Tekstovi sa tagom: Petar Luković

Abrac 14 S

Pismo XXZ čitaocima

Dobrovoljna mesečna pretplata

Nećemo, naravno, uvoditi nikakvu zvaničnu pretplatu; svi će čitaoci moći da pristupe svakom tekstu u celini i celosti. Ali, apel da donirate naš portal – stoji. Možete to zvati donacijom ili dobrovoljnom pretplatom, ali nam je vaša pomoć neophodna kako bismo nastavili da i dalje radimo seriozne, velike tekstove i feljtone, značajne za čitav region
Krikri 12 S

Kriza Peščanikovog uma: Tito je kriv za Anu Brnabić

Plastična kobasica Vesne Pešić

Teško iznervirana što je odvratni Vučić za premijerku predložio Anu B, kad je imao priliku da izabere Vesnu P, koja jedva čeka da se vrati na televizijske ekrane (“Stalno su me pozivali u tv duele”), borkinja za Vukadinovićeva prava rešila je da krene od master-zločinca, od Tita, preko Vučića, pa do nesrećnice Ane   
Aaboo 01 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989”  (5)

U ritmu veselih pedesetih

Ne propušta Milan Stojanović da pomene prve beogradske pevače: Voju Milanovića, Pavla Živojinovića, Olgu Jevtić (za koju je aranžmane specijalno pisao Bora Roković) i, naravno, Vojina Popovića: „Taj čovek je imao stila: i kao interpretator i kao ličnost. Laf. Lepo vaspitan... Pa, Lola Novaković! Znate li kako je ona pevala jazz? Fenomenalno! Dok smo s njom bili na turneji po Istočnoj Nemačkoj, Poljskoj i Mađarskoj, mi, muzičari, ustajali smo i pljeskali kad je pevala ‘Tenderly’. Lola je bila vrlo emocionalna, pravi drug... Tad je s nama na turneji bio i Ivo Robić. Veliki pevač i neverovatan profesionalac. Kad on stigne, sa sobom donese ispisane note crnim tušem na žutom papiru. Milina za sviranje, vidi se svaka nota!"
Iboo 02 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989”  (4)

Zvuci ratnih i posleratnih godina

Posleratni entuzijazam brisao je svaku vrstu lokaliteta: bilo je sasvim logično da Vojkan Đonović i Eduard Sađil budu gosti Bojana Adamiča i njegovog orkestra u Ljubljani. Priča Vojkan Đonović: „Ne samo da smo se kao muzičari poštovali, već smo se kao kolege družili, bih prijatelji. Veblea sam, recimo, znao još iz dana okupacije u Beogradu; bio sam drug sa Ati Sosom i Mojmirom Sepeom, jer su sve to ljudi pravljeni od istog materijala, zaljubljenici u muziku...”
Bbolj 01 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989”  (3)

Beogradske jazz noći: Kad drugarice biraju

Najpopularnije priredbe tog vremena bile su u Beogradu, na Kolarcu, pod nazivom „Metronom za vas", a u organizaciji Udruženja džez muzičara. Program u kojem je bilo i džeza, i zabavne muzike, i baletskih tačaka - oduševljavao je publiku, bombardovanu vizuelnim i zvučnim „šokovima". Posebna poslastica bio je Vidakov izum: tačka u tri dimenzije! U levom uglu pozornice, osvetljen reflektorom, nalazio se orkestar „Dinamo"; u desnom ćošku, takođe osvetljen „topom" bio je pevač Miodrag Luković - dok je u sredini ostavljen prostor za baletski duet koji je koreografijom pratio pesmu! Publika je bila ošamućena. Ovako nešto videlo se samo na američkim filmovima!
Bbbp 06 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989”  (2)

Smrt fašizmu, sloboda džezu!

Raskid sa SSSR-om odrazio se i na muzičku politiku Radio-Beograda. Prigodne, idolpokloničke pesme o „mudrom" i „velikom" vođi Staljinu hitro su sklonjene iz etra; ruski vokal gotovo se više nije čuo. Mada je zapadnjačka muzika bila prisutnija nego obično, akcenat je stavljen na domaće pesme, domaće kompozitore i domaće pevače
Bpro 02 S

Kako je Luković otkrio svog omiljenog književnog recenzenta

“Bolja prošlost” putuje svetom

Back than there were not as many books about music as today, mostly some encyclopedias translated from foreign languages. And lo and behold, suddenly I discovered this wonderful, large book titled "Bolja prošlost" ("The Better Past?") by journalist Petar Luković that was exclusively focused on pop music of Ex-Yu and how it grew, changed, metamorphosed and slowly integrated into society hat was slowly recovering from WW2 and was suspicious towards anything that came from the "rotten west". Luković had this brilliant idea to present half a century of popular music trough some 40+ chapters with most visible artists from different backgrounds, starting from very early ones who started right after WW2 and ending the story in 1989. when the book was published. It was such a staggeringly brilliant idea that I adored it back then and still do, this is kind of book I would write myself simply for the pleasure and joy of writing..,.
Bbolja 04 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989”  (1)

Dobro jutro, džezeri!

Još za vreme okupacije, u Beogradu, u kome se organizovao kakav-takav život i gde su, ipak, izlazile novine, postojao radio, radile kafane, pozorišta, organizovane priredbe, po nekim stanovima tajno se slušao - džez! Rade Milivojević, poznatiji pod nadimkom „Nafta", jedan od prvih džez bubnjara ove zemlje, priča da su se od 1941. do 1943. on i njegovi drugovi „okupljali po kućama i najudaljenijim sobama preslušavali džez ploče, sačuvane još od pre rata". Strah da ih ne čuju nemačke patrole ili da ih ne provale provokatori (,,i za manje stvari se gubila glava"), ipak je morao da ustupi mesto želji da se još jednom čuju Luj Armstrong ili „Mils Braders."
Bollja1

Cela knjiga pred XXZ-čitaocima: Bolja prošlost (Mladost 1989)

Jedna knjiga, stotinu života i tek nekoliko ratova

Bilo je to vreme teške depresije i teških razgovara o budućnosti; ono što sam otkucao, nosio sam sa sobom i pokazivao ljudima, sve verujući da ću naići na savet ili podršku. Uglavnom, nije bilo ni saveta ni podrške. Svima se priča o jugo-estradi činila iracionalnom u času kad je Slobodan Milošević postao motor ratnih obrtaja na prostorima danas mrtve SFRJ. Tokom Osme sednice i sam sam imao dilema; koga zabole priča o Đorđu Marjanoviću kad već sutra može da počne neki rat?
Vukk 04 B

Rusko geslo: Manje od nepismenosti, više od gluposti

Zašto “Sputnik” prezire Vuka Draškovića?

Svaki fucking put kad čujem riječ “Sputnik”, setim se glavne urednice ove rusko-špijunsko-propagandne veselice, izvesne Ljubinke Milinčić-Putin koja na ćiriličnom web-ognjištu razularenom pohotom godinama brani svog Vladimira i svoju jedinu domovinu – Rusiju. Toliko erotskih tekstova o Predsedniku nije bilo još od slobodarskih dana druga Staljina koji je na licu mesta streljao urednike, ako ovi ne bi rešili ukrštene reči (reka u Sibiru, dva slova). Još oktobra 2015, Ljubinka se  vlažno preporučila svom Putinu, tvrdeći da je on “najpopularniji svetski političar, a mogao bi čak i da postane najpopularniji lider na svetu u poslednjih 50 godina”. Kako stvari stoje, Ljubinka se zajebala u prognozi, sem ako anketu ovih dana ne organizuje Putinov drug, izvesni Tramp…
Aadani 01 S

Malo pismo Danijeli, tekućem kandidatu za precednika Srbije

Padež, najstariji srpski neprijatelj

Priznaću da sam čitajući vaš sajt osetio iste simptome kao da sam jeo LSD na ćumuru; vidim naslov “Danijela Sremac: Srpkinja iz Amerike, u trci za precednika Srbije” i shvatim da vam je neko uvalio magic mushrooms, obaška što vam je u glavi amputirao pismenost koja vrišti represijom protiv padeža. Samo je ćirilična hirurgija, draga moja Sremčice, mogla da vam omogući da napišete uvod koji glasi: “Dok 100,000 ljudi protestuju na ulicama protiv Vučića apelujemo Predsedniku Trampu da ne podržava izbornu krađu u Srbiji“
Sarajevorat 06 S

Sećanje: Dvadeset šest godina od početka opsade Sarajeva

Beograd za postčetnike

Pre 16 godina, šestog aprila 2002, sarajevski „Dani“ objavili su antologijski separat posvećen opsadi glavnog grada BiH pod naslovom „Sjećaš li se Sarajeva“. Među autorima je bio i današnji glavni urednik XXZ magazina čiji tekst prenosimo pred 26. godišnjicu početka četničkog napada na Sarajevo. Posebno priznanje Luković je dobio 2010, kad je proglašen „Počasnim građaninom Sarajeva“. Tko ne zna zašto, neka pročita tekst...
gran hotel

Republished: “Gran Hotel”, televizijski narkotik

Oprosti mi, Španijo!

„Gran Hotel“ je postao jedan od mojih tv-obeliska, ležiš, gledaš, uživaš, prepustiš se, zaboraviš na seljobersku pavićko-bajićevsku matricu, svedok si saradnik muke vlastele i siromašnih slojeva, drhtiš dok prete tvojim prijateljima, hoće da ih ubiju svi ti ljudi zli i – shvatiš, iznenada, da više nije bitno ono što vidiš već ono što misliš da vidiš
Bchurch 01 S

Povratak engleske serije „Broadchurch“, treća sezona

Filozofija britanske palanke

Malo je tv-serija koje imaju tako visoke uspone i katastrofalne padove, kao što je to slučaj sa britanskom „Broadchurch“. Prva sezona okončana je neviđenim trijumfom; u većini anketa, proglašena je najboljom ili među najboljim ostvarenjima te 2013... Ali, druga je bila jedna od najgorih ikad napravljenih. Kako izgleda treća sezona Broadchurch koja je započela pre nekoliko nedelja?  
Aarundek 01 S

Pariski interview: Darko Rundek za „Vreme zabave“, decembra 1994.

Bolero u tajnom gradu

Ove sam 1994. godine tri puta u Parizu video Darka Rundeka; dva puta smo se dogovorali za intervju, jednom ga umalo nismo uradili (falio nam je kasetofon), par puta smo bazgali po lokalima i sedeli po ćumezima oko Gare de Lyon; slučajnost je htela da budemo u istoj ulici Rue de Charenton, koju ću uvek pamtiti po pijaci i onim blesavim i bizarnim malim radnjama oko kojih su nakićeni bistroi i ostali mamci za potencijalne alkoholičare. Ovog puta, novembra 1994, imao sam – konačno – pravi povod da sretnem Darka Rundeka; u Srbiji su se pojavila dva kompakt-diska na kojima je celokupno stvaralaštvo grupe Haustor. Izvesni Šumi, diler ovog piratskog materijala, poslao mi je pismo i diskove za Rundeka. Ukratko, savršen scenario za lice s naše naslovne strane.