Tekstovi sa tagom: Sevdalinka

Pjesnik moli svoju dragu da ne pravi buku svojim silaskom sa čardaka, jer ga to non-stop štreca i navodi na misao da silazi stara majka. Ovo su najkontroverzniji stihovi pjesme, možda čak i među svim sevdalinkama - ever. Oko njihovog značenja i dalje se lome koplja. Najlogičnija pretpostavka bi bila da je majka iz druge strofe sad zombi i da pjesnik mora da strijepi od njene pojave. Ovo nas navodi na misao da se pjesma dešava u postapokaliptičnoj budućnosti sličnoj onoj koju je Džordž Romero prikazao u svojoj trilogiji od šest dijelova koja se bavi zombijima

Muzički brend, kulturno dobro, nematerijalno naslijeđe – sve su to kvalifikacije koje izvorno pristaju uz sevdah. Ovaj put propitujemo njegovu vezu s erotikom.

Nije Safet Isović bio pjevač tog novog Sarajeva, u kojemu su multikulturalne uglavnom fasade i groblja, te pljuvačke rubrike u pokojem slobodnom bošnjačkom tjedniku. Bio je on pjevač puno šireg prostora, u povijesnom, geografskom, duhovnom i kulturnom smislu, koji se prostirao tamo gdje živjehu Južni Slaveni, skupa s onih nekoliko neslavenskih narodnosti. Kažem – prostirao, jer je Isovićeva veličina, kao i veličina većine onoga što je ikada u nas bilo veliko, u nekoj neumitno prošloj prošlosti, koja temporalno i kalendarski nije tako daleka, minula je prije kojih desetak bajrama, ali nam je suštinski dalja nego što nam je brat rođeni

Zaronila je veoma duboko u izvornu muziku, bežeći od stilizacije, od svakog veštačkog doterivanja koje ispevanim pesmama u narodu oduzima originalnost. Ostala je verna narodnom duhu, donekle odolevajući iskušenjima koje je neminovno donelo sa sobom novo vreme, snažan talas interesovanja za lako moderno i zabavno. O tom vremenu svedoči i ova priča o boljoj muzičkoj prošlosti i jednoj velikoj pevačici koja je muziku i ovaj svet napustila pre šesnaest godina…

Kompilacijski album „Hasanagin sevdah“ (Jugoton, 1976) obuhvata pjesme koje najjasnije zaokružuju i definiraju Polovinin pjevački izraz. Te su interpretacije ključne za razumijevanje njegovog značaja i pozicije u okviru sevdalijske muzičke tradicije. Na albumu iz 1976. našle su se: Emina, Hasanagin sevdah, Na prijestolju sjedi sultan, Azra i Voljelo se dvoje mladih. Osim njih treba spomenuti poznate i prihvaćene Prošetala Suljagina Fata i Stade se cvijeće rosom kititi, ali manje važne u kontekstu ove teme. Himzo Polovina, uslovno rečeno, pripada drugoj generaciji (poznatih) izvođača sevdalinke. Generaciji koja se okupila oko tadašnjeg Radio Sarajeva, od njegovog osnutka 1945. pa sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ranije, u periodu između dva rata, pjevali su Vuka Šeherović, Rešad Bešlagić, Sofka Nikolić i drugi