Tekstovi sa tagom: Jugoton

Gbbi 01 S

O jednoj singlici Gabi Novak iz 1969. godine

Njezin je glas posljednja preostala konstanta u ovom životu

Na omotnici nije pisalo ime hrvatskog tekstopisca. Uz Cavallara i Bigazzija pridodan je samo aranžer Krešimir Oblak, ali na službenoj stranici Gabi Novak stoji da je tekst napisao Arsen Dedić. To nas se, zapravo, i ne tiče, ali sljedeće godine njih dvoje će postati par. To što je u njenom glasu na ovakav način i u ovakvim riječima čuo pjesmu “Lisa dagli occhi blu” vjerojatno govori nešto i o ljubavi

Fotogalerija: Promocija Box-seta grupe Električni orgazam

Druženje u rezidenciji hrvatskog ambasadora

Zahvaljujući hrvatskom ambasadoru u Srbiji Gordanu Bakoti i direktoru Jugotona-Croatia Records Želimiru Babogrecu, diplomatija je proširila svoj opseg i pokazala da je muzika mnogo moćnije oružje. Upravo u rezidenciji ambasadora Republike Hrvatske u Beogradu održana je promocija Box-seta grupe Električni orgazam čija organska veza sa Zagrebom traje od ranih osamdesetih godina. Bila je to jedinstvena prilika da se na jednom mestu okupi nekadašnja beogradska rock-ekipa; mnogi se jedni s drugima nisu videli decenijama, ali, eto, zaslugom hvratskog ambasadora sreli su se opet mnogi prijatelji, kolege, muzičari, novinari i kritičari. Među prisutnima bilo je puno poznatih lica: Pero Zlatar, zagrebački i beogradski novinar i urednik; Petar Peca Popović; Aleksandar Žikić; Slobodan Konjović sa Studija B; Dubravka Duca Marković; Petar Janjatović; fotograf Miladin Jelićić Jela; Branko Gavrić, dizjner legendarne ploče „Paket aranžman“; Aleksandar Saša Gajović; Dragan Bujošević; Želimir Babogredac; i, naravno, Petar Luković, glavni urednik XXZ magazina; te čitava ekipa Električnog orgazma – Gile, Švaba, Banana, Ljuba, Jovec...
Btlss  05 S

Čežnja: Povratak u šezdesete godine

Priča o Bijelom albumu iz Bogovićeve

Box-set „The Beatles“ bio je najbolji dokaz kako smo se strelovito približili Zapadu. Kad državno poduzeće kao što je Jugoton objavi takvu dragocjenost samo mjesec dana nakon Velike Britanije, bilo je to nešto nezamislivo za standarde Istočne Europe
Ntall 01 S

Privatna istorija: Zvuci novotalasnih vremena

Na mračnom nebu, sazvežđe prepuno boja

Povratkom u Niš, vinil “Paket aranžmana” je zaigrao na mom gramofonu. Toska 20 se povijala od reskog i tako neodoljivog zvuka. Čvrsto verujući da svako od nas ima identičnog parnjaka na svetu, uživao sam prizivajući tog nekog svog dvojnika da čuje potpunu lepotu. Tada, netaknut svom grozotom kasnijih dešavanja, znao sam da pripadam modernom delu sveta. I mislio sam na tog svog zamišljenog dvojnika. Nije mu bilo bolje od mene. To mi je onda bilo bitno
Viny 02 S

Život na 33 obrtaja

Longplejka moje prošlosti

Svaku svoju ploču sam žigosao svojim inicijalima, ispisujući ih na unutrašnjoj strani omota. To je bila zaštita moje svojine. Nešto kao osiguranje. U pola noći sam znao koliko imam ploča, koliko domaćih izvođača, koliko stranih. Stalno sam ih dodirivao, premetao po rukama, peglao najlon u kom je počivala ploča, jer se zbog nestručnog rukovanja najlon nagužva u omotu. Brojao bih ploče kao da će broj narasti preko noći
Gabbi 03 S

Siniša Škarica o pjesmama Gabi Novak

 Diva električna šapata

Šezdesete su dočekale novu zvijezdu raširenih ruku. Lijepa, nježna, čijoj je pomalo promukloj, seksepilnoj izvedbi veliki majstor eseja pokojni Veselko Tenžera skovao nadahnutu atribuciju „električnog šapata“, postat će sinonimom moderne pop pjevačice s mikrofonom. Nitko prije nje nije mogao s većim pravom ponijeti tu sliku
oliver dragojević

Ključni diskografski momenti

Šest najvažnijih Oliverovih albuma

Premda se već tijekom 60-ih kalio u Batalima, a 1967. godine prvi put nastupio na Splitskom festivalu s Runjićevim "Picaferajem", Oliver Dragojević ozbiljnu diskografsku karijeru započinje tek sredinom sedamdesetih. Konkretno, nastupom na Splitskom festivalu 1974. godine s pjesmom i ubrzo hit-singlom "Ča će mi Copacabana", pa legendarnom "Galeb i ja" uz koju 1975. godine objavljuje i debi album "Ljubavna pjesma". U to doba albumi i u nas počinju biti jednako važni kao i do početka sedamdesetih dominantni singlovi, analogno sve većem utjecaju albuma u odnosu na singlove od sredine šezdesetih na američkom, britanskom i ostalim zapadnim tržištima
Jonnay 05 S

Prvi interview za “Polet”, 1980: Branimir Štulić-Đoni-Čupko, “Azra”

Grčeviti novovalni sevdahdžija

Mislim da je šminka vikati neke parole i pod etiketom "novog vala" imati alibi za neke isforsirane stvari. Ja sam čitav život plazio po cesti i poznam svako zagrebačko dvorište, a "Azru" sam napravio po sebi. To je ulični bend, "Azra" je u stvari artistički ulični bend i to je - SVE
Anic 01 S

Siniša Škarica o albumu „Zlatna kolekcija“

Anica Zubović – iz dnevnika jedne žene

Naočita i seriozna, snažnog, pastoznog glasa, otpjevala je mnoge zahtijevne skladbe iz kajdanke prve ambiciozne generacije jugoslavenskih autora, na samom početku - za popularnu glazbu kod nas - važne festivalske ere
Arr 01 S

Moja priča: Siniša Škarica, urednik „Jugotona“ o poduhvatu iz 1981. godine (3)

Paket aranžman: Magični trolist beogradskog novog talasa

Budući junaci novog vala ovako spojeni sa svojim ranim uzorima lako nam otkrivaju tko je kasnije mogao napisati "Malenu", a tko "Igra rok 'en' rol cela Jugoslavija", tko je imao snažan poriv osnovati bend poput Discipline kičme, a tko voditi EKV. Na kraju, muzički toliko različiti, kao svjetonazorski istomišljenici bili su spremni mijenjati - da ne kažem smijeniti! - generaciju koja nam je do tada pokušavala predstaviti svoju inkarnaciju rocka. U tome je važnost "Paket aranžmana", ploče koja je okupila nekoliko grupa što su ispravile onu devizu "mi ne znamo što hoćemo, ali to hoćemo odmah". Šarlo, El. Org. i Idoli su zacjelo znali što hoće i, naravno, htjeli su to odmah!
Grup 02 S

Drago Mlinarec i Grupa 220: Pedeset godina od LP ploče “Naši dani”

Prvi autorski rock-album u nekadašnjoj SFRJ

Kako su onda zvučali “Naši dani”, najbolje elaborira Siniša Škarica: “Ne samo ‘današnjem slušateljstvu’, naše radijske i diskografske snimke nikad nisu dobro zvučale ni nama samima. U našim očima (i ušima), ali - uvjeravam onog tko će možda pročitati ove retke - i naše publike, izgledali smo i zvučali bolje od onog zapisanog na vrpcama ili pločama. No, to će ostati dokumenti vremena, svidjelo se to nama ili ne. Danas, pak, s ove vremenske distance - kako je Glavan napisao - zvuči ‘autohtonije nego u vrijeme svojeg izlaska (...) Grupa 220 bila je prva domaća rock-grupa koja je nadahnuto uspjela ujediniti naklonost tinejdžera i opravdane umjetničke ambicije’”
Skaric 06 S

Moja priča: Siniša Škarica, urednik „Jugotona“ o poduhvatu iz 1981. godine (2)

Paket aranžman: Ploča kojom je započela nova rock epoha

Budući junaci novog vala ovako spojeni sa svojim ranim uzorima lako nam otkrivaju tko je kasnije mogao napisati "Malenu", a tko "Igra rok 'en' rol cela Jugoslavija", tko je imao snažan poriv osnovati bend poput Discipline kičme, a tko voditi EKV. Na kraju, muzički toliko različiti, kao svjetonazorski istomišljenici bili su spremni mijenjati - da ne kažem smijeniti! - generaciju koja nam je do tada pokušavala predstaviti svoju inkarnaciju rocka. U tome je važnost "Paket aranžmana", ploče koja je okupila nekoliko grupa što su ispravile onu devizu "mi ne znamo što hoćemo, ali to hoćemo odmah". Šarlo, El. Org. i Idoli su zacjelo znali što hoće i, naravno, htjeli su to odmah!
Aranz 01 S

Moja priča: Siniša Škarica, urednik „Jugotona“ o poduhvatu iz 1981. godine (1)

Kako je nastao antologijski album „Paket aranžman“

Budući junaci novog vala ovako spojeni sa svojim ranim uzorima lako nam otkrivaju tko je kasnije mogao napisati "Malenu", a tko "Igra rok 'en' rol cela Jugoslavija", tko je imao snažan poriv osnovati bend poput Discipline kičme, a tko voditi EKV. Na kraju, muzički toliko različiti, kao svjetonazorski istomišljenici bili su spremni mijenjati - da ne kažem smijeniti! - generaciju koja nam je do tada pokušavala predstaviti svoju inkarnaciju rocka. U tome je važnost "Paket aranžmana", ploče koja je okupila nekoliko grupa što su ispravile onu devizu "mi ne znamo što hoćemo, ali to hoćemo odmah". Šarlo, El. Org. i Idoli su zacjelo znali što hoće i, naravno, htjeli su to odmah!
Retr 01 S

Goran Pavelić Pipo: Promocija albuma “Paket aranžman” 1981.

Vrijeme kad su se voleli Beograd i Zagreb

Album “Paket aranžman” u izdanju “Jugotona” objavljen početkom 1981. jedan je od najznačajnih projekata u istoriji jugoslovenskog rock pokreta; kompilacija na kojoj se pojavljuju Idoli, Električni orgazam i Šarlo akrobata oficijalno je označila početak “novog talasa” koji je razbio sva dotadašnja pravila muzičke produkcije. Svežina, energija i kreativnost beogradskih bendova gotovo da su srušili estradnu konstrukciju koja se decenijama održavala golom, predvidljivom inercijom. Uz dolazeću Azru, Prljavo kazalište, Film i ljubljanske Pankrte – odjednom smo dobili senzacionalnu rock godinu; nakon 1981, više ništa nije bilo isto. Promociju albuma organizirao je “Jugoton” u elitnom hotelu “Esplanade” u Zagrebu; hepeningu su prisustvovali članovi grupa Idoli, Električni orgazam i Šarlo akrobata, ali i mnogi njihovi prijatelji iz Zagreba, među kojima su bili Jura Stublić, Darko Rundek i Dražen Vrdoljak. Zahvaljujući čuvaru photo-prošlosti, Goranu Paveliću, u prilici smo da osvežimo uspomene na promociju o kojoj se pisalo diljem bivše SFRJ; bilo je to vrijeme kad su se Beograd i Zagreb voleli i poštovali, kad je putovanje iz jedne prestonicu u drugu bilo prirodno i uzbudljivo, kad se Haustor radovao zbog beogradskog albuma, a Beograđani divili – Rundeku i njegovom bendu. Čak i fotografija na kojoj je 1981. u društvu Gotovca beogradski novinar Zoran Petrović Piroćanac svedoči da su postojala vremena u kojima je zdrav razum bio u modi (jula 1995, taj isti Z. P. Piroćanac ušao je u Srebrenicu sa generalom Mladićem i nastavio da srbuje na najodvratniji način). Prošlost je, ipak, bila bolja. Tko ne veruje, neka presluša “Paket aranžman” i pogleda ovu fascinantnu Pipovu galeriju.
Jaksi 03 S

Iz knjige Siniše Škarice „Tvornica glazbe – Priče iz Dubrave“ o „Zlatnoj kolekciji“ Dušana Jakšića

Džentlmen sa estrade

Jakšić se među svojim estradnim kolegama isticao ne samo pristalom figurom (što је dominirala poput one Garyja Coopera među holivudskim zvijezdama), već i naobrazbom i gotovo otmjenošću. Reklo bi se da on nije birao estradu; ona je izabrala njega. Naime, sanjao је o karijeri glumca, i nije da je nije imao - uostalom, 1990. је i umirovljen kao glumac, ali za prosječnog državljanina bivše države on je bio i ostao pjevač; tako je, dakle, u jednom trenutku na pragu šezdesetih, kada se prestrojavala estrada, kad je Mr. Morgen uživao svojih pet minuta svjetske slave, zapravo već postao nestorom slavne generacije zabavnoglazbenih šezdesetih