Tekstovi sa tagom: Radovan Karadžić

Sarajevo

Flashback: Nikola Koljević, zlo jače od književnosti

Prst klaviriste na kabastom obaraču

Postao sam opsjednut profesorom Koljevićem. Pokušavao sam da se prisjetim prvog trenutka kada sam mogao primijetiti njegove genocidne sklonosti. Sjećao sam se njegovih predavanja i razgovora s njim, kao da prebirem po pepelu – pepelu moje biblioteke. Raščitavao sam knjige i pjesme koje sam nekad volio – od Emily Dickinson do Danila Kiša, od Frosta do Tolstoja - razučavajući ono što me je učio, prebijen od grižnje savjesti, zato što je trebalo da znam, trebalo je da obraćam pažnju. Bio sam udubljen u detaljno čitanje, povodljiv i nesvjestan da moj omiljeni profesor učestvuje u zavjeri koja će dovesti do velikog zločina. Ali ono što je učinjeno ne može biti raščinjeno. Sad mi je jasno da je njegovo zlo bilo mnogo utjecajnije od njegovih književnih ideja. Bio sam primoran da revidiram knjigu svog života
Aaretr 15 S

Esej iz 2010: Sećanje na Momu Kapora

Čovek bez moralnog kompasa

Kada su, ubrzo po raspadu Jugoslavije, do mene počele da stižu vesti kako se Momo svrstao na stranu nekih gnusnih predstavnika srpskog nacionalizma, bilo mi je, naravno, žao, ali, ponovo, nisam bio iznenađen. Sve što sam ikada znao i mislio o Momi činilo se da ukazuje na to kako će on postati šlag-demagog. Lepršava proza mogla se sada pretvoriti u lepršavu propagandu o “njima” i “nama”. Da li je mogao da se izdigne iznad nacionalističke magle i da pokuša da sagleda stvari malo jasnije? Naravno da nije, jer to bi ga obavezalo da pliva uz struju i ugrozilo njegov status miljenika kafanskog društva. Čak pretpostavljam da je, u dubini duše, znao da ono što čini nije ispravno, ali previše hvale kojom su ga nekritički obožavaoci obasipali prethodnih tridesetak godina bilo je uništilo ono malo preostalog kritičkog smisla koji je možda još uvek posedovao
Radovan5

Pomirenje sa fašistima na vrijednostima fašista

Kneževićeve proteste umjesto Džemala treba da predvodi Radovan

Ko bi fašisti Kneževiću mogao ( i šta?) reći, kada koncept „Crne Gore bez podjela“ podrazumijeva pomirenje sa fašistima na vrijednostima fašista, podrazumijeva da se javno ne govori ništa što bi moglo iritirati fašiste, partnere u izgradnji crnogorske demokratije, pa onda pomiritelji u svojoj inferiornosti i poniznosti idu tako daleko da i Skenderbega upisuju u Srbe?
Cege 01 S

Nastavak šatorskog kampa

Kome državna zastava može biti sporna?

To što predvodnici protesta izbjegavaju da izraze stav o bilo čemu upravo najbolje pokazuje da se oni plaše da će iznošenja stava čak i u onome što predstavlja osnove moralnog sistema vrijednosti, kao što je osuda masovnog zločina i zločinca, raslojiti njihove proteste. Treba li bolja definicija što predstavljaju ti protesti i kakvi ga ljudi predvode? Nema tog višeg interesa koji bi me spriječio da izrazim svoje distanciranje od masovnih ubistava, progona, deportacija i genocida
Radovan5

Presuda prvom predsedniku RS za genocid, zločine neviđenih razmera i brutalnosti

Radovanu Karadžiću doživotna robija

Iako su dokazani zločini u Prijedoru, Foči, Vlasenici, Bratuncu, Zvorniku, Sanskom Mostu i Ključu - Radovan Karadžić nije proglašen krivim za genocid na tim područjima. Presuda je izrečena, dolaze novi dani slave u Srbiji i negenocidnom entitetu Bosne i Hercegovine
Karadzic5

Rečnik paraknjiževnih termina: Čuvstvo za svoje

Pretvaranje koljača u ikone nacionalne kulture

Hamoviću i Hamovićima uveocima jednostavno su nedostupne sfere duha, oni u njima nemaju šta da traže. Njih plodovi duha samo frustriraju, jer ih bolno podsećaju na sopstvenu nemoć. Iako se na prvi pogled bave književnošću i kulturom, oni su zapravo mrzitelji duha. U tome je čitava njihova tajna. Zato su se okrenuli onome što im je dostupno – pretvaranju koljača u ikone nacionalne kulture. Problem je u tome što ih mi plaćamo da nas prosvećuju, a ne da nam svoju duhovnu bedu prodaju kao brigu za naciju, identitet, srpstvo i slične izmišljotine
Potočari

Dve komisije Vlade RS o srebreničkom genocidu i srpskim žrtvama tokom opsade Sarajeva

Kako prikriti genocid

Valja sastaviti komisiju da pogodi u žicu opredeljenje Milorada Dodika, što i nije tako teško - zaključite da je genocid ujdurma protiv Srba koji su žrtve, a ne počinioci, čak i ako su priznali svoje zločine
Karadzic4

Iz Lukovićeve arhive: Knjiga „Ćorava kutija“ u nastavcima (14)

Srpski pasulj, srpska pita, neće narod novog Tita

Septembra 1993. objavljena je knjiga „Ćorava kutija“, zbirka Lukovićevih kolumni iz nedeljnika „Vreme“, u izdanju „Vremena knjige“. Nakon 25 godina od pojavljivanja ove knjige, mnogo toga je danas ostalo isto: jezik mržnje, političko ponašanje, propaganda, obračuni i kampanje, mentalni narativ, opsednutost teritorijama a ne ljudima, rusofilstvo i busanje u nacionalna prsa. Budući da se knjiga pojavila usred rata, mnogi van Srbije nikad nisu ni čuli za nju; u našem XXZ magazinu ćemo je lagano feljtonizovati, uz podsećanje na glavne junake/ludake od kojih smo mnoge, nažalost, zaboravili
Lcns 04 S

Iz Lukovićeve arhive: Knjiga „Ćorava kutija“ u nastavcima (13)

Nova srpska televizijska satnica

Septembra 1993. objavljena je knjiga „Ćorava kutija“, zbirka Lukovićevih kolumni iz nedeljnika „Vreme“, u izdanju „Vremena knjige“. Nakon 25 godina od pojavljivanja ove knjige, mnogo toga je danas ostalo isto: jezik mržnje, političko ponašanje, propaganda, obračuni i kampanje, mentalni narativ, opsednutost teritorijama a ne ljudima, rusofilstvo i busanje u nacionalna prsa. Budući da se knjiga pojavila usred rata, mnogi van Srbije nikad nisu ni čuli za nju; u našem XXZ magazinu ćemo je lagano feljtonizovati, uz podsećanje na glavne junake/ludake od kojih smo mnoge, nažalost, zaboravili..
Faffa 09 S

Intervju penzionisanog načelnika Generalštaba Vojske Srbije Ljubiše Dikovića

Mladić i Karadžić su radili na najbolji način

Izučavaće se genijalnost ratnih zločinaca, etnički čistači su štitili srpski narod koji je bio ugrožen, Kumanovski sporazum značio je samo prekid neprijateljstva o kojem su odlučili političari, izgleda da je Srbija pobedila NATO
Aaizl 01 S

Izložba “Opkoljeno Sarajevo” u Beogradu

Artefakti ubijene savesti Srbije

Postavka nadasve edukativnog karaktera namenjena je, pre svega, žrtvama kampanje zaborava i negiranja koja se u Srbiji realizuje već duže od četvrt veka
Djogg1

Gojko Đogo u poseti Radovanu Karadžiću

Genocid i hodanje po vodi

Stvarnost je u Potočarima, ali i u Ševeningenu; ima ekskluzivac Večernjih novosti Gojko Đogo dokaz života: “Drugi dan, dok smo petnaestak minuta čekali Radovana, stražari su nas počastili kafom. Radovan se sa Mladićem gurao u kuhinji, pa nije stigao da pre našeg dolaska spremi ručak, pasulj prebranac
Gavrilo Princip

Prvi svetski rat: 1992. – naša lična 1914.

Šta povezuje Gavrila Principa i Radovana Karadžića

Duboko sam vjerovao da treba biti na strani slabijih bez obzira koliko istorija ne mari za one koji su pobijeđeni. Vjerovao sam da ideju ne možeš ubiti. Vjerovao sam i u jugoslavenstvo, u koje nakon 1992. više ne vjerujem, niti ću ikad vjerovati, bez obzira što ono i dalje postoji u mom identitetu, kao jedna kulturološka jedinica, relikt kojeg se niti mogu niti hoću riješiti. Gorčina koju osjećam zbog činjenice da su moji djedovi antifašisti pravili socijalističku Jugoslaviju, ne žaleći za to ni dijelove svoga tijela, ni godine tamnovanja u endehazijskim konclogorima, neizlječiva je jer je nepobitna činjenica da nas je u Bosni i Hercegovini napala upravo ta vojska koju su moji preci stvarali s desetinama hiljada drugih antifašista tokom Drugog svjetskog rata
Karadzic3

Podsećanje na rat u Bosni: Knjiga “Ljubi bližnjeg svog” (6)

Poludeli Karadžić

Peter Maass je radio kao strani dopisnik iz Azije i Evrope, u periodu od 1983. do 1995. godine. Članci su mu objavljivani u listovima Washington Post, New York Times, Wall Street Journal i New Republic. Za knjigu „Ljubi bližnjega svoga” dobio je 1997. nagradu za Knjigu godine Los Angeles Timesa (1997 A Times Book Of The Year Award) i nagradu 1997 Overseas Press Club Prize. Peter Maass živi u Njujorku i redovito piše za magazine New Yorker, Wired i Slate. O knjizi “Ljubi bližnjeg svog” Peter Maas kaže: “Ova knjiga opisuje ljude i događaje usidrene u ratu u Bosni, ali nije ni historija tog sukoba niti predviđanje njegovog krajnjeg ishoda. U stvarima rata i mira, bolje je odoljeti navadi predviđanja. Posljednji događaji i iznenadni obrti za ovu knjigu su od drugorazrenog značaja, i u svakom slučaju oni samo slijede putanju uspostavljenu 1992. i 1993. godine, kad sam izvještavao o ratu u Bosni. Jer, tragedija i patnje ljudi koji su opisani na stranicama što slijede nisu se od tada promijenile: mrtvi nisu ustali iz svojih grobova; sumnja nije prerasla u vjeru. Štaviše, ono što se dogodilo tim ljudima, dešavalo se i ljudima u drugim zemljama i desiće se ponovno. Rat i njegovi pratioci - kukavičluk i junaštvo - univerzalne su osobine rata. Ja sam u svojoj knjizi pokušao to istražiti, nastojao sam naći odgovor na ono strašno, izluđujuće pitanje ‘Zašto?’. To, više no sama Bosna, istinska je tema ove moje priče o ratu”. Delove iz knjige Petera Maasa donosimo u devet nastavaka
Aasku 10 S

Iz Lukovićeve arhive: Knjiga „Ćorava kutija“ u nastavcima (6)

Kad Borisav Jović čuva medveda

Septembra 1993. objavljena je knjiga „Ćorava kutija“, zbirka Lukovićevih kolumni iz nedeljnika „Vreme“, u izdanju „Vremena knjige“. Nakon 25 godina od pojavljivanja ove knjige, mnogo toga je danas ostalo isto: jezik mržnje, političko ponašanje, propaganda, obračuni i kampanje, mentalni narativ, opsednutost teritorijama a ne ljudima, rusofilstvo i busanje u nacionalna prsa. Budući da se knjiga pojavila usred rata, mnogi van Srbije nikad nisu ni čuli za nju; u našem XXZ magazinu ćemo je lagano feljtonizovati, uz podsećanje na glavne junake/ludake od kojih smo mnoge, nažalost, zaboravili...