Tekstovi sa tagom: Izložba

Milomir Kovačević Strašni

Izložba specifičnih nostalgičnih artefakata iz Sarajeva

Pariska kahva iz sarajevske džezve

Fotografska legenda Milomir Kovačević Strašni osmislio je i realizovao novu „konceptualu“, snimivši predmete koje su sarajevski iseljenici poneli sa sobom u Pariz. Smatra da je reč o „univerzalnoj priči o životu i ljudima“

Izložba u Zagrebu

Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. –1946.

Grafička dizajnerica i fotografkinja Barbara Blasin autorica je izložbe “Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.” koja je otvorena u Galeriji HDD. Izložba daje pregled publikacija različitih ženskih, feminističkih udruženja koje su izlazile od sredine tridesetih do prvih poratnih godina. Radi se o progresivnim feminističkim publikacijama koje u vrlo složenom i opresivnom međuratnom razdoblju dobivaju svoju formu u nastojanju da urede glasila namijenjena „ženama iz svih društvenih slojeva"
Brbba 01 S

Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. –1946.

Širite Ženski svijet!

Reklamni slogani za časopise Ženski svijet (1939. – 1941.) i Жена данас / Žena danas (1936. – 1940.) neposredno nas uvode u povijesni kontekst u kojem su između dva svjetska rata objavljivani listovi namijenjeni ženama i uređivani od žena. Radi se o progresivnim feminističkim publikacijama koje u vrlo složenom i opresivnom međuratnom razdoblju dobivaju svoju formu u nastojanju da urede glasila namijenjena „ženama iz svih društvenih slojeva“. Izložba u zagrebačkoj HDD galeriji “Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.” autorice Barbare Blasin bavi se grafičkim oblikovanjem tih časopisa, te zagovaračkom dimenzijom njihove likovne opreme
Acrnogg 02 S

Izložba fotografija Aleksandra Crnogorca

Problemi transrodnih ljudi u objektivu

Izložba dokumentarnih fotografija koja se bavi životom transrodnih ljudi iz Srbije i regiona, autora Aleksandra Crnogorca, biće otvorena u utorak, 5. februara u galeriji beogradskog Doma omladine

Edi Rama, umetnik

Dokumenta kao slikarsko platno

„Čujte, ako želite moju pažnju, dozvolite mi da crtam – ako želite da vas slušam i da se osećam dobro”, rekao je Edi Rama čoveku sa kojim je imao sastanak, a koji se žalio na to što premijer Albanije crta, činilo mu se da ga ne sluša. Nekada slikar, a potom ministar kulture, gradonačelnik Tirane i danas predsednik vlade ne prestaje da razmišlja kao umetnik i dok se bavi politikom. Poput deteta sa bojankom, on boji „izvan okvira“. Tako je pre 15-ak godina odlučio da tada sivu i ruiniranu  Tiranu ofarba jarkim bojama, dok mu je danas kabinet prepun crteža i slikarskog materijala. Iako ovdašnji mediji pokušavaju da ga predstave kao zagovornika velike Albanije, švercera, dilera, diktatora (dopisati po izboru), činjenice i rezultati njegove politike govore drugačije. Renovirani gradovi, uređena obala, unapređen turizam bili bi samo neki od golim okom vidljivih rezultata. A ono što im je prethodilo je Edi Rama – slikar. Zato vam u ovoj fotogaleriji predstavljamo njegove umetničke radove nastale na pozadinama onih političkih, a koji su bili deo njegove izložbe u Hong Kongu 2015.
Zaron_izložba

Izložba Dafne Lončarević

Iz Mesečevih dubina

Izložbu slika "Poruke iz Mesečevih dubina", otvorenu 11. januara u klubu Ben Akiba, publika će moći da pogleda do 25. januara
Monna 05 S

Izložba o arhitekturi bivše Jugoslavije u prestižnom njujorškom Muzeju moderne umetnosti

SFRJ, zemlja na koju možemo biti ponosni

Jasenovački cvijet zadnji je prizor, na samom kraju, ove izložbe. Bez obzira koliko sam se nostalgično prisjećao sretnijih turističkih vremena gledajući stare slike jadranskih hotela, kad je 'cijela zajednica sudjelovala, a pristup plaži bio neograničen', dok sam se smješkao požutjelim Iskrinim telefonima i pokušao dozvati u sjećanje gdje je u mom djetinjstvu bio jugo-kiosk K67, izložba me je otpratila s najbolnijom i najvažnijom porukom iz Jasenovca – nikad zaboraviti. To je bio dio našeg jugoslavenskog iskustva. Još je više dio našeg hrvatskog iskustva
Spmnn 05 S

Između nestanka i emancipatorskog potencijala

Šta je nama kultura Jugoslavije?

Povampirenjem pobornika fašizma, njihovim ustoličenjem kao nosilaca novih društvenih vrijednosti, revizionističkim prekodiranjem antifašističkih spomenika (i njihovim svođenjem na mononacionalni koncept), ovdašnje društvo ustoličeno u navodni višestranački demokratizam zapravo je regresiralo i izabralo najcrnji revizionizam kao svoje osnovno obilježje
Jugoslavija

Muzej Jugoslavije: Izložba o nastanku Kraljevine SHS

Dan vredan veka

Muzej Jugoslavije će 1. decembra 2018, na dan kada se navršava 100 godina od ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu, otvoriti izložbu Dan vredan veka. Zbog radova u objektu Muzej 25. maj izložba će se održati u Palati Srbija na Novom Beogradu
Aaizl 01 S

Izložba “Opkoljeno Sarajevo” u Beogradu

Artefakti ubijene savesti Srbije

Postavka nadasve edukativnog karaktera namenjena je, pre svega, žrtvama kampanje zaborava i negiranja koja se u Srbiji realizuje već duže od četvrt veka
Reklm1

Retro izložba o oglašivačkoj agenciji Ozeha

Dizajn s feedbackom

U ponedjeljak 9. srpnja u galeriji Kortil u Rijeci je otvorena izložba “Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95”. Riječ je o značajno proširenoj verziji izložbe izvorno održane u HDD galeriji krajem 2016, koja se bavila poviješću jedne od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji od sredine prošlog stoljeća do sredine 90-ih godina. Izložbu je organiziralo Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s Galerijom Kortil, a autori izložbe su Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman. Izložba  je koncipirana kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru. U poglavlju Ozeha – više od full service agencije razmatra se ustroj agencije unutar njenog formativnog razdoblja od 1945. do 1965. godine. U tom se razdoblju, pod vodstvom Dušana Mrvoša i Veljka Klašterke, razvila u agenciju za ekonomsku propagandu i marketing s više od 120 zaposlenika u Zagrebu i filijalama u Rijeci, Splitu, Beogradu, Sarajevu i Skopju.  Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese. Agencijski rad kroz odnos Kreativnog odjela i propagandista prikazan je putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka.. Poglavlje Arheologija dizajna pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela – Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman. Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega. Također, ova izložba po prvi puta prikazuje godinama zanemarivanu građu i na neki način predstavlja apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave.
Osijj 01 S

Izložba za sladokusce

Picasso u Osijeku

A otkud se Picasso stvorio u Kulturnom centru u Osijeku? Radi se o ukupno 46 grafičkih radova (crteži, litografije, gravure) nastalih u razdoblju od 1932. do 1969. godine, a riječ je o originalima iz privatne kolekcije obitelji Vujić iz Ljubljane
Miranda

Izložba „Miranda – holokaust Cigana“, KC Eurodom, Osijek, 12. 04. 2018.

Nacistička propaganda protiv Roma

Fotke iz Aušvica i sličnih prostora za „rekreaciju“ ili „preodgoj“ kako to vole reći kurvini sinovi revizionisti povijesti strašne su same po sebi, ali mene fascinira rječnik onih nazovi intelektualaca koji su odlučivali o ukidanju prava, označavanju te potom deportaciji i smaknuću Roma (i Židova i ostalih manje vrijednih naroda kako je to „lijepo“ sročio Goebbels ). Govorim o liječnicima, odvjetnicima, profesorima i drugim „stupovima društva“ koji su o Romima govorili kao o gamadi, uspoređivali ih sa štakorima, stjenicama i buhama i opravdavali zašto ih treba istrijebiti. I onda se pitaš kakvi su to intelektualci, kakve su to škole završili i kakav je to integritet ljudi, posebice liječnika jer ti su najgori, koji učlanjenjem u stranku i politiku zaborave na osnove ljudskosti
Dimm 06 S

Osijek: Kad vagina postane politički problem

“Pičkin dim”, izložba koja je razbesnela olovne vojnike partije

Izložbom pod provokativnim nazivom „Pičkin dim“ na kojoj je radove izložilo čak osamdeset umjetnika iz cijele Hrvatske upućen je srednji prst jeftinom pokušaju cenzure umjetnosti i politički motiviranoj smjeni ravnateljice osječkog MLU-a zamaskiranoj pod krinku brige za moral i čudoređe
Vculic 01 S

Filmski festival Merlinka

Izložba "Hangarske orgije devica" u Domu omladine Beograda

Tokom trajanja Merlinka festivala, od 7. do 13. decembra, ispred Velike sale Doma omladine Beograda biće postavljena izložba Vladice Čulić, umetnice koja živi i radi u Malmeu.