Tekstovi sa tagom: aktivizam

Bafi1

Osam odličnih trenutaka

Feministička pop kultura 90ih

Zahvaljujući ženskom pokretu feminizam je neizostavan dio društvenog dialoga, a dok je nekad biti feministkinjom bilo itekako odvažno, feminizam danas svoje mjesto nalazi i u popularnoj kulturi.
Cyndd 01 S

Strašne žene

Tako neobična Cyndi Lauper

Sicilijanski temperament, glas djevojčice, divlje frizure i ekscentrično odijevanje u najkraćim crtama opisuju pojavu Cyndi Lauper.Family-friendly punk rock princeza, sa svojim albumom She's so unusual (1983) postala je prva ženska umjetnica u povijesti s četiri singla s istog, debitantskog albuma koji su se našli u Top 5 Billboardove Hot 100 ljestvice.
Femm 03 S

Priče za buntovne djevojčice

Vodič za male feministkinje

Knjige i slikovnice sa snažnim ženskim likovima nisu novost. Od Pipi Duge Čarape preko Lizzie Bennet do Lisbeth Salander, takvi likovi postoje. Ali su rijetkost. I uvijek idu protiv struje. Njihov karakter suprotstavljen je društvu kao da je biti inteligentna i neovisna žena, neopterećena društvenim normama, nekakva društvena anomalija. Jer, na žalost, u očima društva, još uvijek jest.
Anao 01 S

Razgovor sa Anom Opalić

Identiteti su pitanje kreativnosti

Fotografkinja koja piše pop pjesme i svira klavijature, Dubrovkinja u Zagrebu, diplomirana TV i filmska snimateljica, pasionirana vrtlarica, predstavnica Hrvatske na 50. venecijanskom bijenalu, redateljica dva dokumentarna filma, pokretačica portala za domaću fotografiju, vlasnica psa, dobitnica druge T-HT nagrade… sve nabrojeno samo su neki od brojnih identiteta Ane Opalić, autorice s kojom smo o svim tim identitetima porazgovarali u intervjuu koji slijedi.
Beats 01 S

Dirljiva istorijska drama: Robin Campillo, Aranud Valois, Nahuel Pérez Biscayart

Remek-djelo: 120 otkucaja u minuti

"120 otkucaja u minuti" ("120 battements par minute") prošle je godine nagrađen Grand Prixom na festivalu u Cannesu, a nedavno je osvojio i pregršt Cesara, francuskih filmskih nagrada, uključujući i onu za najbolji film 2017. godine. Film režisera i koscenarista Robina Campilla prati skupinu aktivista skupine ACT UP koji početkom devedesetih godina u Parizu pokušavaju nadležne natjerati da im pomognu borbi protiv epidemije AIDS-a, ali i educirati javnost o tada smrtonosnoj bolesti. U tekstu za Crol.hr Gordan Duhaček objašnjava zašto je riječ o najboljem filmu iz 2017. (upozorenje – spoileri).
Emma 02 S

Filozofija zasnovana na slobodi

Najnasilniji element društva je neznanje

Malo tko je živio filozofiju novog društvenoga poretka zasnovanu na slobodi koju ne ograničavaju ljudski zakoni i u praksi oživio teoriju o tome kako svi oblici vlasti počivaju na nasilju te su zbog toga pogrešni, štetni i nepotrebni kao Emma Goldman.
Mizzoginija 01 B

Od prvog do osmog i nazad

Dnevnik izgubljenog dostojanstva

Atributi nisu bili ni pod grudnjakom, nisam ga tad nosila. Imala sam, dobro se sjećam, bratovu sivu majicu na sebi, toliko veću od mog broja da ne znam kako je Tarik P. ispod nje uočio atribute. Ali jeste. Jer ih je gledao i tražio. Jer se potrudio da ih nađe. Jer je to, mada je u tom trenutku bio dečko moje najbolje prijateljice, sasvim okej i razigrano i drugarski: objektivizirati tu blesavu Lamiju koja ima sise, a neće da ih pokaže. Zasad. Jer nije Tarik P. pitao zašto ih ne pokažeš, pitao je kad ćeš, jer je znao, valjda, da će doći trenutak kad ću ipak prepoznati da je Bog sise dao da se pokazuju razigranim partnerima naših drugarica ili bilo kome drugom. Kad nešto imaš, to i pokaži. Osim ako je to nešto svijest, ako je to nešto ljutnja, ako je to nešto protest.
Brando 01 S

Osećaj za pravdu jači od sujete

Kako je Marlon Brando odbio Oskara

Uoči 90. dodele Oskara, koja je planirana za 4. mart, podsećamo na događaj iz daleke 1973. godine, kada je Marlon Brando odbio prestižnu nagradu, a u znak solidarnosti sa američkim starosedeocima.
Katz1

Evgeniya Gor: Između svetova

Fotografsko sklonište za napuštene mačke

Amaterska fotografkinja i aktivistkinja, Evgeniya Gor, napuštenim kazahstanskim mačkama pruža mnogo više od povremenih zalogaja, te radi na tome da čitav svet čuje za njih, te razume njihove probleme. Od 2006. godine radi na projektu „Among the worlds“, čiji je cilj rešavanje problema, te dokumentovanje procesa, a kada je počela projekat, Gor nije imala nikakvo prethodno fotografsko iskustvo. Glavna tema projekta jeste odnos građana prema mačkama lutalicama, te se ispostavilo da je fotografija korisno sredstvo, budući da bolje od bilo kojeg pisanog dokumenta ilustruje odnose, te posledice napuštanja onih koje su nekada zvali ljubimcima. Na kraju, cilj ovih fotografija nije samo da prikaže, već i da izazove empatiju kod posmatrača, te tako doprinese boljoj poziciji jednog dela mačijeg sveta.
Aja 01 S

Frustracija je stalno prisutna

Zbog raznih trenutaka koje doživljavamo

U jednoj epizodi serije The Fosters, Lenin otac, nakon više od 10 godina od autovanja i bezuslovnog prihvatanja u jednom razgovoru sa njom govori sljedeće, parafraziram: sjećaš li se kad si mi se autovala i kada sam ti ja rekao da te i dalje volim? Nisam smio to reći, to je užasno. I dalje te volim. Šta to znači? Volim te i dalje uprkos činjenici da si gej? To je pogrešno. Ono što je trebalo da kažem jeste da sam jako ponosan na tebe što znaš ko si, i da jedva čekam da upoznam osobu sa kojom si odlučila provesti život.
Pridde 06 S

Tijelo više ne može, tijelo više ne radi

Kako se boriti sa sagorijevanjem među LGBTI aktivistima/injama

Uvijek je teže liječiti posljedicu, nego djelovati preventivno. Međutim, LGBTI aktivistima/cama je to gotovo uvijek teško. “Briga o sebi je prva. Potom sve drugo. Jedna divna žena, dugogodišnja aktivistica, jednom davno mi je rekla – aktivistički rok je dvije godine (intenzitetom kojim većina nas djeluje). Tijelo više ne može, tijelo više ne radi”.
Postelj 01 S

Pet dobrih filmova

Čovek u gej bioskopu

Postoje tri aspekta u istoriji gej filmske produkcije: nevidljivi, zatvoreni i otvoreni. Prve dve kategorije su najčešće povezane sa mejnstrim (čitaj ''holivudskom'') produkcijom, dok se ova poslednja uglavnom vezuje za dokumentarnu, nazavisnu i avangardnu produkciju. Iako možda nikad nećemo znati ko su oni bili i kakav je tačno bio njihov doprinos, možemo slobodno reci da je na hiljade homoseksualaca učestvovalo u snimanju svih vrsta filmova tokom svih ovih godina. Ovi ljudi čine ''nevidljivu'' istoriju gej filmske produkcije. Najdalje što možemo otići u pokušaju da proniknemo u ovu nevidljivu, nezabeleženu istoriju je kada imamo ''čudan osećaj'' tokom neke scene, pa pomislimo: “Ovo je sigurno radio neki kvir umetnik”. Sve veći deo ove nevidljive istorije izlazi na videlo zauzimajući mesto u okviru istorije produkcije zatvorenog gej filma, zbog činjenice da se pojedinci javno deklarišu kao homoseksualci, odnosno autuju.
Rise 03 S

LBGTIQ borba za jednakost: TV serija “When We Rise”, 2017.

Istorija umotana u ljudsku dramu

Rečenicom „Svaka generacija ima svoju veliku borbu“ aktivista Cleve Jones (igra ga Guy Pierce) uvodi nas u osmočasovnu lekciju iz istorije When we rise. Kada izgovora ove reči, već je 2006. godina, a obraća se mladom novinaru koji zna dovoljno da bi za sagovornika izabrao velikog AIDS i gej aktivistu, ali s druge strane ne zna ništa o borbama koje je nasledio, a koje je Jones do tog trenutka izborio. Ova rečenica sadrži glas čitave jedne generacije gejeva i lezbejki, ali i lična iskustva svakoga od njih, iskustva u kojima nisu pristali da ih društvo transformiše u nešto što je manje od ljudskog, u nešto što bi trebalo lečiti i zatvoriti…