Tekstovi sa tagom: SFRJ

Radna akcija

Omladinske radne akcije

Kako se gradila Jugoslavija

Drug Tito je često znao govoriti o značaju radnih akcija, ne samo za izgradnju zemlje, nego i za izgradnju pojedinca kao ličnosti: “Borba za pobjedu u obnovi zemlje, u savlađivanju privrednih teškoća, sastavni je dio one velike borbe na bojnom polju u kojoj su ginule desetine hiljada omladinaca i omladinki. Ovdje, na radnim akcijama, se kuju novi ljudi. Ovdje se kuju i prekaljuju i izlaze iz rada novi ljudi sa novim pojmovima o radu. Stvara se jedan radni kolektiv koji se ponosi svojim radom, ono što on stvara svojim sopstvenim rukama"
Rijeka Crnojevića

Intervju: Milivoj Bešlin, istoričar

Nacionalistička Srbija nikada se nije pomirila sa “gubitkom” Crne Gore

Crna Gora je svoju odanost Srbiji u istoriji skupo plaćala: učestvovala je u istorijskim zbivanjima na čiji tok nije mogla da utiče, ali je snosila negativne konsekvence. Iz tog podređenog položaja Crna Gora se, ne bez rizika, izvukla tokom poslednje dve decenije
Vuk Perišić

Vuk Perišić, Od Weimara do Vardara (Fraktura, 2015)

Esejist unutrašnjeg egzila

Teško je pronaći autora koji je tako vjerno dekonstruirao Dobricu Ćosića i njegovo djelovanje poput ovdje promatranog autora, što jednako vrijedi za specifičnost Perišićeve analize pozicije i djelovanja Miroslava Krleže. Imajući u vidu upravo analizu djelovanja Miroslava Krleže, ali i autorovu analizu uzroka i procesa raspada Jugoslavije, uočit ćemo nešto što ima malokoji autor. Perišić je naime netko tko je u stanju posve iznenaditi čitatelja, čak i onda kad mu se čini da sjajno poznaje autora
bolji zivot

Pouke nekad najpopularnije domaće TV serije

Ima li “Boljeg života” nakon smrti Jugoslavije?

Prije trideset godina emitirana je prva epizoda socijalističke sapunice “Bolji život”. Autor ovog teksta je pogledao sve 82 epizode. Rezultat: ima nam više za reći o socijalističkoj prošlosti i kapitalističkoj sadašnjosti nego suvremeni kulturni proizvodi i politički trendovi
Kviroslavija 01 S

Franko Dota: Žrtve progona homoseksualaca u SFRJ, dio našeg sjećanja

Kad partija raspravlja o seksualnom moralu

U bivšoj Jugoslaviji homoseksualnost se do sedamdesetih godina prošlog stoljeća smatrala kaznenim djelom i brojni pripadnici LGBT populaciji stradali su u obračunu s tzv. protuprirodnim bludom. Koliko je takvih osoba, na koji način se sustav do liberalizacije društva sedamdesetih obračunavao s hrvatskim lezbijkama i gejevima, kako je došlo do dekriminalizacije i depatologizacije homoseksualnih odnosa u SR Hrvatskoj u intervjuu za Crol.hr otkriva povjesničar i aktivist dr. sci. Franko Dota.
Jasenovac

"Neželjena baština" i jačanje nacionalizma na Balkanu

Film o spomenicima Jugoslavije u Europskom parlamentu

Film "Neželjena baština" Irene Škorić govori o sudbini iznimno vrijednih spomenika posvećenih antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu kojih je, u razdoblju od 1945. do 1990. izgrađeno na tisuće po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a u Hrvatskoj ih je od devedesetih godina srušena i devastirana polovica, njih oko tri tisuće
Abrac 02 S

U susret Danu republike

Laž je da su se narodi bivše Jugoslavije mrzili

Tvrdnja da su se narodi Jugoslavije mrzili, laž je nad lažima. Ona je razorila živote tada, a i sada nastavlja svoj pakleni put, kad joj se dozvoli
Yugo časopisi

MUF: Socijalizam i konzumerizam

Uvod u jugoslavensku potrošačku kulturu

Unatoč tome što je početak razvoja potrošačkog društva i kulture još uvijek predmet rasprave, neosporno je kako su gospodarski planovi u državama poslijeratne Europe u kombinaciji s modernizacijskim procesima koji su uključivali fundamentalne društvene, tehnološke i emancipacijske transformacije 1950-ih i 1960-ih godina rezultirali stvaranjem masovnog potrošačkog društva i kulture. U takvim se okvirima zahvat temeljitog poboljšanja životnog standarda poklopio sa zadovoljavajućom proizvodnjom te ponudom proizvoda i usluga, ali i s omasovljenjem potrošačkih želja, kako na području kapitalističke Europe, tako i na socijalističkom dijelu kontinenta
Plakat

Moji saputnici: Muhamed Kopić, dobar tesar, još bolji novinar

Pješke od Ljubljane do Beograda, u slavu autoputa Bratstvo-jedinstvo

Bajka o ljubavi Muhameda Kopića prema Jugoslaviji prekinuta je već početkom rata u Bosni i Hercegovini. Bio je protjeran iz svog Teslića, a, kako kaže, nisu ga protjerali domaći Srbi, nego neki neznanci koje do tada nikada nije vidio. Stigao je u Njemačku, u Minhen
Cune

In memoriam: Predrag Gojković Cune (1933 - 2017)

Jesen stiže rana

Ako pitate šta je Cune najbolje pjevao, bile su to romanse, starogradske (i ‘međugradske’) pjesme koje ovise skoro isključivo o majstorstvu pjevača. Dotsa tih melodija su slične, teme tih tekstova se često vrte oko dva-tri motiva, ljubavi, vina i čežnje, a ono što ih odvaja od banalnosti je majstorija pjevača. Naizgled tako jednostavno, a kosmičko
Avojz 01 S

Na šinama napretka

Ko se još sjeća "ćire"?

U ovo vrijeme elektronike i automatike na željeznici teško je zamisliiti tu malu zadimljenu lokomotivu kako na strminama od Vrhova do Lupljanice jedva vuče svoj teret. Oznojeni ložač ubacivao je tone uglja u njenu užarenu peć. Kao na slici sa Divljeg zapada. Zakašnjeli putnici iz Dervente stizali su ga bržim hodom prijekim putem do Lupljanice. Od Broda do Sarajeva vozilo se deset do dvanaest časova. Duže nego danas od Beograda do Kardeljeva
Trainna 04 S

Retro: Posljednji zvižduk ''ćire'' u Jugoslaviji

Amin za jednu Bosnu

Mnogi hroničari su rekli da je ulaskom ''ćire'' u Bosnu – Bosna ušla u svet i svet u nju! U ovom lepom, prijatnom i svakako smirenom trenutku, uz najdublje poštovanje, za sve što je on dobra i zla učinio ovoj zemlji, neka mi bude dozvoljeno jedno oprečno mišljenje, jedno drugo zaključivanje i sećanje. Meni se čini da je Bosna ušla u svet upravo onda kada je ''ćira'' definitivno krenuo na sever, a to znači skoro, uz sve što se najdivnije na svetu nalazi upravo u ovoj zemlji koja se zove Bosna
Tioo 01 S

Sećanje: CK SKJ i Predsjedništvo SFRJ povodom smrti Josipa Broza

Bilo je časno boriti se i živjeti s Titom

Danas se navršilo tačno 37 godina od smrti Josipa Broza Tita. Povodom godišnjice ovog tragičnog događaja, objavljujemo zajedničko saopštenje Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije i Predsedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije izdato 4. maja 1980. godine
Mocnik 04 S

Intervju: Rastko Močnik, slovenački sociolog

Države bivše Jugoslavije žive postfašizam

Nikad, zapravo, nije bilo moguće da se o problemu Jugoslavije raspravlja demokratski. I drugo, oni koji su stvorili problem - oni su ga i rešavali. Mislim da je razbijanje Jugoslavije bila strašna istorijska greška koju plaćamo mi sada i koju će plaćati sledeće generacije
Lenkasam9

Bratstvo & jedinstvo u raljama mržnje

Rasizam naš balkanski

Neovisno od toga koliko bi neke tradicionalne porodice bile protiv toga da se njihovi sinovi vjenčaju sa „vlahinjom“(Srpkinjom), „šokicom“(Hrvaticom) ili „balinkurom“ (Bošnjakinjom/ muslimankom), ipak to smatraju „manjim zlom“ nego da im kćerka, odnosno sin uđe u brak ili vezu sa egzotičnom strankinjom, pogotovo sa „čudno“ odjevenim Afrikancem (za kći) ili Azijatkinjom (za sina), makar bili „iste vjere,“ šta god to danas značilo...