Tekstovi sa tagom: Miljenko Jergović

Pankrti 03 S

Jubilej: 39 godina od albuma “Dolgcajt” grupe Pankrti

Računite z nami

Sve što su Pankrti zapravo bili bilo je u njihovim tekstovima. A iz tih tekstova kao da je i potekao slovenski demokratski i nacionalno emancipatorski pokret u drugoj polovini osamdesetih. Prije “Dolgcajta” Slovenija je bila domovina Borisa Kidriča i Edvarda Kardelja, nakon “Dolgcajta” Slovenija je postala domovina Mladine, Tribune i Katedre
Marina Abramovic5

Izložba "Čistač" u Muzeju savremene umetnosti

Svođenje računa Marine Abramović

U jednom trenutku, negdje na pola ovoga puta, pomišljam da je Muzej savremene umetnosti veliko tijelo Marine Abramović, i da se svi mi, kao skupine dobroćudnih i zloćudnih bakterija, krećemo tim tijelom, obilazimo njegove organe, zalazimo u mozak, u sjećanja i život Marine Abramović, u ono od čega je načinjena njena umjetnost. Prvo otkriće “Čistača” jest da je neočekivano veliki dio njezina životnog djela posvećen drami i dramaturgiji privatnog i društvenog života pod komunizmom i u bivšoj Jugoslaviji. Najednom, kao nikad, Marina Abramović biva sasvim lokalna umjetnica, čiji su interesi, porivi, frustracije i opsesije krajnje lokalni
Atoo 01 S

Toma Zdravković, čovjek mimo estradnih pravila

Prokleta je ova nedelja

On je svojom pojavom i glasom spajao ono što je za druge bilo nespojivo: Himzu Polovinu i, recimo, Arsena Dedića ili Dragana Stojnića. Za jugoslavensku estradu svoga doba, kao i za bilo kakvu estradu, bile su to pjesme prejakog intenziteta, šansone koje su se prirodno mogle pjevati po balkanskim kafanama i koje će jednoga dana, kada Tome Zdravkovića više ne bude, obilježiti svijet balkanskih kafana, gdje god ih, po cijelome svijetu, od Požarevca do Gospića, od Frankfurta do Toronta, od Ljubljane do Pariza, bude bilo
FK Željezničar

O jednoj zaboravljenoj nogometnoj utakmici

Fudbalska krađa

Imena nogometnih sudaca izgovarala su se uz neizostavan dodatak mjesta iz kojeg dolaze. Niko nikad nije rekao samo Dušan Maksimović, nego su svi uvijek govorili - Dušan Maksimović iz Novog Sada, pa Hamid Ihtijarević iz Sarajeva, Marijan Raus iz Varaždina, Stipe Glavina iz Klisa, Damir Malovinović iz Rijeke, Lado Jakša iz Ljubljane, Osman Jusufbegović iz Sarajeva...
Trri 01 S

Od socijalističke subverzije do ratnih razglednica Sarajeva

Design studio TRIO: Kreativno protiv ludila

TRIO je dizajnirao kraj jugoslavenskog socijalizma: posljednju, zaključnu fazu Bijelog dugmeta, zakićenu već savršeno bezopasnim, dekontaminiranim, razoružanim i odbačenim petokrakama; reklamu za Unisturs, s refrenom Plavog orkestra: “Neka ljubi se Istok i Zapad”, naslovnu stranicu omladinskog časopisa za kulturu i društvena pitanja Lica, s tortom u obliku Jugoslavije, krvavom od krupnih pitomih jagoda, koju je po narudžbi načinio kipar i slastičar Saša Bukvić… Ta krvava Jugoslavija od jagoda, s tijelom i granicama od biskvita i šlaga, bila je proročanstvo onoga što će se uskoro dogoditi
Bbbp 09 S

Pjesma koja je putovala od Grčke preko Makedonije do Džimija Stanića

Kaži zašto me ostavi

Nisam znao što me toliko potresa u toj pjesmi, a ne znam ni danas. Nije riječ o tekstu, u njemu nema ničega tako ganutljivog. Možda se ne radi ni samo o melodiji. Način na koji su se u glasu pjevača riječi spojile s melodijom ono je što će “Kaži zašto me ostavi” u izvedbi Đimija Stanića učiniti neusporedivom. Pjesmom koja je skladište emocija i sjećanja što se prenose danas s kraja na kraj svijeta, ovoga nadgrobnog i onoga zagrobnog, podjednako
Ctse 01 S

OZNA ili UDBA

Markova tajna vještina

Za prvoga Markovog tjeranja jedne je večeri Nona zaboravila zatvoriti kuhinjski prozor. Vidjela je njegov bujni sivi rep kako promiče za okvir, i to je bio kraj. Skočio je na skelu i više ga nisu vidjeli. Nono je izašao da ga traži. Do jutra se nije vratio kući
Andrr 01 S

Sjećanja: 65 godina od knjige “Prokleta avlija”

Priča je starija od onoga tko će priču ispričati

“Prokleta avlija”, od čijeg je objavljivanja upravo prošlo šezdeset i pet godina, ne samo da je jedan od najsubverzivnijih, nego je i najmoderniji roman južnoslavenskih književnosti
Aazr 01 S

Ime je znak, ni dobar, ni zao

Azra, zvuk bliske daljine

Da nije bilo rata, danas bismo govorili o roditeljima koji su kupovali kapute po modi, govorili naglaskom za koji su vjerovali da je zagrebački i beogradski, svojoj djeci davali imena iz filmova i, sve u svemu, bili samo malo luckasti. Ljepše bi to bilo, i pravednije. Taj sram i zaborav stvarnih motiva teški su kao najteža novembarska magla i kao depresija ljudi koji jednoga dana shvate da su život uludo utukli, a da za novi više nemaju vremena.
Kralj Čačka S

Kontrabas koji na okupu drži jutarnji blues

Kralj Čačka je književnost i teatar

Uspoređuju ga s Tomom Waitsom, što nije bez razloga, ali djeluje olako. Previše je Kralj Čačka vezan za ovaj komadić svijeta, e da bi ga se bespotrebno otuđivalo usporedbama s Waitsom. Pogotovo što se od njega razlikuje po duhu i temperamentu. U nekom intervjuu Kralj Čačka poziva se na dvojicu autora koje u tom trenutku sluša. Prvi je, vjerojatno očekivano, Arsen Dedić, a drugi, na prvi pogled neočekivano, Toma Bebić. Nije loše i ta dva imena imati na umu dok se slušaju pjesme ovog čudaka i čudotvorca
Jura Stublić S

Iz nove knjige Siniše Škarice: O Juri Stubliću, jednom od očeva našeg Novog vala

Zamisli život u ritmu muzike za ples

Jura Stublić je zaista napisao brojne male himne u probuđenoj sredini koja se uglavnom intuitivno doživljavala kao posljednja mladost jedne umiruće zemlje. Himna je – njezini grčki korijeni (hymnos) kažu – hvalospjev, svečana ili vjerska pjesma: himan ili psalm. I treba reći, himne pišu pojedinci nadahnuti trenutkom zanosa, ne nužno eksperti nota i stihova. Mnoge su stare stoljećima, ne znamo im autore, a mnoge su napisali ljudi koji su samo po tomu i zapamćeni, a ako je riječ o glazbenim velikanima preuzeti su njihovi najjednostavniji, najpamtljiviji, danas bi rekli i najkomercijalniji motivi. A Jura zaista nije, akademski gledano, ni muzički, ni pjesnički ekspert. Ima dva razreda klavira, apsolvent filozofije i sociologije, ulični svirač s gitarom i usnjakom, nepopravljivi romantik. „Nisam muzičar, nisam pjevač, pjesnik, pišem svoje pjesme, pišem iz duše, ljudi mi vjeruju, znaju da iskreno mislim ono što pjevam... Virtuoz svira prstima, ja srcem, zato su moje melodije lijepe!“, reći će. To je to, idealan himnod!
ZG pride 1

Sjećanje na prvu povorku ponosa u Zagrebu

Gdje više nema prajda, tamo prestaje Europa

Parada ponosa danas je najjasniji kriterij u određivanju gdje je ta, što je ta Europa. Tamo gdje više nema prajda, tamo prestaje Europa. Nije to loše znati i prema tome se ravnati
Sarajevo

Historijska čitanka

Šta se događa kada Bosanci počinju pjevati krive pjesme?

Đeneral Draža, Jure i Boban, uvijek su od dva brata djeca, a samo je stvar vremena kada će koji od braće malo podivljati, pa klati i paliti sve dok se ne smiri
Gbbi 01 S

O jednoj singlici Gabi Novak iz 1969. godine

Njezin je glas posljednja preostala konstanta u ovom životu

Na omotnici nije pisalo ime hrvatskog tekstopisca. Uz Cavallara i Bigazzija pridodan je samo aranžer Krešimir Oblak, ali na službenoj stranici Gabi Novak stoji da je tekst napisao Arsen Dedić. To nas se, zapravo, i ne tiče, ali sljedeće godine njih dvoje će postati par. To što je u njenom glasu na ovakav način i u ovakvim riječima čuo pjesmu “Lisa dagli occhi blu” vjerojatno govori nešto i o ljubavi
Clodd 01 S

Camille Claudel: Ozloglašena kao ljubavnica i kao umjetnica

Luda ljubav

Prvi pravi skandali između nje i Rodina počeli su se događati u vrijeme njezinih kreativnih vrhunaca, kada je načinila i svoj, vjerojatno, najpoznatiji rad, “Sakuntalu ili prepuštanje Vertumna i Pomone”. Motiv iz Mahabharate izradila je u mramoru, godina je bila 1905, a rad je bio nezgodan po javno ćudoređe. Ne samo zato što je djelovao puteno i erotično, nego i zato što ga je izradila žena. Pa još takva žena.