Tekstovi sa tagom: Izložba

Jasenovački cvijet zadnji je prizor, na samom kraju, ove izložbe. Bez obzira koliko sam se nostalgično prisjećao sretnijih turističkih vremena gledajući stare slike jadranskih hotela, kad je 'cijela zajednica sudjelovala, a pristup plaži bio neograničen', dok sam se smješkao požutjelim Iskrinim telefonima i pokušao dozvati u sjećanje gdje je u mom djetinjstvu bio jugo-kiosk K67, izložba me je otpratila s najbolnijom i najvažnijom porukom iz Jasenovca – nikad zaboraviti. To je bio dio našeg jugoslavenskog iskustva. Još je više dio našeg hrvatskog iskustva

Povampirenjem pobornika fašizma, njihovim ustoličenjem kao nosilaca novih društvenih vrijednosti, revizionističkim prekodiranjem antifašističkih spomenika (i njihovim svođenjem na mononacionalni koncept), ovdašnje društvo ustoličeno u navodni višestranački demokratizam zapravo je regresiralo i izabralo najcrnji revizionizam kao svoje osnovno obilježje

Muzej Jugoslavije će 1. decembra 2018, na dan kada se navršava 100 godina od ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu, otvoriti izložbu Dan vredan veka. Zbog radova u objektu Muzej 25. maj izložba će se održati u Palati Srbija na Novom Beogradu

Postavka nadasve edukativnog karaktera namenjena je, pre svega, žrtvama kampanje zaborava i negiranja koja se u Srbiji realizuje već duže od četvrt veka

U ponedjeljak 9. srpnja u galeriji Kortil u Rijeci je otvorena izložba “Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95”. Riječ je o značajno proširenoj verziji izložbe izvorno održane u HDD galeriji krajem 2016, koja se bavila poviješću jedne od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji od sredine prošlog stoljeća do sredine 90-ih godina. Izložbu je organiziralo Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s Galerijom Kortil, a autori izložbe su Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman. Izložba  je koncipirana kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru. U poglavlju Ozeha – više od full service agencije razmatra se ustroj agencije unutar njenog formativnog razdoblja od 1945. do 1965. godine. U tom se razdoblju, pod vodstvom Dušana Mrvoša i Veljka Klašterke, razvila u agenciju za ekonomsku propagandu i marketing s više od 120 zaposlenika u Zagrebu i filijalama u Rijeci, Splitu, Beogradu, Sarajevu i Skopju.  Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese. Agencijski rad kroz odnos Kreativnog odjela i propagandista prikazan je putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka.. Poglavlje Arheologija dizajna pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela – Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman. Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega. Također, ova izložba po prvi puta prikazuje godinama zanemarivanu građu i na neki način predstavlja apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave.

A otkud se Picasso stvorio u Kulturnom centru u Osijeku? Radi se o ukupno 46 grafičkih radova (crteži, litografije, gravure) nastalih u razdoblju od 1932. do 1969. godine, a riječ je o originalima iz privatne kolekcije obitelji Vujić iz Ljubljane

Fotke iz Aušvica i sličnih prostora za „rekreaciju“ ili „preodgoj“ kako to vole reći kurvini sinovi revizionisti povijesti strašne su same po sebi, ali mene fascinira rječnik onih nazovi intelektualaca koji su odlučivali o ukidanju prava, označavanju te potom deportaciji i smaknuću Roma (i Židova i ostalih manje vrijednih naroda kako je to „lijepo“ sročio Goebbels ). Govorim o liječnicima, odvjetnicima, profesorima i drugim „stupovima društva“ koji su o Romima govorili kao o gamadi, uspoređivali ih sa štakorima, stjenicama i buhama i opravdavali zašto ih treba istrijebiti. I onda se pitaš kakvi su to intelektualci, kakve su to škole završili i kakav je to integritet ljudi, posebice liječnika jer ti su najgori, koji učlanjenjem u stranku i politiku zaborave na osnove ljudskosti

Izložbom pod provokativnim nazivom „Pičkin dim“ na kojoj je radove izložilo čak osamdeset umjetnika iz cijele Hrvatske upućen je srednji prst jeftinom pokušaju cenzure umjetnosti i politički motiviranoj smjeni ravnateljice osječkog MLU-a zamaskiranoj pod krinku brige za moral i čudoređe

Tokom trajanja Merlinka festivala, od 7. do 13. decembra, ispred Velike sale Doma omladine Beograda biće postavljena izložba Vladice Čulić, umetnice koja živi i radi u Malmeu.

Izložba Tijane Grujić “Autoportretisanje” koja je prvo trebalo da se održi u Klubu Narodnog pozorišta 26. novembra, da bi bila zabranjena dan pred otvaranje jer su u Narodnom pozorištu iznenada utvrdili da "slike sadrže eksplicitne erotske sadržaje" – ipak će biti održana u Beogradu, ali na drugoj adresi

Galerija Brodac predstavit će u Sarajevu od 8. do 15. decembra, izložbu postera Nadrealističkog integracionizma. Nadrealistički integracionizam je Facebook stranica čija baza fanova prelazi broj od 53.000. Kreirana je 2014. godine, a kao autori iza nje se kriju Zerina Nezić i Almir Kljuno

Zaista je skandalozno da se godine 2017. postavljaju izložbe sa erotskim motivima, kao da smo, daleko bilo, u XXI veku. Ili u drugoj polovini XX. Ili u XIX, negde u liberalnoj Evropi

Neformalni zaključak posetilaca, autora i stručnjaka ukazuje na to da ratne strahote i dalje žive, te da, iako zamrznute, nose jasnu antiratnu poruku

Jedan od najpoznatijih i najboljih evropskih fotografa, Frank Herfort, u septembru prošle godine imao je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt izložbu "Rusija: Život, mjesta, trenuci" u organizaciji Russia Beyond The Headlines i Muzeja za umjetnost i obrt, uz potporu Sberbank Hrvatska, Veleposlanstva Rusije i kompanije Parisienne. Herfort već godinama fotografira u različitim delovima Rusije, a njegovi radovi prikazuju najproturječnije i najneobičnije trenutke ruske svakodnevice. Povodom ove izložbe, hrvatsko-ruski sajt “Russia Beyond The Headlines” objavio je prigodni intervju sa nemačkim umetnikom, a Frank Herfort ustupio je XXZ-magazinu ekskluzivne fotografije

Prošlo je neko vreme i ja na te slike gledam kao da ih je radio neko drugi, njima pristupam kao arhivskom materijalu i upravo mi se čini da to lično, autentično, daje širi upliv na opštu stvar