Tekstovi sa tagom: arsen dedić

Arrse 01 S

Siniša Škarica o albumu „Kronologija (1962. – 1964.)“: Rane godine Arsena Dedića (3)

Melankolija kao brižljivo brušeni biser

Jedna druga velika Arsenova pjesma, također u rukopisu odbacivana sa svih važnih festivala - Zagrebačkog, Opatijskog, Beogradskog, ponijeta u skici kao popudbina na odsluženje vojnog roka, rodila se prvih vojničkih dana u Otočcu u konačno remek-djelo. „Kuća pored mora“. „Napisao sam je jednog običnog dana u kasarni u Otočcu, u Lici, u starom zdanju podignutom još za vrijeme Vojne krajine. Sve oko mene je bilo obično. Zapravo, bilo je to jedne noći kada sam bio pomoćnik dežurnoga. Nisam mislio ni na što. Napisao sam kompoziciju i poslao je na Splitski festival, gdje sam, kako znate, uspio.“ As simple as that!
Aasen 01 S

Siniša Škarica o albumu „Kronologija (1962. – 1964.)“: Rane godine Arsena Dedića (2)

Pjevač koji sluti da je autor

Naziv PGP-ova singla „To sam ja“ - po ustaljenoj praksi nafilan s četiri snimke - kao da je slao poruku: ovo jesam konačno ja! Za naslovnu je, dakle, odabrao skladbu Mauricea Vidalina i Gilberta Becauda „C'etait moi“, manje istaknutu u opusu slavna šansonijera, ali programatski Arsenu očigledno posebno važnu. Svojom mediteranskom notom (k tomu za razliku od originala u uvodu pojačanom efektom morskih valova) u emocionalno opuštenom, romantičnom tonu, trebala je biti njegovom novom estradnom slikom južnjačkog trubadura
Spltl 01 S

Siniša Škarica o albumu „Kronologija (1962. – 1964.)“: Rane godine Arsena Dedića (1)

Bliskost s italijanskim kantautorima

Očigledno, mladi Arsen je slušao i Adriana Celentana i Tonyja Dallaru i Giorgia Gabera i druge iz novog naraštaja talijanskih manje-više amerikaniziranih zvijezda; a i sam je, kao što je već istaknuto još na Ribnjaku, imitirao Paula Anku, Platterse ili Pata Boonea. Puno bliži rocku nego je bio voljan priznati, kasnije će često isticati sklonost jednome Lou Reedu ili Neilu Youngu...
Stulic1

Opora poetika: Štulićevi prepjevi rađaju nove pjesme

Pogađanje zadnjeg stiha

Sa Štulićevim "Partizanom" stoji upravo obratno: on svojom obradom nije poništio istinu pjesme, nego nam ju je – tvrdim – tek otkrio. Zadnji stih potpuno mijenja smisao pjesme i zapravo je njen jedini mogući kraj. Sloboda nam je draga i dolazi – i što ćemo? Then we’ll come from the shadows? – pa to je bezveze! Svatko s dva čista uha čuje da je to potpuno krivo. Završiti s optimističnom apoteozom pjesmu koja inače sva odiše gordom beznadnošću?
Assse 07 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (48)

Arsen o Titu: Imao je dostojanstva, stila i lijepe gospodske pažnje

Volite li Igora Krimova? Pojavio se u vremenu veselja i Judinih poljubaca. Nije mu bio sličan. Ni previše veseo, ni previše lep, ni blistavo odeven. Hteo je da postane pravi pesnik. Već je diplomirao flautu. Muzika je postala njegova sudbina kada je shvatio da je sve što radi - posebno. Igor Krimov je postao Arsen Dedić. Zavoleo je Gabi na putu za Aušvic. Ona nikada nije sumnjala. Zatim prvi tekst, prvi Beršvin za Gabiku... ,,Šta je sa vama dvoma? Je l' to definitivno gotovo?", pitala je Jovanka Broz. Bilo je. Arsen Dedić „muzičar koji misli", lice koje s podjednakom nežnošću gledaju devojčice i one uvek devojčice, suprug, otac, prijatelj i jedna od tekovina muzičke Jugoslavije i kad priča - priča posebno. Da je sve ono što znate o njemu - tako malo (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Arsenu Dediću. Intervju sa Arsenom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je krajem 1987. godine. Arsen Dedić je umro u Zagrebu 17. kolovoza 2015. godine)
Asse 01 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (47)

Arsen Dedić: Vrijeme kad sam cugao i živio kao Raspućin

Volite li Igora Krimova? Pojavio se u vremenu veselja i Judinih poljubaca. Nije mu bio sličan. Ni previše veseo, ni previše lep, ni blistavo odeven. Hteo je da postane pravi pesnik. Već je diplomirao flautu. Muzika je postala njegova sudbina kada je shvatio da je sve što radi - posebno. Igor Krimov je postao Arsen Dedić. Zavoleo je Gabi na putu za Aušvic. Ona nikada nije sumnjala. Zatim prvi tekst, prvi Beršvin za Gabiku... ,,Šta je sa vama dvoma? Je l' to definitivno gotovo?", pitala je Jovanka Broz. Bilo je. Arsen Dedić „muzičar koji misli", lice koje s podjednakom nežnošću gledaju devojčice i one uvek devojčice, suprug, otac, prijatelj i jedna od tekovina muzičke Jugoslavije i kad priča - priča posebno. Da je sve ono što znate o njemu - tako malo (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Arsenu Dediću. Intervju sa Arsenom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je krajem 1987. godine. Arsen Dedić je umro u Zagrebu 17. kolovoza 2015. godine)
Gnovak 01 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (46)

Arsen o Gabi: Ona je satkana sva od blagosti i oprosta

Volite li Igora Krimova? Pojavio se u vremenu veselja i Judinih poljubaca. Nije mu bio sličan. Ni previše veseo, ni previše lep, ni blistavo odeven. Hteo je da postane pravi pesnik. Već je diplomirao flautu. Muzika je postala njegova sudbina kada je shvatio da je sve što radi - posebno. Igor Krimov je postao Arsen Dedić. Zavoleo je Gabi na putu za Aušvic. Ona nikada nije sumnjala. Zatim prvi tekst, prvi Beršvin za Gabiku... ,,Šta je sa vama dvoma? Je l' to definitivno gotovo?", pitala je Jovanka Broz. Bilo je. Arsen Dedić „muzičar koji misli", lice koje s podjednakom nežnošću gledaju devojčice i one uvek devojčice, suprug, otac, prijatelj i jedna od tekovina muzičke Jugoslavije i kad priča - priča posebno. Da je sve ono što znate o njemu - tako malo (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Arsenu Dediću. Intervju sa Arsenom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je krajem 1987. godine. Arsen Dedić je umro u Zagrebu 17. kolovoza 2015. godine)
leonard cohen

Fascinacija kantautora

Na javnim mjestima s gitarom

Tako i Štulić naglašava, u jednom intervjuu iz ’82: ”Ako ne postoji drugo rješenje svirat ću i u kino dvoranama. Nitko mene neće spriječiti. Ako treba, ljeti ću svirati na livadi”. Ključno svojstvo autorske pjesme je motiviranost na točno taj način, poput ruskih barda: na javnim mjestima s gitarom…
charles aznavour

In memoriam: Charles Aznavour (1924 – 2018)

Odlazak buntovnog šansonjera

U njegovim šansonama bilo je više očaja nego li vedrine, a skladbe poput „J’en Deduis Que Je t’Aime“ i „Bon Anniversaire“ bile su ljubavne skladbe natopljene „čistim mrakom“. U čuvenoj „Apres L’Amour“ koja je na stražnje noge podigla cenzore i puritance, govorio je o seksu i onome što slijedi nakon strastvenog ljubavnog klinča, pjevao je o mračnoj strani braka, žrtvama silovanja, depresiji koja vodi u samouništenje…
Arss 06 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (45)

Arsen Dedić: Neka ga otadžbina čuva i njeguje

Volite li Igora Krimova? Pojavio se u vremenu veselja i Judinih poljubaca. Nije mu bio sličan. Ni previše veseo, ni previše lep, ni blistavo odeven. Hteo je da postane pravi pesnik. Već je diplomirao flautu. Muzika je postala njegova sudbina kada je shvatio da je sve što radi - posebno. Igor Krimov je postao Arsen Dedić. Zavoleo je Gabi na putu za Aušvic. Ona nikada nije sumnjala. Zatim prvi tekst, prvi Beršvin za Gabiku... ,,Šta je sa vama dvoma? Je l' to definitivno gotovo?", pitala je Jovanka Broz. Bilo je. Arsen Dedić „muzičar koji misli", lice koje s podjednakom nežnošću gledaju devojčice i one uvek devojčice, suprug, otac, prijatelj i jedna od tekovina muzičke Jugoslavije i kad priča - priča posebno. Da je sve ono što znate o njemu - tako malo (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Arsenu Dediću. Intervju sa Arsenom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je krajem 1987. godine. Arsen Dedić je umro u Zagrebu 17. kolovoza 2015. godine)
Prell 01 S

Retro dosije: Povratak u duboku muzičku prošlost

Najbolje ex-yu pjesme koje niste čuli (12)

Kako u domaćim verzijama zvuče ‘Peggy Sue’, ‘Yesterday’, ‘Locomotion’ i slični evergreeni? Koji su to hitovi iz prošlosti koje nećete čuti na radijskim postajama? Ultimativna ljestvica najboljih nepoznatih rock, funky, disko i sličnih pjesama je pred vama! Naravno, možda ste i čuli za neke od njih ili možda imate neke koje biste rado podijelili s nama! Posebna zahvala ide svim aplouderima na YouTubeu koji su svoje kolekcije podijelili sa svijetom. Poslušajte izbor pjesama od kojih većina i danas na klupskom podiju dobro funkcionira. U nekoliko nastavaka predstavićemo ukupno 130 pjesama na graničnim rubovima bizarnog i nesvjesnog, zato se opustite, te – uživajte u ovom povratku u ludu muzičku prošlost!
Ganno 04 S

Gabi Novak: Interview za “Vijenac” 2002. godine

Nisam teška osoba za suradnju

Od 1958. godine u hrvatskoj zabavnoj glazbi skromno i samozatajno, ali uvijek kvalitetno i nepromjenjivo, djeluje Gabi Novak, ime koje je odavno postalo sinonim za postojanu kvalitetu u rijeci estradnih imena. Njezine su pjesme pune topline i nježnosti bile i ostale utočište svima onima koji su u glazbi tražili iskrenost i ljubav. Profinjena i dostojanstvena, ugodna i osjećajna glasa, Gabi Novak uvijek je bila u vrhu hrvatske zabavne glazbe, nikada ne pristajući na kompromise i podilaženje prolaznim trendovima
Gabbi 03 S

Siniša Škarica o pjesmama Gabi Novak

 Diva električna šapata

Šezdesete su dočekale novu zvijezdu raširenih ruku. Lijepa, nježna, čijoj je pomalo promukloj, seksepilnoj izvedbi veliki majstor eseja pokojni Veselko Tenžera skovao nadahnutu atribuciju „električnog šapata“, postat će sinonimom moderne pop pjevačice s mikrofonom. Nitko prije nje nije mogao s većim pravom ponijeti tu sliku
Ganno 02 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (44)

Gabi Novak: Malo riječi treba kad se voli

Gabrijela Novak htela je u životu samo crtati i slagati boje. Možda otud ravnoteža koja će je krasiti kasnije. Možda otuda sklonost da peva repertoar Doris Dej i uda se nakon prvog ozbiljnog „hodanja". Bojan Adamič bio je njen Pigmalion. Taj nežni promukli glas odmah je našao svoju publiku. Plavuša je za svoja tri minuta osvajala unuke i bake, supruge i supružnice, ljubavnika i ljubavnicu... U njenoj ljubavi nije bilo ničeg nesigurnog. Gabi Novak bila je pevačica koja je obećavala vernost. A kada su je krstili damom, nije se pobunila. Posle je tu bio Arsen, stvoren je jedan od najsrećnijih jugoslovenskih parova i rođeno je jedno sretno dete. Prvoj dami naše estrade nije se dogodilo da joj neko kaže: „Ne znam te". I zatvori vrata. To se damama ne dešava (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Gabi Novak. Intervju sa Arsenom Dedićem i Gabi Novak za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je 1987. godine.)
Spltl 01 S

Pjesma svjetioničara

Arsen pjeva Krležu

Iako je Krležina pisana riječ trajno aktualna i čitljiva (drame, romani, politička publicistika, dnevnički zapisi, poezija i dr), zamjetno odsustvo novijih TV adaptacija Krležinih djela vraća nas u prošlost, prvenstveno u 70-e i 80-e godine prošlog stoljeća, kada je TV Zagreb realizirala nekoliko vrlo kvalitetnih dramskih serija i dokumentarnih emisija inspiriranih Krležinom literaturom