune u ovom sastavu”
Zlatno  pero

Vrijeme kad su se punile kemijske olovke

Zlatno pero – znak prestiža

Još do kraja šezdesetih godina prošloga stoljeća, u centru Splita, u Domaldovoj ulici, a to je prva ulica na dnu Pjace s desne strane, nalazila se radiona za punjenje penkala i kemijskih olovaka! Da, i kemijske olovke su se punile! Radionu je držao otac moje prijateljice, danas poznate slikarice Ence Kovačević. Njen otac se zvao Lucijan. Bio je ritual doći kod njega. Napuniti tintom penkalu i nije bilo neko čudo, ali napuniti uložak za kemijsku, za to je trebalo imati mali stroj, izbaciti posebnom iglom kuglicu koja se vrtila dok se pisalo
Croom1

Mala Tifa u selu Velika

Kako izaći iz autobusa

I, dok je autobus prašio sve bliže raskrsnici na kojoj treba da izađe, Tifa je postajala uznemirenija, i kružeći pogledom po grozdovima putnika koji su blokirali izlazna vrata, ponavljala mahinalno: ''Kako ću da izađem?'. Ja sam se nasmijao, a ona mi prekorno dobacila: ''Nemojte da mi se smijete''. Po tome sam zaključio da joj stvarno nije lako. A kad je autobus stao, Tifa je bila usplahirana srna, satjerana u škripac. Bio je to slikovit primjer iz psihologije, koju je i Tifa učila, ali ona toga sada nije bila svjesna i nije imala vremena za samoposmatranje