Tekstovi sa tagom: bosna i hercegovina

Gflag 01 S

Život u četiri zida nije nimalo lak

Koliko košta sloboda LGBTI osoba?

Kada pričamo o povorkama ponosa (Pride) zapravo govorimo o protestima za ravnopravan pristup osnovnim ljudskim pravima koje garantuje Ustav Bosne i Hercegovine. Ove proteste možemo nazvati borbom protiv društvene i institucionalizirane homofobije, bifobije i transfobije. Želja za slobodom, sigurnošću, podrškom i ravnopravnosti oduvijek su gorile unutar LGBTI osoba, a onda se pretvarale u revolucije. Život u četiri zida je zapravo život u malom duhovnom kavezu. Ne mogu ne prisjetiti se poeme koji je napisala Maya Angelou, onaj dio o tome zašto zarobljena ptica pjeva uvijek sam posmatrao na poseban način, ja bih to objasnio ovako: Zarobljena ptica u kavezu pjeva o stvarima nepoznatim, pjeva jer za njima čezne, njena melodije dospijeva i do najudaljenijeg brda, da baš tamo gdje ona nikada svoja krila neće raširiti i osjećati se slobodno. Ptica pjeva jer zna da iako ona neće biti slobodna na udaljenom brdu, njen glas hoće. LGBTI osobe svakodnevno svojim osmjesima, prkosom, ponosom, suzama, šarenim bojama i iskrenošću pjevaju ove pjesme u želji za slobodom. Povorka ponosa najglasnija je od ovih pjesama jer u isto vrijeme zajednici pruža glasan krik nade za budućnost i slobodu u trenutku
Rnbv 01 S

Bh. povorka ponosa zakazana za 14. august

Otpor sa margine

Bh. povorka ponosa 2021. godine će se održati 14. augusta u 12h u Sarajevu pod sloganom „Otpor sa margine“
Saraj 01 S

Smijati se sebi i drugima

Natuknice o bosanskom humoru i vicu

Vic je i jedan učinkovit marker identiteta. Znajući to, možda je i aktualna historijska tranzicija od kulturološkog identiteta ‘starog’ Bosanca u etnokonfesionalni – ali zato, kažu, konstitutivni – status ‘novog’ Bošnjaka-muslimana, ponešto doprinijela djelomičnom povlačenju humorne forme vica kao prepoznatljivog dijela bosanskohercegovačke svakodnevne kulture življenja. Jer etnički i vjerski identiteti, kreirani i snažno podržani ideologijama i politikama, sebe ‘ozbiljnije’ doživljavaju, razumiju i reprezentiraju nego što to čine slobodniji, fragilniji i općenito manje opterećeni socijalno-kulturni identiteti koji nastaju spontano, ‘odozdo’
Kalimero

Jadnici u Federalnoj vladi

Klonirani Kalimero na steroidima

Kad te za nesposobnost, nekompetentnost i neispunjavanje međunarodnih standarda optuži neko ko je sposoban, kompetentan i ispunjava sve međunarodne standarde (uključujući i one antikorupcione), kao što je to Federalna Vlada, onda ili umreš od smijeha, ne dočekavši da te Bato i Seka priključe na Malina-respirator ili se stvarno zabrineš. U smislu: “Jel me ovo snima skrivena kamera?” Čovjek pomisli: Šta bi mi da nam Vlada nije ovako uspješna? Garant bi bili jedna od zemalja sa najvećom stopom smrtnosti u Pandemiji? I jedna od najkorumpiranijih država u Evropi? Ili bi i tri godine nakon izbora imali predsjednika i Vladu u “tehničkom mandatu”? A premijer i ministrica finansija bi na sjednice dolazili sa suđenja? Stvarno imamo sreće
Marić Antonijević

O istinitom stereotipu i produžetku genocida

Ružni, prljavi, zli, moralno zapušteni

Logor iz kojeg su, kako kaže Marić, svi mogli da odu kada su hteli i u koji su smešteni da ih neko ne bi ubio, bio je mesto zverstava i patnji. U jednom od svedočenja koje je koristilo Tužilaštvo Tribunala, piše: "Zlostavljanje u logoru neprekidna je i opšta pojava, a počinje dolaskom zatočenika. Zaista, od trenutka kada stignu, zatvorenike se najčešće tuče ili u svakom slučaju maltretira, kao da im se želi odmah pokazati da ih se više neće smatrati ljudskim bićima..."
Sarajevorat 09 S

Najlepše pevaju zablude

Smrt u Sarajevu 1994.

Te noći smo nas troje, majka otac i ja, u tuđim zimskim kaputima u tuđem stanu šutjeli: svako od nas imao je svoje misli, svoju molitvu za mrtve i za žive, svoju unutarnju tugu i saznanja o užasu života i smrti. I o ljepoti života i smrti
Apoka 02 S

Prirodne katastrofe i društvene anomalije

Niti će 2021. biti bolja, niti će 2020. otići

Niti će 2021. godina biti bolja, niti će 2020. biti moguće zaboraviti. Naprotiv, ne bi ni trebalo. Zaboravljanje i potiskivanje posljedica koje proživljavamo, te nadanje lišeno materijalnih okolnosti, prije da nas otupljuje da preventivno razmišljamo u pravcu anticipacije krize i društvene reakcije na nju. Sa COVID-om vidjeli smo na koji način ona danas funkcionira – u fokusu nije bilo spašavanje društva koliko tržišnog i bankarskog sektora, do te mjere da je omogućilo još veća bogaćenja – globalna, kao i lokalna
srebrenica

Poseban osvrt na genocid u Srebrenici

Kako se boriti protiv negacionizma

Koje su svrhe i ciljevi negacionizma? Prvenstveno sljedeći: negiranje realnosti, odbijanje činjenica, poricanje istine, nepriznavanje krivice za počinjena zlodjela, osporavanje odgovornosti. Radi se o sastavnim i neodvojivim elementima genocida, unaprijed planiranog i svjesnog poduhvata istrebljivanja jednog naroda ili uništenja jednog njegovog dijela. Zamisao o istrebljenju je iracionalna, stalna, uvijek tinja i živi
Make 01 S

Nitko nema razumijevanja za njih

Kćerke velikih sinova

Mediji su izvijestili da je „kćerka osuđenog ratnog zločinca“ naredila da se skine ta ploča, i ova atribucija gospođu Karadžić-Jovičević unaprijed moralno diskvalificira, kao da je ona određivala čija će biti kćerka. Ona je, naprosto, kćerka kao i sve druge, nimalo kriva za djela koja je učinio njezin otac. Ovo su riječi jedne kćerke o svome nesretnom roditelju, koji će zbog svojih nedjela ostatak života provesti iza rešetaka
Marijpo 18 S

O ratu i sjećanju: Priča Damira Ovčine

Osjeti se smrt

Asfalt dalje. Dio kompleksa s nekim bučnim strojem pod brdom. Na zidu ispisano snsd crvenim ćiriličnim slovima pa prezime šefa te organizacije. Na zidu s desne strane žutim slovima ratko. Nikog.  Na ohrndanoj zgradi latinicom zeleni jadar drvna industrija. Kombi do ulaza. Cesta i na istok i na sjeverozapad
Cvijetic 02 S

Interview: Darko Cvijetić

Svaki trijumf vodopada besmislen je pred vatrom

Do 1991. godine svijet mi se okretao jednom brzinom, zatim… udarac i kočenje koje još traje. To je zvuk koji pišem. Dva života s ratom između
Cvijetic 01 S

Priče iz knjige „Šindlerov lift“ Darka Cvijetića

Zlo oko nas

“Nisam nikakav jugonostalgičar – kaže Darko Cvijetić, autor hvaljene i nagrađivane knjige ’Šindlerov lift’. - Itekako sam svjestan nedostataka bivše nam zemlje. Nemam na šta gledati s gnušanjem ili prijezirom, čovjek je onaj koji mi je donio najveće razočarenje. Nekada sam mislio da su svi ljudi beskrajno dobri. Isti smo, kao lavovi ili vjeverice, borimo se da trajemo, i dobrota je, čini mi se, društveni izmišljaj. Trešnja je drvo. Reći da je dobra ili zla, jest promašaj ukusa i pomanjkanje ljubavi za ovaj svijet, kakav god da je on”
Vesna Pusić

Anketa iz 2003: Ko su u BiH najpopularnije ličnosti iz Srbije i Hrvatske

Mesić, Konstantinović, Luković, Pusić...

Pod brižnim naslovom “Nema dobrog Srbina”, beogradski “NIN” od 3. januara 2003, bavio se anketom “Slobodne Bosne” koja se obratila tridesetorici uglednih javnih radnika, političara, profesora, privrednika iz cijele BiH pitajući ih koju bi ličnost u Hrvatskoj i Srbiji izdvojili kao najdražu i najpozitivniju osobu
Quo Vadis, Aida 2

"Quo vadis, Aida" i pred publikom u Srbiji

Novi film Jasmile Žbanić uskoro i online

Film "Quo Vadis, Aida?" imao je svetsku premijeru na Venecijanskom filmskom festivalu početkom septembra ove godine, odmah iza toga i američku na Toronto Film Festivalu, da bi tokom narednih meseci bio prikazan i na mnogim drugim internacionalnim filmskim festivalima. Nakon premijernog prikazivanja u Veneciji film je dobio i tri nezavisne nagrade
Quo Vadis, Aida 6

Novo ostvarenje Jasmile Žbanić: O ratu, genocidu i ljudima

Film o Srebrenici: Suživot žrtve i dželata

Zadnja scena filma "Quo, vadis, Aida?" otvara zapaljivo pitanje, ali ne nudi odgovor. Scena, s jedne strane, zrači ohrabrujućom vedrinom i normalnošću. No, usred te vedre normalnosti je smrknuta iznimka, figura Žrtve, figura Majke, u neku ruku i - u majci otjelovljena figura bošnjačke nacije