Tekstovi sa tagom: Melodije Jadrana

Arss 01 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (5)

Arsenova odluka: Nikad više na splitskom festivalu

Drama završne večeri na IX internacionalnom festivalu zabavne glazbe Split '69 u znaku je autora Nikice Kalogjere („Nono, moj dobri nono“)  i Arsena Dedića („Vraćam se“). Nagrade se čitaju najprije po odluci stručnog ocjenjivačkog suda, a prvu nagradu osvaja pjesma Arsena Dedića „Vraćam se“. Publika je (valjda?) shvatila da su Arsen i Gino Paoli pobjednici. Počelo je sa zviždukom. Arsen nikad to nije doživio. Zbunjen je i Paoli! Sve je tako mučno. Čita se naredna najava: prvu nagradu publike i prvu nagradu Internacionalnog žirija dobila je pjesma „Nono, moj dobri nono“. Oduševljenje, svi su na nogama. Sad je sve jasno, ali kasno. Arsen i Paoli su već otišli. Teško je bilo objasniti Arsenu i njegovu prijatelju Paoliju da je došlo do krivoga spoja. Dedić donosi odluku: nikad više na Splitu!
Festivaa 05 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (4)

Vice Vukov: Dvije godine totalnog trijumfa

Godine 1967. organizatori imaju pune ruke posla. Nisu se nadali odazivu većih imena, a kad su već došli, s njima su došli producenti, čitava svita, brojni problemi. Angažiraju se prevoditelji i domaćini velikim zvijezdama. Svakome je trebalo posvetiti punu pozornost. Oni su centar svijeta, sve se oko njih treba vrtjeti. Splitski hoteli puni, a i novinara je stiglo 150, što domaćih što stranih. Bez njih ne bi bilo pravoga šušura po kojemu će se Prokurative pamtiti i idućih godina. Uz naših 14 izvođača i tri ansambla (duo Jeka, Dubrovački trubaduri i Delfini) iz inozemstva je u Split došlo osam pjevača i dva VIS-a: The Shadows i The Lords… 
Splii 04 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (3)

Pjesme među krošnjama pinija i mirisima ružmarina

„Split, grad jubavi i žala, sunca i picigina,  maestrala i misečine, grad fanfara i trumbeta, grad koji je znao reći ča je pusta Londra kontra Splitu grada - nije slučajno stvorio festival dug pet godina... A festival priča o kućama pored mora i nekim zaboravljenim datumima jula, o ženama crnih marama i čela punog tuge, o moru u čijim su dubinama koralji i naše nade…ili o lipim splitskim maškarama o vragoljastim Maricama, i fjaki i marendi i rivi i…“, pisao je 1965. godine kompozitor Pero Gotovac o malom, petogodišnjem jubileju festivala Melodije Jadrana
Aaspli 01 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (2)

Čuvene Bačvice, novi festivalski dom

S bazena Jadrana Festival se 1963. seli na Bačvice. Melodije Jadrana su se potpuno afirmirale i  koncepcijski su dobro postavljene. Uz Zagreb i Opatiju ipak je bio potreban i Split, koji će osim klasičnog šlagera njegovati primorsku, mediteransku glazbu. Melodije Jadrana Split  svoje treće izdanje sele u ljetno kino Bačvice. Opet blizu mora, u jednom fantastičnom dalmatinskom ambijentu
Spltt 14 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (1)

Splitska glazbena bajka: Za sve je kriv dišpet

Zagreb kao najstariji domaći festival imao je Fedora Kopsu, Opatija Josipa Stojanovića, a Split Anđelka Đekija Srbljenovića koji je utemeljio festival Melodije Jadrana. Idealna prilika za početak bila je manifestacija More-Revija-Split koja je okupila brojne ljubitelje mode i pjesme. Najpoznatiji kreatori modnoga Splita Ivica Raunig i Marica Krivić predstavili su vrhunske kreacije za jesen-zimu 1960, a splitski glazbenici prvu reviju pjesme nakon koje će već za nekoliko godina splitska scena postati najjačom u državi