Tekstovi sa tagom: Mirza Halilčević

Ilustra 05 S

Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

LGBTIQ+ zajednica kao saveznik u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja

Povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, kao i kampanje 16 dana aktivizma, sa članovima/icama LGBTI zajednice i aktivistkinjama, razgovaralo se o potencijalnim doprinosima koje ova zajednica može dati
Gayy1

Ponosna majka

Povjerenje i uvažavanje su važni za autovanje djece roditeljima

Da autovanje ne mora biti bauk, te da je u postojanom odnosu povjerenja moguće pričati i o tome, pokazala nam je ova Mama. Iskustvo svojih razgovora o seksualnosti, odnosima i ljubavi podijelile su kćerka Sandra i njena majka
Bow 03 S

Sloboda i ponosna kćerka

Majka koja piše historiju

Da je roditeljstvo odgovoran posao, ova majka je znala. No, da prevazilaženje zajedničkih izazova može toliko osnažiti odnos, saznala je nakon autovanja njene kćerke. Iskrena i topla ispovijest majke i kćerke u tekstu
Aadone10

Sigurnost za LGBTIQ decu

Roditeljska ljubav oslobađa

Neformalna druženja LGBTI osoba i njihovih roditelja pokazala su se kao uspješna formula za pokretanje dijaloga i jačanje međusobnih odnosa. O tome kako proces suočavanja i zbližavanja može biti i zabavan, čitajte više u tekstu
Paradd 01 S

Povorka ponosa

Građenje zajednice i zajedništva kroz javni prostor

Održavanje povorke ponosa bilo je svojevrsni test za LGBTI zajednicu. Šaljući poruke međusobne solidarnosti, pružajući podršku i brinući se jedni za druge, s pravom bi moglo reći kako je ovogodišnja povorka ponosa uspješno položena
Agayo 03 B

Masa koja stoji iza ljudskih prava

Bh. povorka ponosa 2019: Zašto je sve imalo smisla

Solidarisanje i empatija utječu na individualni, kao i kolektivni razvoj društva. Biti u stanju zaista razumjeti i slušati druge, te podržavati obespravljene, podrazumijeva izuzetno visok stepen društvene, odnosno građanske odgovornosti, ali i civilizacijskog rasta. Koliko smo zapravo rasli i rasle uz Bh. povorku ponosa, čitajte u tekstu Mirze Halilčevića
Gbrak 05 S

Na ulicama Sarajeva

Treba izaći – i u ime svih onih koji/e nisu spremni/e!

Ako sve svedemo samo na priče, bez konkretnog djelovanja, barem svako iz svog domena, još dugo nećemo imati demokratsko društvo, već ćemo, kao i do sada, da živimo u vremenu surovog kapitalističkog patrijarhata, obojenog nacionalizmom i šovinizmom
Pridde 04 S

Mame podržavaju Bh. povorku ponosa

Dolazimo graditi bolji prostor za našu djecu

Podrška roditelja je izuzetno važna u procesu kreiranja prijateljske atmosfere za sve LGBTI osobe. Mame su one koje se ne ustručavaju govoriti o podršci koju ukazuju, i zato u ovom tekstu čitajte o razlozima zbog kojih će mame, kao roditeljke, i LGBT osoba i svih drugih osoba, ko god one bile, učestvovati u ovogodišnjoj prvoj povorci ponosa u Sarajevu.
Aabra 06 S

Reakcije i dalje pristižu

Najava povorke ponosa pokrenula važna politička pitanja

Održavanje povorke ponosa predstavlja test u pravom smislu te riječi. Ne samo da će se preko ovog događaja ispitati vjerodostojnost bh. politike i njenih demokratskih narativa, već i spremnost građana/ki da žive demokratiju i sve njene principe.
Pridde 04 S

Podrška, negodovanja, prijetnje, napadi

Reakcije na prvu povorku ponosa u BiH

Govor mržnje u online prostoru treba biti ozbiljno shvaćen i adekvatno tretiran. U prethodnih nekoliko dana, LGBTI osobe su uslijed najave povorke ponosa trpile dodatnu torturu, nastalu upravo zbog nesankcionisanog govora mržnje.
Bow 03 S

Kvir teologija

Božja revolucionarna kvirnost

Alen Kristić je teolog, publicist, prevoditelj i mirovni aktivist. Jedan je od pokretača regionalnog izdanja Međunarodnog teološkog časopisa "Concilium". Pored toga što je uredio niz publikacija posvećenih svjetskom etosu, čiji je regionalni promotor već više od jednog desetljeća, objavio je: „Religija i moć“ (Rabic, Sarajevo, 2009), „Graditeljice mira – društveno-politički angažman dobitnica Nobelove nagrade za mir“ (TPO Fondacija, Sarajevo, 2012), „Tiranija religijskog – Ogledi o religijskom bezboštvu“ (Rabic, Sarajevo 2014), „Prognani u zaborav – Fragmenti o pozitivnom potencijalu religioznog“ (Synopsis, Zagreb & Sarajevo, 2015), "Gravitacije" (Shura Publikacije, Rijeka, 2017). U pripremi su njegova zbirka poezije "Agonije. Poetika tjelesno-političkog" i zbirka eseja "Religiološki ogledi. Rat - pamćenje - blasfemija".
Asob 01 S

Kućni derneci

"Homo klub": Kad je raja počela da se sastaje offline

LGBTI zajednica danas raspolaže brojnim resursima i mogućnostima. Postoje brojni besplatni servisi koji nude različite usluge savjetovanja LGBTI osoba, poput psihološkog ili pravnog. Izdavačka djelatnost koja tretira LGBTI pitanja i teme također je značajno napredovala, te iznjedrila mnoge naslove najrazličitijih formata, obima i podtema. Internet je omogućio dostupnost ovih naslova, te uz to ponudio i prostor za nesmetan i konstruktivan dijalog. No, proces građenja snažne, solidarne i uvezane LGBTI zajednice još uvijek traje...
Dugaa1

Otpor homogenizaciji društva

Kako su se kalili queer filmski elementi

"Mainstream filmovi i serije koje sam predstavila na radionici su namijenjeni široj publici, raznih su žanrova i s prvenstvenim akcentom na zabavi. To ne znači nužno da su loši po pitanju LGBTI reprezentacije, nego da im LGBTI tematika nije u prvom planu. Upravo zato su tu sva LGBTI pitanja, kao i likovi koji pripadaju jednoj od spomenutih seksualnih orijentacija, najčešće sporedni. Čak i kad su ti likovi glavni, njihova seksualna orijentacija nije karakteristika oko kojeg se odvija naracija, niti je ona pokretač radnje."
Atrann 02 S

Transrodni identiteti u postavljenim društvenim okolnostima

Patrijarhalna sredina i redefinisanje maskuliniteta

Kako u atmosferi mačističkog maskuliniteta osvještavati i konstruisati svoj transrodni identitet, šta u tako postavljenim društvenim okolnostima znači biti trans osoba ili trans muškarac, te na koji način patrijarhalna sredina utječe na proces konstruisanja maskuliniteta kod trans pojedinaca, jedno je od važnijih pitanja savremenog društva.
Erwii 01 S

Prava pre bračnog statusa

Ništa posle braka

"Bitno mi je napomenuti da situacija zaista nije crno-bijela, i da u svakom sektoru našeg sistema postoje ljudi koji su otvoreni, susretljivi, pristupačni i spremni pomoći. Mi smo, iako smo svim institucijama pristupale prilično rezervisano, što je posljedica nedostatka povjerenja u iste, zaista nailazile na dobra isksutva, koja su opet, važno je napomenuti, rezultat volje i rada pojedinaca i pojedinki, ne nužno funkcionalnog sistema. Meni je to zaista bitno i ohrabrujuće. To je, čini mi se, solidarnost koja nam je potrebna i ona sa kojom se može raditi. Nije tu nužno riječ o isključivo deklarativnoj solidarnosti, nego onoj građanskoj, moralnoj obavezi koja se ne dovodi u pitanje. To je najdivniji primjer čovječnosti grada Sarajeva."