Tekstovi sa tagom: bosna i hercegovina

Aanas 06 S

Država ne postoji zbog nas

Zavod Pazarić kao slika Bosne

Scene horora koje smo vidjeli u Zavodu Pazarić nisu nešto što se dešava samo u tom Zavodu. Iživljavanje nad djecom s posebnim potrebama u Zavodu samo je dio općeg iživljavanja nad nemoćnima u Bosni i Hercegovini. Nemoćni „štićenici“ Zavoda prolaze torturu koju prolaze i mnogi drugi nemoćni, samo na drugi način i van institucija. Tako su „štićenici“ samo smetnja zaposlenicima Zavoda Pazarić, pacijenti su smetnja doktorima, građani su smetnja šalterskim službenicima, studenti su smetnja profesorima...
Brenica 07 S

Iz knjige Emira Suljagića: Razglednica iz groba (13)

Čovjek koji je odigrao sopstvenu smrt

Njegovo ime je Nezir Omerović. Niko ne zna kako je tačno dospio na snimanje filma, ali među njegovim preživjelim komšijama iz Zalužja kod Bratunca kruži nekoliko različitih priča. Po prvoj, najmanje vjerovatnoj, negdje ga je u stroju vojnika JNA između kojih su se tražili statisti, zapazio i izabrao Yul Brynner. Istina je da je Nezir tada bio "na odsluženju vojnog roka" u Jajcu, ali se holivudskoj zvijezdi mogao približiti tek kasnije, tokom snimanja. Jedan od njegovih najboljih prijatelja tvrdi da je čak i kožna torbica koju inžinjerac Vlado - lik kojeg Brynner tumači - nosi tokom cijelog filma, u stvari pripadala Neziru
Brapok 26 S

Varijacije na temu diskriminacije

Bosna i Hercegovina: Vijesti iz budućnosti

Srpski, hrvatski i bosanski nisu tri jezika, nego jedan, i svako ko spomene množinu u ovom kontekstu je ili neznalica ili lažov. Tim jezikom sporazmijeva se 20-ak miliona ljudi bez obzira na razlike u izgovoru i značenju pojedinih riječi i ta se sposobnost ne nosi u genima i ne stiče rođenjem. Ali ne rađamo se jednaki ako se rađamo izvan kruga u kome se pravilno i lijepo poklapaju. Podjednako je ružno govoriti nepravilno i sklopiti mješoviti brak. Jezička čistoća je posestrima etničke
Math 03 S

Đačko doba nekad i sad

Nervni slomovi zbog crtanja Worda

Danas, nažalost, roditelji zaboravljaju da pored škole, i oni imaju veliku ulogu u obrazovanju i odgoju svoje djece. Prosvjetne radnike nerijetko stavljaju na stub srama, a sami nikad nisu bili učitelji, nastavnici, profesori i pedagozi. Svi se slažemo da su prosvjetni radnici potplaćeni, i da nam je sistem loš, a kada ljude pitate šta je tačno loše, uvijek će vam navesti za primjer nešto što se dešava apsolutno svugdje. Pored toga će reći kako je to na Zapadu bolje, iako nikad nisu živjeli na Zapadu
Crnn 01 S

Regionalni putopis: Od BiH, preko Crne Gore i Albanije, do Hrvatske

Plavi kabriolet, dvoje ljudi i beskrajni Balkan

Nakon ovog putovanja dobila sam novi pogled prema vlastitoj kulturi, uspjela sam osjetiti raznolikost i ljepote Balkana, ali i međusobnu povezanost koju uzrokuju razaranja i siromaštvo. Koliko god se pokušavamo odmaknuti od samih sebe, mjesta u kojima provodimo život nas obilježavaju više no što bismo željeli priznati, pa je tako i Balkan veći dio mene no što sam do sada znala
Srebrenica

Iz knjige Emira Suljagića: Razglednica iz groba (7)

Poslednji ostaci hrane

“Sredinom maja 1992. desetine hiljada ljudi slile su se u Srebrenicu, bježeći pred naletom srpskih snaga; artiljerija JNA mljela je sela i gradove, a tamni dim koji se dizao u zrak bio zloslutan znak onoga što dolazi; dobrovoljačke jedinice iz Srbije ostavljale su za sobom krvav trag i slale ispred sebe preživjele od čijih se priča ledila krv u žilama. Srbi su u drugoj sedmici maja, nakon što su je temeljito opljačkali, napustili Srebrenicu i taj grad je, smješten na dnu vrlo uske i strme kotline, postao stjecište desetina hiljada očajnika. Među njima su bili moji prijatelji, poznanici, porodica i ja”. Ovako je u svojoj knjizi „Razglednica iz groba“, prevedenoj na sedam jezika, pisao Emir Suljagić, jedan od retkih koji je preživeo srebrenički masakr. Ovu knjigu koja se do sada nije pojavila u Srbiji, objavljujemo kao feljton, uz dozvolu autora
srebrenica

Iz knjige Emira Suljagića: Razglednica iz groba (6)

Samo mrlja krvi na asfaltu

“Sredinom maja 1992. desetine hiljada ljudi slile su se u Srebrenicu, bježeći pred naletom srpskih snaga; artiljerija JNA mljela je sela i gradove, a tamni dim koji se dizao u zrak bio zloslutan znak onoga što dolazi; dobrovoljačke jedinice iz Srbije ostavljale su za sobom krvav trag i slale ispred sebe preživjele od čijih se priča ledila krv u žilama. Srbi su u drugoj sedmici maja, nakon što su je temeljito opljačkali, napustili Srebrenicu i taj grad je, smješten na dnu vrlo uske i strme kotline, postao stjecište desetina hiljada očajnika. Među njima su bili moji prijatelji, poznanici, porodica i ja”. Ovako je u svojoj knjizi „Razglednica iz groba“, prevedenoj na sedam jezika, pisao Emir Suljagić, jedan od retkih koji je preživeo srebrenički masakr. Ovu knjigu koja se do sada nije pojavila u Srbiji, objavljujemo kao feljton, uz dozvolu autora
Srebrenica

Iz knjige Emira Suljagića: Razglednica iz groba (5)

Povratak u tuđu kuću

“Sredinom maja 1992. desetine hiljada ljudi slile su se u Srebrenicu, bježeći pred naletom srpskih snaga; artiljerija JNA mljela je sela i gradove, a tamni dim koji se dizao u zrak bio zloslutan znak onoga što dolazi; dobrovoljačke jedinice iz Srbije ostavljale su za sobom krvav trag i slale ispred sebe preživjele od čijih se priča ledila krv u žilama. Srbi su u drugoj sedmici maja, nakon što su je temeljito opljačkali, napustili Srebrenicu i taj grad je, smješten na dnu vrlo uske i strme kotline, postao stjecište desetina hiljada očajnika. Među njima su bili moji prijatelji, poznanici, porodica i ja”. Ovako je u svojoj knjizi „Razglednica iz groba“, prevedenoj na sedam jezika, pisao Emir Suljagić, jedan od retkih koji je preživeo srebrenički masakr. Ovu knjigu koja se do sada nije pojavila u Srbiji, objavljujemo kao feljton, uz dozvolu autora
Brenica 13 S

Iz knjige Emira Suljagića: Razglednica iz groba (4)

Zadah trulog ljudskog mesa

“Sredinom maja 1992. desetine hiljada ljudi slile su se u Srebrenicu, bježeći pred naletom srpskih snaga; artiljerija JNA mljela je sela i gradove, a tamni dim koji se dizao u zrak bio zloslutan znak onoga što dolazi; dobrovoljačke jedinice iz Srbije ostavljale su za sobom krvav trag i slale ispred sebe preživjele od čijih se priča ledila krv u žilama. Srbi su u drugoj sedmici maja, nakon što su je temeljito opljačkali, napustili Srebrenicu i taj grad je, smješten na dnu vrlo uske i strme kotline, postao stjecište desetina hiljada očajnika. Među njima su bili moji prijatelji, poznanici, porodica i ja”. Ovako je u svojoj knjizi „Razglednica iz groba“, prevedenoj na sedam jezika, pisao Emir Suljagić, jedan od retkih koji je preživeo srebrenički masakr. Ovu knjigu koja se do sada nije pojavila u Srbiji, objavljujemo kao feljton, uz dozvolu autora
Srbrn 04 S

Iz knjige Emira Suljagića: Razglednica iz groba (3)

Valuta kojom se kupovao život

“Sredinom maja 1992. desetine hiljada ljudi slile su se u Srebrenicu, bježeći pred naletom srpskih snaga; artiljerija JNA mljela je sela i gradove, a tamni dim koji se dizao u zrak bio zloslutan znak onoga što dolazi; dobrovoljačke jedinice iz Srbije ostavljale su za sobom krvav trag i slale ispred sebe preživjele od čijih se priča ledila krv u žilama. Srbi su u drugoj sedmici maja, nakon što su je temeljito opljačkali, napustili Srebrenicu i taj grad je, smješten na dnu vrlo uske i strme kotline, postao stjecište desetina hiljada očajnika. Među njima su bili moji prijatelji, poznanici, porodica i ja”. Ovako je u svojoj knjizi „Razglednica iz groba“, prevedenoj na sedam jezika, pisao Emir Suljagić, jedan od retkih koji je preživeo srebrenički masakr. Ovu knjigu koja se do sada nije pojavila u Srbiji, objavljujemo kao feljton, uz dozvolu autora
Abrenn 05 S

Iz knjige Emira Suljagića: Razglednica iz groba (2)

Glad se pretvarala u bol

“Sredinom maja 1992. desetine hiljada ljudi slile su se u Srebrenicu, bježeći pred naletom srpskih snaga; artiljerija JNA mljela je sela i gradove, a tamni dim koji se dizao u zrak bio zloslutan znak onoga što dolazi; dobrovoljačke jedinice iz Srbije ostavljale su za sobom krvav trag i slale ispred sebe preživjele od čijih se priča ledila krv u žilama. Srbi su u drugoj sedmici maja, nakon što su je temeljito opljačkali, napustili Srebrenicu i taj grad je, smješten na dnu vrlo uske i strme kotline, postao stjecište desetina hiljada očajnika. Među njima su bili moji prijatelji, poznanici, porodica i ja”. Ovako je u svojoj knjizi „Razglednica iz groba“, prevedenoj na sedam jezika, pisao Emir Suljagić, jedan od retkih koji je preživeo srebrenički masakr. Ovu knjigu koja se do sada nije pojavila u Srbiji, objavljujemo kao feljton, uz dozvolu autora
Srebrenica S

Iz knjige Emira Suljagića: Razglednica iz groba (1)

Dolazim iz Srebrenice

“Sredinom maja 1992. desetine hiljada ljudi slile su se u Srebrenicu, bježeći pred naletom srpskih snaga; artiljerija JNA mljela je sela i gradove, a tamni dim koji se dizao u zrak bio zloslutan znak onoga što dolazi; dobrovoljačke jedinice iz Srbije ostavljale su za sobom krvav trag i slale ispred sebe preživjele od čijih se priča ledila krv u žilama. Srbi su u drugoj sedmici maja, nakon što su je temeljito opljačkali, napustili Srebrenicu i taj grad je, smješten na dnu vrlo uske i strme kotline, postao stjecište desetina hiljada očajnika. Među njima su bili moji prijatelji, poznanici, porodica i ja”. Ovako je u svojoj knjizi „Razglednica iz groba“, prevedenoj na sedam jezika, pisao Emir Suljagić, jedan od retkih koji je preživeo srebrenički masakr. Ovu knjigu koja se do sada nije pojavila u Srbiji, objavljujemo kao feljton, uz dozvolu autora
Borr 01 S

Hasija Borić, glumačka nagrada “Adem Ćejvan” za životno djelo

Čisto ljudsko lice

Na Festivalu bh. drame u Zenici ugledna pozorišna djelatnica Hasija Borić osvojila je nagradu za životno djelo koja nosi ime velikog jugoslovenskog glumca Adema Ćejvana. Van konkurencije, u pratećem programu festivala, izvela je svoju dramu Nana Fata Orlović ili Neka se čuju i vaši glasovi (tema je genocid u Srebrenici). Smijeh i suze, a onda višeminutne stojeće ovacije. Kako je nagrada dodijeljena nakon predstave, mnogi su pogrešno razumeli da je Hasija nagrađena za to djelo. I, da je za to – rekla je - bila bi ponosna. A, ovako: nagrada za životno djelo “Adem Ćevjan” ide u ruke velikoj glumici koja se po primitku ovog velikog priznanja sledećim riječima obratila prisutnima
Rasrr 01 S

Četvrt veka od masovnog ubistva civila na sarajevskoj pijaci Markale

Sami su se sebi dogodili

Bogić Bogićević: Oni u čije ime su počinjeni zločini, oni koji bi trebalo da dožive katarzu koje nema, morali bi da znaju da se ponos naroda ne može graditi na laži
Praavd 01 S

Obračun specijalaca sa građanima u Banjaluci

Brutalnost policije, zločinaca i narko kartela

Dva puta su radnici Gradske čistoće uklanjali, a građani vraćali, sa Trga srce od cveća, sliku ubijenog Davida, drvenu statuu koja simbolizuje stisnutu pesnicu kao i posude u kojima su paljene sveće. Radnici su imali rešenje Komunalne policije o uklanjanju ove prepoznatljive scenografije protesta, što svedoči o temeljnoj pripremi intervencije vlasti protiv građana