Tekstovi sa tagom: SFRJ

Zoran Simjanović S

In memoriam

Zoran Simjanović, srpski Morricone

Dvaput je nagrađen za glazbu na festivalu u Puli, a filmovi za koje je komponirao osvajali su najveće filmske nagrade, uključujući Zlatnu palmu u Cannesu, grand prix u Berlinu i nagrade EFA. Može se slobodno reći da su filmske melodije Zorana Simjanovića ozvučile jugoslavenske sedamdesete i osamdesete
Radnici SFRJ

Bošnjaci i komunjare

Da nije bilo komunista, šta bi demokrate krale?

Edukacija, emancipacija, industrijalizacija, urbanizacija i sekularizacija su, dakle, bolesne ideje. Šta je dobro, šta nam treba? Dobra je deedukacija, čiji je savršeni primjer Skaka, čovjek koji nije u stanju shvatiti šta znači antifašizam, niti zapamtiti egzotično ime „Stjepan Mesić“
Samac 01 S

Prvi april – dan brigadira: Strane brigade u obnovi Jugoslavije

I Kanađani su pjevali ''Šamac – Sarajevo, to je naša meta''

Inostrane brigade dale su veliki doprinos širenju istine o Jugoslaviji i nezapamćenom poletu i želji jugoslovenskih naroda da što prije obnove svoju otadžbinu i obezbijede uslove za bolji život svih ljudi. Omladina iz Engleske, Kanade, Čehoslovačke, Istočne Njemačke, Bugarske, Grčke, Rumunije, Mađarske, Francuske, Danske, Švedske… učestvovala je u brzom preobražaju Bosne i Jugoslavije
Vbull 01 S

Nije se dao srušiti

Veljko Bulajić, koloniziranje zajedničke mašte

U deset najplodnijih godina, između 1959. i 1969. Veljko Bulajić snima fascinantan niz od sedam filmova. Preostalih šest su: “Rat”, “Uzavreli grad”, “Kozara”, “Skoplje ’63”, “Pogled u zjenicu sunca” i “Bitka na Neretvi”. Snima velike i male filmove, skupe i jeftine, epopeje i komorne drame, i dokumentarac nad svježe razrušenim gradom. Opsjednut je razaranjima, velikim ljudskim stradanjima i pokretima ljudskih masa. Stvorio je filmsku masku, tipsku pojavu četnika u jugoslavenskom filmu
Lude godine / Žikina dinastija

Marija koju smo voljeli

Sjećanje na Rialdu Kadrić

Umrla je 25. siječnja u Ateni, gdje je živjela u posljednje vrijeme. Imala je 57 godina. Javnost je pamti kao Bobinu Mariju iz serijala "Lude godine"
Aayu 12 S

Ponižena i raskomadana

Jugoslovenka

Trenutno nemam u planu neko putovanje u inostranstvo, a neću ni po regionu, tj. zemljama u okruženju, tj. po bivšim republikama Jugoslavije, tj. zemljama bivše Jugoslavije, tj. po bivšoj Jugoslaviji...
Viny 01 S

Što prvo staviti na gramofon?

Doba cool tipova

Majice na koletiće u raznim bojama s krokodilom ili blizancima oslonjenim leđima jedan o drugog su koristili šminkeri i nabavljali su ih za jeftino iz takozvane istambulske veze. One na vijenčić, kojima sam uvijek gravitirao, se nisu dali preko Turaka ishodovat, na Ponte Rossu ih nisu držali, a u pravom dućanu valjalo je za taj proizvod izdvojiti ravno 50.000 lira. Dakle, što mi je preostalo? Odreći se ploča? Pih!
Jugoslavija

Jugoslavija je žensko ime

Pozdrav za Sabahetu bez prezimena

Ipak sam znala Sabahetino prezime, razmijenile smo nekoliko razglednica, puna kutija mnogih svjetskih gradova, crno-bijelih i u koloru, na tavanu je, naiđem li nekad na neku njenu možda saznam i prezime, ali, opet, sumnjam, uz “Srdačan pozdrav iz Sarajeva, Sabaheta” ne piše se prezime, uvijek primalac zna tko ga pozdravlja, prezime u toj, nekad vrlo popularnoj ljudskoj igri, značilo bi uvredu za oboje, i pozdravljača i pozdravljenoga
Kuba

Ekskluzivno: Sjećanja umjesto zaborava (3)

Zašto Kastro nije došao na Titovu sahranu

Mladen Arnautović je rođen 1940. godine u Gnionici kod Modriče. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a radni vek je proveo u novinarstvu. Bio je urednik nedeljnika Naši dani i Oslobođenja, direktor NIP Mladost, glavni i odgovorni urednik Tanjuga od 1984. do 1991, kada je podneo ostavku. U Havani je kao dopisnik Tanjuga proveo sedam godina. Tokom novinarske karijere imao je intervjue sa Titom, Kastrom, Torihosom, Honekerom, Husakom, Jaruzelskim… Autor je knjige „Kuba, crveni vulkan Kariba“. Iz nove knjige Mladena Arnautovića “Sjećanja umjesto zaborava - Autobiografske i novinarske bilješke” koja je objavljena pre dve godine, XXZ magazin ekskluzivno donosi nekoliko delova
Prag

Ekskluzivno: Sjećanja umjesto zaborava (2)

Kad su ruski tenkovi ušli u Čehoslovačku

Mladen Arnautović je rođen 1940. godine u Gnionici kod Modriče. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a radni vek je proveo u novinarstvu. Bio je urednik nedeljnika Naši dani i Oslobođenja, direktor NIP Mladost, glavni i odgovorni urednik Tanjuga od 1984. do 1991, kada je podneo ostavku. U Havani je kao dopisnik Tanjuga proveo sedam godina. Tokom novinarske karijere imao je intervjue sa Titom, Kastrom, Torihosom, Honekerom, Husakom, Jaruzelskim… Autor je knjige „Kuba, crveni vulkan Kariba“. Iz nove knjige Mladena Arnautovića “Sjećanja umjesto zaborava - Autobiografske i novinarske bilješke” koja je objavljena pre dve godine, XXZ magazin ekskluzivno donosi nekoliko delova
SFRJ

Ekskluzivno: Sjećanja umjesto zaborava (1)

Socijalistička Jugoslavija, zemlja u kojoj su svi imali istu šansu

Mladen Arnautović je rođen 1940. godine u Gnionici kod Modriče. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a radni vek je proveo u novinarstvu. Bio je urednik nedeljnika Naši dani i Oslobođenja, direktor NIP Mladost, glavni i odgovorni urednik Tanjuga od 1984. do 1991, kada je podneo ostavku. U Havani je kao dopisnik Tanjuga proveo sedam godina. Tokom novinarske karijere imao je intervjue sa Titom, Kastrom, Torihosom, Honekerom, Husakom, Jaruzelskim… Autor je knjige „Kuba, crveni vulkan Kariba“. Iz nove knjige Mladena Arnautovića “Sjećanja umjesto zaborava - Autobiografske i novinarske bilješke” koja je objavljena pre dve godine, XXZ magazin ekskluzivno donosi nekoliko delova
Tito

Kroz Dveri srpske

Humano preseljenje Josipa Broza Tita iz Kuće cveća

Kad su već čvrsto rešili da se posmrtno obračunaju s Titom, bilo bi pošteno da zajedno s njim izmeste i ono malo što je u Srbiji stvoreno za njegovog vakta. Pošto je očigledno da je reč o ovejanom zlikovcu i neprijatelju srpskog naroda i Srbije, to što je napravljeno u njegovoj komunističkoj tamnici ne može da bude ništa značajno ni veliko, u svakom slučaju je reč o nekim sitnicama bez kojih ćemo moći da živimo. I da udišemo srpski vazduh punim srpskim plućima
Duško Trifunović

Saputnici: Duško Trifunović, poeta sarajevske rokenrol škole

Probudi se, nešto se dešava

Prohujale su bezmalo tri i po decenije od nastanka pjesme ''Probudi se…'', protekla je decenija i po od smrti Duška Trifunovića, možda najplodnijeg pjesnika u Jugoslaviji, a omladina novih državica na Balkanu nije se mogla ''probuditi''. Nacionalisti, vlastodršci i religijske vođe učinili su sve što su mogli da mržnjom zatruju mlade ljude i ugrade bolnu ravnodušnost i letargiju u njihove duše. Ali, Duško Trifunović i njegove pjesme i dalje žive u narodu
Lastovo 01 S

Yugosplaining

Emigracija iz druge galaksije

Što se to u međuvremenu dogodilo da ovim nekadašnjim neobrazovanim agrarnim narodima koji su odlazili dirinčiti u čikaške klaonice, rudnike Pennsylvanije i pitsburške čeličane, omogući kvalitetnu odskočnu dasku na svjetski najprestižnijem akademskom tržištu kao što je američko? Odgovor je - urbanizacija, besplatno obrazovanje i zdravstvena zaštita i drugi aspekti modernizacije Jugoslavije iz socijalističke Titove ere. To je ono veliko i značajno što je genijalni bravar sagradio (a ovi poslije njega ne bi mogli ni okrečiti)
Antifašistički front žena

Na današnji dan prije 75 godina

Žene u Jugoslaviji se izborile za pravo glasa

Na današnji dan prije 75 godina, 11.8.1945. godine, žene u Jugoslaviji izborile su se za pravo glasa. Pravo glasa za žene je bilo potvrđeno još 1941. u prvim dokumentima Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije, koji je u to vrijeme imao vrhovnu vlast na oslobođenim teritorijama