Tekstovi sa tagom: In memoriam

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Ovaj osvrt kao plod mog sjećanja na Marinu spominje uglavnom njezine Jugotonove naslove. S više od 1400 punktova u samom discogsu (prema recimo Novkovićevih 1220) popisati sve njezine važnije radove značilo bi umjesto ovih par novinarskih kartica ispuniti solidnu knjižicu, a s bilješkama i pravu knjigu. Netko će za Marinu, nadam se skoro, i to napraviti. I ne umišljam si da me čuješ, no svejedno, Marina, oprosti!

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Srpska književnica Mirjana Stefanović preminula je danas u 82. godini života, saopšteno je iz Srpskog književnog društva. Rođena je u Nišu 1939. godine. Školovala se u Novom Sadu, Beogradu i Delhiju. Magistar je engleske književnosti. Od 1966. do 1967. radila je kao novinar saradnik na Trećem programu Radija Beograd, o od 1967. do kraja 1973. bila novinar redaktor u Dečijoj redakciji Radija. Od 1974. do sredine 1991. radila je u izdavačkoj kući Nolit kao urednica knjiga za djecu i omladinu. Osnovala i, deceniju i po, uređivala biblioteku Raspust u kojoj je objavljeno preko pedeset knjiga za mlade izabranih iz svjetske i domaće književnosti. Bila je glavna urednica edicije Prva knjiga Matice srpske (1974—1979) kao i član redakcije Letopisa Matice Srpske (1982—1983)

U pitanju je bilo jedno romantično oslobađanje za sve slojeve/ Kada su ljudi prestajali da se dele na građane i seljake/ Već su bili građani sveta/ Iskreno verujući u kosmopolitizam/ I da su svi na zajedničkom zadatku svaranja humanijeg sveta/ Više uživajući u lepotama svog doba, nego u stalnoj potrazi za manama/ A pesme koje je Đorđe Marjanović pevao bile su najsuptilniji izraz svega toga

Jedna od najvećih zvezda jugoslovenske zabavne muzike, legendarni pevač Đorđe Marjanović preminuo je u subotu u 90. godini od posledica korona virusa, prenose mediji

Dvaput je nagrađen za glazbu na festivalu u Puli, a filmovi za koje je komponirao osvajali su najveće filmske nagrade, uključujući Zlatnu palmu u Cannesu, grand prix u Berlinu i nagrade EFA. Može se slobodno reći da su filmske melodije Zorana Simjanovića ozvučile jugoslavenske sedamdesete i osamdesete

Otišao je Jovo Divjak, vojnik široko lica i smirujućeg osmeha, čovek koji je komandovao odbranom zlostavljanog grada, vlasnik neiscrpnih rezervi ljubavi i tolerancije; sebe je smatrao “tek jednim” od brojnih Sarajlija, oni njega za svog najbližeg; pozdravljali su ga svakog dana, želeći da baš sa njim podele uspehe i brige, da mu stegnu ruku, da dotaknu hodajuću istoriju i vrate sećanje na teške, nezaboravne dane. Ko je s Jovom Divjakom prošetao bar komadom Ferhadije, od Vječne vatre ka Čaršiji, upoznao je jednu od najdužih ulica na svetu. Tuguje Sarajevo, onako kako je, nažalost, naviklo da žali najbliže. U Beogradu tuguje ona Srbija koja se, rečima Radomira Konstantinovića. “ne miri sa zločinom”

Na koncu, kao što je odavno ostao bez Panonskog mora kojim zapravo nikada nije ni mogao zaploviti, ali je o njemu maštao i pjevao, tako je Balašević ostao i bez Jugoslavije koju je ipak uspješno nadživio kao kantautor čije će pak pjesme dugo, dugo nadživjeti njega

Proslavljeni kantautor Đorđe Balašević preminuo je u 67. godini tokom lečenja od kovida 19 u Kliničkom centru Vojvodina, javlja RTS. Ostaće upamćen kao jedan od najplodonosnijih umetnika na ovim prostorima, muzici koja je premošćavala generacije i nekim od najlepših balada, poput „Jesen stiže, dunjo moja“, „Ne volim januar“, „Ne lomite mi bagrenje“, „D-mol“, „Priča o Vasi Ladačkom“ i mnogim drugim

Umrla je 25. siječnja u Ateni, gdje je živjela u posljednje vrijeme. Imala je 57 godina. Javnost je pamti kao Bobinu Mariju iz serijala "Lude godine"

Britanska elektronička ikona SOPHIE preminula je u subotu 30. sječnja, nakon što se oko četiri sata ujutro poskliznula i pala s krova u Ateni, na koji se popela kako bi fotografirala pun Mjesec. Time je, u 34. godini, zaustavljena jedna blistava i uzbudljiva glazbena karijera, ali i ugašen vrijedan glas trans iskustva

Kad su mediji objavili da je Furlan preminula u petak od komplikacija virusa Zapadnog Nila, većina svjetskih agencija i medija objavila je nekrologe. U tim nekrolozima se, naravno, spominju njene globalno najpoznatije uloge, a to su one u američkim TV serijama. Spominje se „drugo poluvrijeme“ njene karijere, „poluvrijeme“ koje vjerojatno ne bi ni postojalo da se s Mirom Furlan nisu poigrale političke okolnosti

Legendarna televizijska novinarka Milka Babović, doajenka hrvatskog sportskog novinarstva, preminula je subotu u Zagrebu u 93. godini. Prestalo je kucati veliko srce velike i srčane sportašice i ponajbolje sportske novinarke u povijesti bivše Jugoslavije i Hrvatske. Još jedna u nizu poznatih i priznatih osoba iz javnog društvenog života fizički nas je napustila u ovoj dozlaboga nesretnoj 2020., koju ćemo pamtiti gotovo samo po lošem

Tek kad smo stizali tamo gdje nas je odvelo ono nevrijeme i nedoba, tamo gdje bi nas dočekalo svašta – nekad loše, nekad dobro, nekad, ruku na dušu, i bolje nego što smo ostavili za sobom – ali nikad naše, i što nikad nije ni postalo naše – e onda bismo je pustili. Tvoju “Nedelju”, da nas dokrajči, da nas raskoli iznutra, kao onda, kao tamo, u onoj produženoj noti na kraju refrena, kad bi zavapio, kad puknu glasnice na tren, na neizdrživi stih: “…nedelja, i svi ste tu. A mene… s vama nema”