Tekstovi sa tagom: SFRJ

Unatoč tome što je početak razvoja potrošačkog društva i kulture još uvijek predmet rasprave, neosporno je kako su gospodarski planovi u državama poslijeratne Europe u kombinaciji s modernizacijskim procesima koji su uključivali fundamentalne društvene, tehnološke i emancipacijske transformacije 1950-ih i 1960-ih godina rezultirali stvaranjem masovnog potrošačkog društva i kulture. U takvim se okvirima zahvat temeljitog poboljšanja životnog standarda poklopio sa zadovoljavajućom proizvodnjom te ponudom proizvoda i usluga, ali i s omasovljenjem potrošačkih želja, kako na području kapitalističke Europe, tako i na socijalističkom dijelu kontinenta

Bajka o ljubavi Muhameda Kopića prema Jugoslaviji prekinuta je već početkom rata u Bosni i Hercegovini. Bio je protjeran iz svog Teslića, a, kako kaže, nisu ga protjerali domaći Srbi, nego neki neznanci koje do tada nikada nije vidio. Stigao je u Njemačku, u Minhen

Ako pitate šta je Cune najbolje pjevao, bile su to romanse, starogradske (i ‘međugradske’) pjesme koje ovise skoro isključivo o majstorstvu pjevača. Dotsa tih melodija su slične, teme tih tekstova se često vrte oko dva-tri motiva, ljubavi, vina i čežnje, a ono što ih odvaja od banalnosti je majstorija pjevača. Naizgled tako jednostavno, a kosmičko

U ovo vrijeme elektronike i automatike na željeznici teško je zamisliiti tu malu zadimljenu lokomotivu kako na strminama od Vrhova do Lupljanice jedva vuče svoj teret. Oznojeni ložač ubacivao je tone uglja u njenu užarenu peć. Kao na slici sa Divljeg zapada. Zakašnjeli putnici iz Dervente stizali su ga bržim hodom prijekim putem do Lupljanice. Od Broda do Sarajeva vozilo se deset do dvanaest časova. Duže nego danas od Beograda do Kardeljeva

Mnogi hroničari su rekli da je ulaskom ''ćire'' u Bosnu – Bosna ušla u svet i svet u nju! U ovom lepom, prijatnom i svakako smirenom trenutku, uz najdublje poštovanje, za sve što je on dobra i zla učinio ovoj zemlji, neka mi bude dozvoljeno jedno oprečno mišljenje, jedno drugo zaključivanje i sećanje. Meni se čini da je Bosna ušla u svet upravo onda kada je ''ćira'' definitivno krenuo na sever, a to znači skoro, uz sve što se najdivnije na svetu nalazi upravo u ovoj zemlji koja se zove Bosna

Danas se navršilo tačno 37 godina od smrti Josipa Broza Tita. Povodom godišnjice ovog tragičnog događaja, objavljujemo zajedničko saopštenje Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije i Predsedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije izdato 4. maja 1980. godine

Nikad, zapravo, nije bilo moguće da se o problemu Jugoslavije raspravlja demokratski. I drugo, oni koji su stvorili problem - oni su ga i rešavali. Mislim da je razbijanje Jugoslavije bila strašna istorijska greška koju plaćamo mi sada i koju će plaćati sledeće generacije

Neovisno od toga koliko bi neke tradicionalne porodice bile protiv toga da se njihovi sinovi vjenčaju sa „vlahinjom“(Srpkinjom), „šokicom“(Hrvaticom) ili „balinkurom“ (Bošnjakinjom/ muslimankom), ipak to smatraju „manjim zlom“ nego da im kćerka, odnosno sin uđe u brak ili vezu sa egzotičnom strankinjom, pogotovo sa „čudno“ odjevenim Afrikancem (za kći) ili Azijatkinjom (za sina), makar bili „iste vjere,“ šta god to danas značilo...

Lik i delo Josipa Broza Tita ostaju da žive među narodima raspale Jugoslavije kao primer da je na ovim prostorima moglo i drugačije da se živi i radi, te da nacionalističko ludilo u koje smo dobrovoljno potonuli pre tri decenije nije jedina moguća stvarnost. Uprkos svim osporavanjima, Tito svakim danom postaje sve življi, a bogato nasleđe njegove epohe tek treba da bude proučeno. Mnogi su govorili o Titu, a mi donosimo mali izbor najzanimljivijih izjava

Izložba u zagrebačkoj Galeriji SC i Domu omladine Beograda, postavljena tokom 2015. i 2016. godine, pokušala je osvijetliti transfer disko kulture u novo socijalističko okružje i njeno stapanje s neposrednim impulsima, koje je rezultiralo stvaranjem jugoslavenskog disco idioma, sukladnog postojećem kontekstu i mogućnostima. "Ostati živ: Socijalistička disko kultura", autorska je kustoska postavka historičara Marka Zubaka, koji radi kao naučni istraživač na Hrvatskom institutu za istoriju u Zagrebu gde se bavi studentskim pokretima i subkulturama, medijima i popularnom kulturom u socijalističkoj Jugoslaviji. Izložba prikazuje jugoslovenski disko kao kompleksni društveno-kulturni fenomen, čiji su se efekti prelili izvan uske muzičke sfere. Dizajneri postavke su Igor Presečan i Damir Gamulin. Ekskluzivno za XXZ magazin, prenosimo autorski tekst našeg, već sad stalnog suradnika

Sada, kad su stvari ogoljele u ovoj zemlji i kad se preko noći poslije četrdeset godina društvenog vlasništva i nacionalizacije formiraju klase patrona­gazda i radničke klase i odjednom priča o potpisivanju godišnjih ugovora između njih, jesam marksist, vrlo veliki. Ali samo u tom smislu i ne dalje od toga. Tko su patroni u ovoj zemlji? Oni koji bi inače trebali platiti za sve svoje kriminalne postupke u prošlih četrdeset godina. Sad su postali patroni dajući ljudima kost da se oko nje glođu, skidajući joj četiri nule. Što su založili za te četiri nule? Založili su zemlju i njenu slobodu! To su založili. To su kriminalci. A ja sam jedini čovjek u Jugoslaviji koji to govori, a svi ostali su sretni.