Tekstovi sa tagom: In memoriam

Polič je umro u četvrtak, imao je 80 godina, dvaput je dobio Prešernovu nagradu, najveće priznanje u slovenskom kazalištu, dobio je i Sterijinu nagradu i još bezbroj drugih priznanja. Bio je jedan od najvažnijih glumaca s ovih prostora, ali o tome, na žalost, svjedoče samo filmovi i televizija

Teško je povjerovati da je ista osoba autor teksta pjesme "Plima" grupe Indexi, producirala Bajagin solo prvijenac "Pozitivna geografija", te pisala pjesme za Lepu Brenu

Proslavljeni muzičar i kompozitor Kornelije Kovač preminuo je u utorak 13. septembra u Beogradu, u 81. godini, javlja agencija Tanjug

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Njegova glazba je perfektno korespondirala i s radnjom filma i imaginarijem Ridleya Scotta u "Blade Runneru", ali se mogla i zasebno slušati kao interesantan komad elektroničke muzike. Bio je to i soundtrack jednog distopijskog svijeta u kojem smo se možda već, na ovaj ili onaj način, zatekli. Među posljednjim radovima za filmove Vangelis je upisao i glazbu za film "El Greco" o grčkom slikaru koji se tijekom 16. stoljeća proslavio u Španjolskoj te za film "Aleksandar Veliki" Olivera Stonea, a prije toga i za "1492: Conquest Of Paradise" Ridleya Scotta o putovanju Kristofora Kolumba koje je zauvijek promijenilo kurs povijesti i Zemlje. Ispada da je Vangelis svojom filmskom glazbom dočaravao stare i nove svjetove, kozmos i distopijsku budućnost

Iako je, kako sam kaže, od rođenja varao smrt – ona jednom mora doći po svoje. Ovog puta prevarila je sve nas koji smo ga voljeli. Prerano i neočekivano. Još uvijek ne vjerujemo da ga nema

Iako je dio poštovatelja rock muzike Parnom valjku nalazio razne mane, oko nekih je stvari vladao konsenzus. Prvenstveno se to misli na koncerte, na kojima je Aki Rahimovski izgledao kao da je iza scene jedva čekao da zgrabi mikrofon i svima pokaže sve što zna, i tako godinama, za Akija nije postojao život na staroj slavi, do prvog Valjkovog umirovljenja 2005., zatim od reaktivacije 2009. i do prisilne koncertne apstinencije zbog lockdowna 2020. godine

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Ovaj osvrt kao plod mog sjećanja na Marinu spominje uglavnom njezine Jugotonove naslove. S više od 1400 punktova u samom discogsu (prema recimo Novkovićevih 1220) popisati sve njezine važnije radove značilo bi umjesto ovih par novinarskih kartica ispuniti solidnu knjižicu, a s bilješkama i pravu knjigu. Netko će za Marinu, nadam se skoro, i to napraviti. I ne umišljam si da me čuješ, no svejedno, Marina, oprosti!

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Srpska književnica Mirjana Stefanović preminula je danas u 82. godini života, saopšteno je iz Srpskog književnog društva. Rođena je u Nišu 1939. godine. Školovala se u Novom Sadu, Beogradu i Delhiju. Magistar je engleske književnosti. Od 1966. do 1967. radila je kao novinar saradnik na Trećem programu Radija Beograd, o od 1967. do kraja 1973. bila novinar redaktor u Dečijoj redakciji Radija. Od 1974. do sredine 1991. radila je u izdavačkoj kući Nolit kao urednica knjiga za djecu i omladinu. Osnovala i, deceniju i po, uređivala biblioteku Raspust u kojoj je objavljeno preko pedeset knjiga za mlade izabranih iz svjetske i domaće književnosti. Bila je glavna urednica edicije Prva knjiga Matice srpske (1974—1979) kao i član redakcije Letopisa Matice Srpske (1982—1983)

U pitanju je bilo jedno romantično oslobađanje za sve slojeve/ Kada su ljudi prestajali da se dele na građane i seljake/ Već su bili građani sveta/ Iskreno verujući u kosmopolitizam/ I da su svi na zajedničkom zadatku svaranja humanijeg sveta/ Više uživajući u lepotama svog doba, nego u stalnoj potrazi za manama/ A pesme koje je Đorđe Marjanović pevao bile su najsuptilniji izraz svega toga

Jedna od najvećih zvezda jugoslovenske zabavne muzike, legendarni pevač Đorđe Marjanović preminuo je u subotu u 90. godini od posledica korona virusa, prenose mediji

Dvaput je nagrađen za glazbu na festivalu u Puli, a filmovi za koje je komponirao osvajali su najveće filmske nagrade, uključujući Zlatnu palmu u Cannesu, grand prix u Berlinu i nagrade EFA. Može se slobodno reći da su filmske melodije Zorana Simjanovića ozvučile jugoslavenske sedamdesete i osamdesete

Otišao je Jovo Divjak, vojnik široko lica i smirujućeg osmeha, čovek koji je komandovao odbranom zlostavljanog grada, vlasnik neiscrpnih rezervi ljubavi i tolerancije; sebe je smatrao “tek jednim” od brojnih Sarajlija, oni njega za svog najbližeg; pozdravljali su ga svakog dana, želeći da baš sa njim podele uspehe i brige, da mu stegnu ruku, da dotaknu hodajuću istoriju i vrate sećanje na teške, nezaboravne dane. Ko je s Jovom Divjakom prošetao bar komadom Ferhadije, od Vječne vatre ka Čaršiji, upoznao je jednu od najdužih ulica na svetu. Tuguje Sarajevo, onako kako je, nažalost, naviklo da žali najbliže. U Beogradu tuguje ona Srbija koja se, rečima Radomira Konstantinovića. “ne miri sa zločinom”