Tekstovi sa tagom: antifašizam

Partizanski spomenici

Devastirani spomenici Narodnooslobodilačke borbe

Turistička ponuda za fašiste

U zaleđu Vodica turisti mogu razgledavati mnoštvo uništenih anitfašističkih spomenika urešenih fašističkim grafitima
Marko Orešković

Povodom Dana ustanka naroda Hrvatske

Drug je Marko hrvatskoga roda, al’ je majka srpskoga naroda

Da bismo razumjeli kako je to slabo školovani lički komunist uspio u srpnju 1941. ujediniti ličke i bosanske Hrvate i Srbe u antifašističku frontu, i da bismo shvatili zašto je Partija tog ljeta 1941. baš njega poslala da organizira ustanak u Lici, nužno je da ukratko prošetamo kroz život Marka Oreškovića Krntije, koristeći „Autobiografiju“ koju je napisao u studenome 1939., a 1950. ju objavilo izdavačko poduzeće „Kultura“
čkalja

Miodrag Petrović Čkalja i Milinko Kušić: Dva partizana, jedna ulica

Kako poraziti heroje

Narodni heroj Milinko Kušić, posle svih Nemaca, četnika, ustaša, nije mogao da se nosi i sa Komisijom za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada Beograda, koja mu je 2006, u vreme vlasti Demokratske stranke, oduzela ulicu. S druge strane, Miodrag Petrović Čkalja, jedan od simbola Jugoslavije, u ime naroda koji ga je voleo i poštovao, posthumno je ponižen: oduzetu ulicu narodnog heroja dali su njemu, sve misleć’, valjda, kako je i to bolje nego kritika da “Čkalja nema ulicu”. A Miodrag Petrović zaslužio je mnogo više, makar posthumno poštovanje ili Trg u centru grada. A, ovako, oba su partizanska heroja poražena
Sutjeska

Proboj na Sutjesci: Razgovor s Danilom Lekićem, komandantom Prve proleterske brigade

Ili mi njih, ili oni nas!

Skoro neprekidne dvadesetodnevne borbe, marševi i redovno gladovanje, a naročito do krajnjih granica iscrpljujući marš od prošle noći, snažno su se odražavali na borcima, koji bi svaki i najmanji zastoj iskoristili da legnu i zaspu. Tako su na maloj udaljenosti od neprijatelja – i pored toga što u se nalazili formalno u kotlu iz koga se nije moglo nikuda izaći – ljudi spavali tako čvrstim snom da se dobijao utisak da je tu iscrpljenu masu nemoguće pokrenuti. U takvoj situaciji postavljalo se pitanje: šta dalje da se radi? Ostati u takvom položaju u toku dana bilo bi isto što i samoubistvo, a s druge strane, izgledi na uspjeh protiv mnogobrojnijeg, odmornog, sitog i utvrđenog neprijatelja praktično nisu postojali
Antifašistički front žena

Politika protiv istorije

Antifašizam je danas moralno uporište slobode

Mnoge okupirane evropske zemlje imale su kvislinge. Različiti, pa i suparnički pokreti otpora postojali su i u Poljskoj, Francuskoj, Grčkoj... Ali je u svakoj od njih istorija već izrekla istinu, ni u jednoj od njih nema dilema ko su bili nosioci otpora i koliko su doprineli pobedi. Nigde kao u Srbiji to više nije predmet političkog, stranačkog sporenja. I nigde se tako osvetnički ne ruše tragovi antifašističke borbe, sramote učesnici i vređaju žrtve. Samo kod nas istrajava pokušaj da se zajedno sa poraženim komunizmom sahrani i partizanski antifašizam. Ko i zašto danas hoće da ispiše Srbiju iz evropskog antifašizma?! Da li samo zato što su se na čelu partizanske vojske najpožrtvovanije borili i ginuli baš komunisti?
Acbra 05 S

Antifašistička poezija

Koljači će zorom od zaklanih pasti

Objavljujemo nekoliko revolucionarnih pesama Oskara Daviča, gotovo zaboravljenih. Pobeda se slavi, ali borba traje i dalje.
Mara 01 S

Borba Mare Bogdanove

Antifašističke vrijednosti nisu tek dio prošlosti

Borba Mare Bogdanove dokumentarni je film o antifašizmu, ali i borbi za prava i slobode žena ispričan kroz život Mare Laković, samouke žene iz crnogorskog Cetinja koja je početkom Drugog svjetskog rata ostala udovica s četvero djece te se angažirala kao pozadinska radnica, održavajući veze s partizanima.
Kućna biblioteka

Sretni slučaj nesretne povijesti

Ormar mog antifašizma

Doma se na dnevnom svijetlu vitrina/biblioteka pokazala u punom sjaju vrhunskog komada s prijelaza iz secesije u dvadesete te – kao bife. Skupocjeno savijeno brušeno staklo nadgradnje, mahagonij s elegantnim intarzijama u polumraku se činio kao biblioteka, no sad se vidjelo da ima je u sredini elegantnu ploču na izvlačenje: za rezanje kruha, postavljanje zdjela ili čaša koje čekaju. Iskliznula je na potez glatko, bešumno, kao da je na najfinijim kugličnim ležajevima
Izbeglice

Pa što ako se ti crni ljudi utope u moru?

Pokusi fašizma u punom su jeku

Kako bismo shvatili što se trenutno događa u svijetu, moramo primijetiti dvije stvari. Prva je da smo u testnoj fazi. Druga je da se testira fašizam – riječ koju treba pažljivo koristiti, ali ne i ublaživati kad je ovako jasno vidljiva. Zaboravite termin “postfašistički” – mi živimo u vremenu predfašizma
Mandd 05 S

Intervju: Ivan Mandić, reditelj i filmski aktivista

Kako su klali Dražini “antifašisti”

Retko ko bi se javno deklarisao kao nastavljač ideja fašizma, s obzirom na to da je ta ideja prokažena u evropskoj i svetskoj javnosti i češće ćemo sresti deklarativni antifašizam, čak i kod onih koji jasno sprovode suprotnu politiku. Stvarnost, pak, koja je pogodila jugoslovenski prostor tokom poslednjih ratova slična je sa najstrašnijom praksom fašizma. Ne treba zaboraviti da je borba za vlasništvo nad ogromnim državnim resursima odnosno pitanje u čijim će rukama ono završiti obeležila i period Drugog svetskog rata i period devedesetih u Jugoslaviji. Smatram da su etnička mržnja i nacionalizam samo paravan i prah u oči širokim masama, da bi se taj proces što lakše sproveo
Zrennj 03 S

Zaustavite fašizam, pa u kontranapad

Koji je ovo grad: Zrenjanin, Bečkerek ili Petrovgrad?

Ideja nije nova, namah je vaskrsla, kako to obično biva u šupljim glavama: o promeni naziva grada Zrenjanina, gotovo je izvesno, odlučivaće građani na referendumu; godine 1992. naziv grada je sačuvan, za Zrenjanin se izjasnila većina, antikomunistička alternativa Veliki Bečkerek nije prošla
Asoffi 03 S

Njezine posljednje riječi

Sophie Scholl: Sunce i dalje sija

Kao članovima antifašističke organizacije Bijela ruža (Die weiβe rose) koja je pružala otpor nacističkom režimu, sestri i bratu i trećem okrivljeniku, Christophu Probstu u ekspresnom se suđenju sudilo za izdaju.
Asoffi 02 S

Od Hitlerove mladeži do poslednjih dana

Sophie Scholl: Učinila bih to opet

Moja trenutna karma je da kad god mi tekst dođe u ruke on na neki način mora biti povezan s holokaustom i drugim svjetskim ratom općenito. Kažem karma jer nije stvarno ona vrst štiva uz koju ću sjest, dići noge na povišeno, zamotati cigaretu i ispijati dobro vino. To je tekst nad kojim ću se grčit, psovat i smijat se kada trenuci postanu pre-apsurdni i dio mozga koji je zaslužan za neprikladne reakcije postane aktivan. Onaj trenutak kada se smijete, jer ne znate više što misliti o onome što gledate ispred sebe.
Sutjes 01 S

Pregled posljednjeg niza prevara Romana Leljaka

Ubija branitelje, oživljava partizane, a ustaše baca u jamu

U posljednjih par mjeseci Roman Leljak je ubio još 350.000 Hrvata, oživio 53.836 partizana, ubio 6.743 branitelja i ubacio dodatnih 1.600 ustaša u Hudu jamu. Iako sam napominje da koristi nepotpune i uništene arhive, na kraju opet koristi zbroj svih tih nepotpunih podataka da bi mogao donositi svoje trovačke zaključke
Koča Popović

Sila i beda nemačkog vojnika

Do poslednje kapi benzina, krvi, ulja

Naš narod, našu vojsku, našu borbu, naš nesavladivi duh - Nemac ne poznaje i ne razume. U njegovoj glavi nema uopšte mere za veličinu naših podviga. On ne zna kako da se probije ni u našu dušu, ni u naš uvek pomični raspored. On godinama, neumorno, zadrto, svaki put poslednji put, baca letke kojim poziva partizane da se vrate kući, ako neće da budu konačno, munjevito uništeni. On ih uporno poziva da se vrate na domaće ognjište, koje opisuje kao raj; a ti ljudi su u šume, koje on opisuje kao pakao, otišli dobrovoljno, svojevoljno, svesno — zato baš što nisu više mogli da podnesu pakao domaćeg ognjišta pod fašističkom okupacijom. On uverava partizane da ih politički komesari mitraljezima gone u borbu. Narode kojima je pred očima sve oduzeo, od slobode do hleba, on ubeđuje da im ie doneo blagostanje. Taocima koje vodi na vešanje tumači da ih spasava od boljševičkog terora