Tekstovi sa tagom: SFRJ

Mocnik 04 S

Intervju: Rastko Močnik, slovenački sociolog

Države bivše Jugoslavije žive postfašizam

Nikad, zapravo, nije bilo moguće da se o problemu Jugoslavije raspravlja demokratski. I drugo, oni koji su stvorili problem - oni su ga i rešavali. Mislim da je razbijanje Jugoslavije bila strašna istorijska greška koju plaćamo mi sada i koju će plaćati sledeće generacije
Lenkasam9

Bratstvo & jedinstvo u raljama mržnje

Rasizam naš balkanski

Neovisno od toga koliko bi neke tradicionalne porodice bile protiv toga da se njihovi sinovi vjenčaju sa „vlahinjom“(Srpkinjom), „šokicom“(Hrvaticom) ili „balinkurom“ (Bošnjakinjom/ muslimankom), ipak to smatraju „manjim zlom“ nego da im kćerka, odnosno sin uđe u brak ili vezu sa egzotičnom strankinjom, pogotovo sa „čudno“ odjevenim Afrikancem (za kći) ili Azijatkinjom (za sina), makar bili „iste vjere,“ šta god to danas značilo...
Titt1

Retro: Rekli su o Titu (1)

Što je Broz stvorio, ovi ne mogu ni da okreče

Lik i delo Josipa Broza Tita ostaju da žive među narodima raspale Jugoslavije kao primer da je na ovim prostorima moglo i drugačije da se živi i radi, te da nacionalističko ludilo u koje smo dobrovoljno potonuli pre tri decenije nije jedina moguća stvarnost. Uprkos svim osporavanjima, Tito svakim danom postaje sve življi, a bogato nasleđe njegove epohe tek treba da bude proučeno. Mnogi su govorili o Titu, a mi donosimo mali izbor najzanimljivijih izjava
Tjasa3

Retro-dosije: Yu-disco, dekadentno razdoblje potrošačke groznice

Ostati živ: Socijalistička disko kultura

Izložba u zagrebačkoj Galeriji SC i Domu omladine Beograda, postavljena tokom 2015. i 2016. godine, pokušala je osvijetliti transfer disko kulture u novo socijalističko okružje i njeno stapanje s neposrednim impulsima, koje je rezultiralo stvaranjem jugoslavenskog disco idioma, sukladnog postojećem kontekstu i mogućnostima. "Ostati živ: Socijalistička disko kultura", autorska je kustoska postavka historičara Marka Zubaka, koji radi kao naučni istraživač na Hrvatskom institutu za istoriju u Zagrebu gde se bavi studentskim pokretima i subkulturama, medijima i popularnom kulturom u socijalističkoj Jugoslaviji. Izložba prikazuje jugoslovenski disko kao kompleksni društveno-kulturni fenomen, čiji su se efekti prelili izvan uske muzičke sfere. Dizajneri postavke su Igor Presečan i Damir Gamulin. Ekskluzivno za XXZ magazin, prenosimo autorski tekst našeg, već sad stalnog suradnika
Stulic1

Retro-interview: Branimir Štulić Džoni za “Stav”, 1990.

Sada ćemo 40 godina da slušamo blejanje ovaca

Sada, kad su stvari ogoljele u ovoj zemlji i kad se preko noći poslije četrdeset godina društvenog vlasništva i nacionalizacije formiraju klase patrona­gazda i radničke klase i odjednom priča o potpisivanju godišnjih ugovora između njih, jesam marksist, vrlo veliki. Ali samo u tom smislu i ne dalje od toga. Tko su patroni u ovoj zemlji? Oni koji bi inače trebali platiti za sve svoje kriminalne postupke u prošlih četrdeset godina. Sad su postali patroni dajući ljudima kost da se oko nje glođu, skidajući joj četiri nule. Što su založili za te četiri nule? Založili su zemlju i njenu slobodu! To su založili. To su kriminalci. A ja sam jedini čovjek u Jugoslaviji koji to govori, a svi ostali su sretni.