Tekstovi sa tagom: SFRJ

Mate 01 S

In memoriam: Mate Parlov 16.11.1948. – 29.7.2008.

Čovjeka ne određuje bogatstvo, ni slava – već ono malo plemenite vještine

Osvojio je u boksu sve što se moglo. Čak je bio i svjetski amaterski prvak, što čak ni slavnom Muhamaddu Aliju nije pošlo za rukom. O svemu tome napisano je na stotine tekstova i gotovo da nema u nas čovjeka koji sve to ne zna. Ali, malo je rečeno o Matinom životu nakon boksačke karijere
Asta 02 S

Jugoslavija je bila bogata trpeza

Na večeri s Titom

Pamtim posle 35 godina da sam na toj večeri ostao gladan. Ne sećam se detalja. Bane Jovanović mi je pre neko veče ispričao, da je one godine kad je on bio tamo s pozivnicom na tvrđem žigosanom kartonu, zakuska bila na dugim stolovima posred najveće sale-hale, i da su se svi pravili da jelo ne vide. Kad je najzad neko dao znak da je "izvolte", dve hiljade generala, admirala, predsednika devet skupština, pandura, ministara, novinara cenzora i niščih upražnjivača samocenzure, primadona i artista, jurnulo ka stolovima i stalo grabiti viršlice i senfove, hajdučke ćevape i Gavrilovićeve salame
studenti

Jubilej: 45 godina od premijernog prikazivanja

Grlom u jagode, serija koja je patentirala nostalgiju

Nije nas smetalo što su svi igrali petnaestogodišnjake iako su se doimali puno starije, bila je 1960. i Baneta su više privlačile klizaljke kojima je mogao osvajati djevojke (no više je padao na led no što je izvodio piruete), sa zvučnika na klizalištu odjekivala je “Marina” Rocca Granate, a to je bio tek uvod u nevolje sazrijevanja jer ti roditelji nisu mogli kupiti sve što si želio. Na popisu nužnih potreba poslije su došli bicikli, pa prvo odijelo i naposljetku auto. No do toga ćete morati odgledati pet-šest epizoda, na kraju kojih vas obavezno podsjećaju što se važnog dogodilo te godine
Marjj 05 S

Odlazak simbola jednog lepšeg vremena

Đorđe Marjanović: Gospodin i građanin sveta

U pitanju je bilo jedno romantično oslobađanje za sve slojeve/ Kada su ljudi prestajali da se dele na građane i seljake/ Već su bili građani sveta/ Iskreno verujući u kosmopolitizam/ I da su svi na zajedničkom zadatku svaranja humanijeg sveta/ Više uživajući u lepotama svog doba, nego u stalnoj potrazi za manama/ A pesme koje je Đorđe Marjanović pevao bile su najsuptilniji izraz svega toga
Broz 01 S

Ožalošćena tiha gomila

Poslije Tita...

U orgiji krvi, pohlepe i ludila, u prah je, i metaforički i doslovno, smrvljeno sve što je u prijašnjem uređenju predstavljalo neupitan autoritet, spomenici starog sistema su minirani, kovanica “bratstvo i jedinstvo” postala je predmet poruge, a pečatom jugonostalgičara obilježen je svatko tko se usudio reći da je u starom sistemu živio bolje a u novom je opljačkan, razočaran i nije mu dobro
Willi 06 S

To im ne opraštam

Devedesete u otiscima

„Otrovom zaliven život“! Nije li vreme da se umije? Da se mrzoljubi zaborave, da spinovi zveknu o zemlju i razumom vesti da počinju! Beše jednom jedna lepa velika zemlja. Onda stigoše devedesete!
Zoran Simjanović S

In memoriam

Zoran Simjanović, srpski Morricone

Dvaput je nagrađen za glazbu na festivalu u Puli, a filmovi za koje je komponirao osvajali su najveće filmske nagrade, uključujući Zlatnu palmu u Cannesu, grand prix u Berlinu i nagrade EFA. Može se slobodno reći da su filmske melodije Zorana Simjanovića ozvučile jugoslavenske sedamdesete i osamdesete
Radnici SFRJ

Bošnjaci i komunjare

Da nije bilo komunista, šta bi demokrate krale?

Edukacija, emancipacija, industrijalizacija, urbanizacija i sekularizacija su, dakle, bolesne ideje. Šta je dobro, šta nam treba? Dobra je deedukacija, čiji je savršeni primjer Skaka, čovjek koji nije u stanju shvatiti šta znači antifašizam, niti zapamtiti egzotično ime „Stjepan Mesić“
Samac 01 S

Prvi april – dan brigadira: Strane brigade u obnovi Jugoslavije

I Kanađani su pjevali ''Šamac – Sarajevo, to je naša meta''

Inostrane brigade dale su veliki doprinos širenju istine o Jugoslaviji i nezapamćenom poletu i želji jugoslovenskih naroda da što prije obnove svoju otadžbinu i obezbijede uslove za bolji život svih ljudi. Omladina iz Engleske, Kanade, Čehoslovačke, Istočne Njemačke, Bugarske, Grčke, Rumunije, Mađarske, Francuske, Danske, Švedske… učestvovala je u brzom preobražaju Bosne i Jugoslavije
Vbull 01 S

Nije se dao srušiti

Veljko Bulajić, koloniziranje zajedničke mašte

U deset najplodnijih godina, između 1959. i 1969. Veljko Bulajić snima fascinantan niz od sedam filmova. Preostalih šest su: “Rat”, “Uzavreli grad”, “Kozara”, “Skoplje ’63”, “Pogled u zjenicu sunca” i “Bitka na Neretvi”. Snima velike i male filmove, skupe i jeftine, epopeje i komorne drame, i dokumentarac nad svježe razrušenim gradom. Opsjednut je razaranjima, velikim ljudskim stradanjima i pokretima ljudskih masa. Stvorio je filmsku masku, tipsku pojavu četnika u jugoslavenskom filmu
Lude godine / Žikina dinastija

Marija koju smo voljeli

Sjećanje na Rialdu Kadrić

Umrla je 25. siječnja u Ateni, gdje je živjela u posljednje vrijeme. Imala je 57 godina. Javnost je pamti kao Bobinu Mariju iz serijala "Lude godine"
Aayu 12 S

Ponižena i raskomadana

Jugoslovenka

Trenutno nemam u planu neko putovanje u inostranstvo, a neću ni po regionu, tj. zemljama u okruženju, tj. po bivšim republikama Jugoslavije, tj. zemljama bivše Jugoslavije, tj. po bivšoj Jugoslaviji...
Viny 01 S

Što prvo staviti na gramofon?

Doba cool tipova

Majice na koletiće u raznim bojama s krokodilom ili blizancima oslonjenim leđima jedan o drugog su koristili šminkeri i nabavljali su ih za jeftino iz takozvane istambulske veze. One na vijenčić, kojima sam uvijek gravitirao, se nisu dali preko Turaka ishodovat, na Ponte Rossu ih nisu držali, a u pravom dućanu valjalo je za taj proizvod izdvojiti ravno 50.000 lira. Dakle, što mi je preostalo? Odreći se ploča? Pih!
Jugoslavija

Jugoslavija je žensko ime

Pozdrav za Sabahetu bez prezimena

Ipak sam znala Sabahetino prezime, razmijenile smo nekoliko razglednica, puna kutija mnogih svjetskih gradova, crno-bijelih i u koloru, na tavanu je, naiđem li nekad na neku njenu možda saznam i prezime, ali, opet, sumnjam, uz “Srdačan pozdrav iz Sarajeva, Sabaheta” ne piše se prezime, uvijek primalac zna tko ga pozdravlja, prezime u toj, nekad vrlo popularnoj ljudskoj igri, značilo bi uvredu za oboje, i pozdravljača i pozdravljenoga
Kuba

Ekskluzivno: Sjećanja umjesto zaborava (3)

Zašto Kastro nije došao na Titovu sahranu

Mladen Arnautović je rođen 1940. godine u Gnionici kod Modriče. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a radni vek je proveo u novinarstvu. Bio je urednik nedeljnika Naši dani i Oslobođenja, direktor NIP Mladost, glavni i odgovorni urednik Tanjuga od 1984. do 1991, kada je podneo ostavku. U Havani je kao dopisnik Tanjuga proveo sedam godina. Tokom novinarske karijere imao je intervjue sa Titom, Kastrom, Torihosom, Honekerom, Husakom, Jaruzelskim… Autor je knjige „Kuba, crveni vulkan Kariba“. Iz nove knjige Mladena Arnautovića “Sjećanja umjesto zaborava - Autobiografske i novinarske bilješke” koja je objavljena pre dve godine, XXZ magazin ekskluzivno donosi nekoliko delova