Tekstovi sa tagom: Matej Vrebac

Sarajevski otvoreni centar već godinama, prvenstveno kroz svoj zagovarački aspekt, radi na stvaranju boljeg društvenog položaja i unaprjeđenja prava transrodnih osoba. Dosad su tako mapirani troškovi prilagodbe spola u Srbiji i Crnoj Gori, sprovedeno je istraživanje i analiza stanja pristupa zdravstvenim uslugama u BiH, održani su zagovarački sastanci s institucijama u oblasti zdravstva, a 2022. je formirana zagovaračka grupa trans osoba i njihovih roditelja.

Sara Ristić i Amar Bašić su vršnjački savjetnici pri Sarajevskom otvorenom centru. Njih dvoje za naš portal govore o tome kako možemo graditi slobodne i autentične živote i u našoj sredini te zašto je dobro i da budemo tu jedni za druge. Ako želite nešto da pitate, imate dilemu, treba vam savjet ili želite da dođete na razgovor s Sarom ili Amarom potrebno je da se jednostavno javite na email adresu: savjetovanje@soc.ba.

Odnedavno su Maja Šenk i Liam Isić postali vršnjački savjetnici pri Sarajevskom otvorenom centru. Njih dvoje za naš portal govore o važnosti očuvanjao autentičnost, o tome kako mogu biti od pomoći s zajednici i koji su to problemi s kojima se ona susreće. Ako želite nešto da pitate, imate dilemu, treba vam savjet ili želite da dođete na razgovor s Majom ili Liamom potrebno je da se jednostavno javite na email adresu: savjetovanje@soc.ba.

U posljednje dvije godine LGBTIQ+ osobe iz Banja Luke i okoline imaju sreću da imaju siguran prostor i priliku za druženje. Iza cijele inicijative koja Banja Luku boji duginim bojama stoji neformalna grupa oQUEERno. S pokretačicama cijele ideje oQUEERnog smo razgovarali o njihovim početcima, vrijednostima koje oQUEERno njeguje i onome što nudi zajednici.

Izaći na izbore? Za koga glasati? Da li LGBTIQ+ osobe uopće imaju povjerenja u izborni proces? Ili ono najvažnije: za koga glasati? Postoje li političke opcije i stranke koje zastupaju prava LGBTIQ+ osoba? Iako većina njih u svome nazivu nosi epitet „demokratski“, rijetko ko istinski zastupa demokratske principe i vrijednosti.

U susret festivalu Kvirhana na čijem otvaranju, na sceni Pozorišta mladih u Sarajevu, se ove godine prikazuje predstava “Ugasimo svjetlo”, razgovarali smo s autoricom teksta, Lejlom Kalamujić i redateljicom Lajlom Kaikčijom. Čitajte u nastavku o tome šta njih dvije kažu o dosadašnjoj saradnji, samoj predstavi i dosadašnjim te budućim utiscima.

Andy Warhol je definitivno bio umjetnički genije samozatajnog privatnog života, a javnost je njegovu personu percipirala kroz nemali broj maski koje je performativno gradio. Ipak, ispod svega toga, slojeva maski – specifične perike i naočala – krio se povučeni, usamljeni i zlostavljani dječak češke imigrantske pozadine. Dječak iz pobožne katoličke obitelji u homofobnom Pittsburghu, probivši se na njujorškoj umjetničkoj sceni 50-ih, postat će umjetnički idol svjetskih razmjera.

"Prijatelj" je jedna od onih knjiga kojima se vraćamo, koja nas nosi svojim ritmom i izbacuje na novu obalu otkrivajući esenciju života dok pratimo jednog psa i jednu ženu kako zajedno pobjeđuju tugu (Sigrid Nunez, Prijatelj, prevela Senada Kreso, Buybook, 2021)

Roman Ešalon za Samarkand predočava okolnosti koje u sebi nose velike historijske smjene kao što je pad Ruskog Carstva i dolazak komunizma. Zaslijepljen svjetlima velikih povijesnih činjenica, čovjek često zaboravi na živote koji su se odvijali tokom njih, one živote koje historija zabilježi kao statistiku (Guzelj Jahina, Ešalon za Samarkand, preveo Žarko Milenić, Sarajevo: Buybook, 2021)

Plišane mede, crvena srca, baloni, parole „Love is in the air“, „Volim te“ i druge varijacije na temu, akcijske ponude za nju i njega ovo Valentinovo – pretpostavljam da dobroj većini drugi mjesec u godini prođe u susretanju i neprestanom vizuelnom dodiru s neizbježnim februarskim aranžmanom. Nakon konzumerističkog diktata proslave Valentinova koji svake godine sve više pokazuje razuzdano lice kapitalizma spremnog da svaki praznik podredi bogu novca, obilježava se sedmica vidljivosti onih osoba koje se nalaze na suprotnom polu – polu aromantičnosti.

Ne dešava se po prvi put da na zeničkim pozorišnim daskama postavljaju duboke, dirljive i nadasve angažirane teatarske komade, tako već prelazi u tradiciju da ovaj grad i njegovo pozorište podaruju prostor iznimno važnim i bitnim temama za jedno društvo, kako rijetko koje naše pozorište čini u toj mjeri i kontinuitetu.

U mnogim današnjim društvima je ukorijenjena binarna rodna podjela koja isključivo prepoznaje samo muški i ženski rod. Iako često mislimo da živimo u vremenu koje je uveliko naprednije po pitanju rodne ekspresije, slobode i položaja queer osoba, često zaboravljamo da su mnoge kulture prije nas bile mnogo manje rodno restriktivne i izlazile izvan okvira klasične binarnosti. Pojam trećeg roda (eng. third gender) u mnogim je kulturama služio za osobe koje društvo, a ni one same, nisu isključivo određivali ni kao muškarce niti kao žene. Mnoga društva su poznavala i priznavala (a neka su to zadržala do danas) tri ili više rodova pa se zato dobro treba zapitati kada sljedeći put poželimo da kažemo da živimo u najboljem od svih svjetova. Čvrsto definiranje rodnih uloga nije uvijek i na svim prostorima bilo čvrsto određeno u smislu kako se danas gleda na rodne uloge i identitete.

U drugoj epizodi podcasta Bookstan on Air, posvećenom književnom prevođenju, Matej Vrebac ugostio je prevoditeljicu Teu Mijan.

Ovih dana je novoobjavljeni roman – Ja sam – Damira Uzunovića ušao u finale književne nagrade Fric. Osim ovoga, direktni povod za razgovor s Damirom Uzunovićem bio je više nego aktuelan i značajan: naime sarajevski prozni pisac i pjesnik je nakon skoro 25 godina od svoje posljednje zbirke priča (Kesten, 1996) objavio novo prozno djelo. Kao osoba koja je na razne načine zadužila domaću i regionalnu književno-umjetničku scenu, ovoga puta se Uzunović vraća zrelim pripovjedačkim glasom kako bi kroz njega snažno i dirljivo ispripovijedao historiju grada, jednog naselja i ulice u njemu, kao i povijest jedne obitelji i napose intimnog života. S autorom smo imali priliku razgovarati o samom romanu, naslovu koji nosi te reakcijama čitateljica i čitatelja, ali i o drugim temama u svijetu izdavaštva, kao i festivalu Bookstan.

Urbana pederska legenda kaže da se još uvijek nije rodio gej muškarac kojem na nekoj od svekoliki dejting aplikacija i portala nije bilo postavljano pitanje: „Jesi li fem?“ Kao da to jesi li fem/femi/feminiziran ili nisi odlučuje o vrijednosti i punoći bića osobe kao takve, ali prema ovoj logici zapravo odlučuje jer imati bilo kakvu odliku ženstvenosti smatra se inferiornim, neprivlačnim i nepoželjnim. Hmm, miriše, pardon smrdi, na nešto poznato? Iza ovog, naizgled bezazlenog, pitanja se krije mnogo složena tema koja simptomatično upućuje na polje toksičnog maskuliniteta, odnosno njegovog manifestiranja kroz mizoginiju i (auto)homofobiju.