Tekstovi sa tagom: bosna i hercegovina

Apoka 02 S

Prirodne katastrofe i društvene anomalije

Niti će 2021. biti bolja, niti će 2020. otići

Niti će 2021. godina biti bolja, niti će 2020. biti moguće zaboraviti. Naprotiv, ne bi ni trebalo. Zaboravljanje i potiskivanje posljedica koje proživljavamo, te nadanje lišeno materijalnih okolnosti, prije da nas otupljuje da preventivno razmišljamo u pravcu anticipacije krize i društvene reakcije na nju. Sa COVID-om vidjeli smo na koji način ona danas funkcionira – u fokusu nije bilo spašavanje društva koliko tržišnog i bankarskog sektora, do te mjere da je omogućilo još veća bogaćenja – globalna, kao i lokalna
srebrenica

Poseban osvrt na genocid u Srebrenici

Kako se boriti protiv negacionizma

Koje su svrhe i ciljevi negacionizma? Prvenstveno sljedeći: negiranje realnosti, odbijanje činjenica, poricanje istine, nepriznavanje krivice za počinjena zlodjela, osporavanje odgovornosti. Radi se o sastavnim i neodvojivim elementima genocida, unaprijed planiranog i svjesnog poduhvata istrebljivanja jednog naroda ili uništenja jednog njegovog dijela. Zamisao o istrebljenju je iracionalna, stalna, uvijek tinja i živi
Make 01 S

Nitko nema razumijevanja za njih

Kćerke velikih sinova

Mediji su izvijestili da je „kćerka osuđenog ratnog zločinca“ naredila da se skine ta ploča, i ova atribucija gospođu Karadžić-Jovičević unaprijed moralno diskvalificira, kao da je ona određivala čija će biti kćerka. Ona je, naprosto, kćerka kao i sve druge, nimalo kriva za djela koja je učinio njezin otac. Ovo su riječi jedne kćerke o svome nesretnom roditelju, koji će zbog svojih nedjela ostatak života provesti iza rešetaka
Marijpo 18 S

O ratu i sjećanju: Priča Damira Ovčine

Osjeti se smrt

Asfalt dalje. Dio kompleksa s nekim bučnim strojem pod brdom. Na zidu ispisano snsd crvenim ćiriličnim slovima pa prezime šefa te organizacije. Na zidu s desne strane žutim slovima ratko. Nikog.  Na ohrndanoj zgradi latinicom zeleni jadar drvna industrija. Kombi do ulaza. Cesta i na istok i na sjeverozapad
Cvijetic 02 S

Interview: Darko Cvijetić

Svaki trijumf vodopada besmislen je pred vatrom

Do 1991. godine svijet mi se okretao jednom brzinom, zatim… udarac i kočenje koje još traje. To je zvuk koji pišem. Dva života s ratom između
Cvijetic 01 S

Priče iz knjige „Šindlerov lift“ Darka Cvijetića

Zlo oko nas

“Nisam nikakav jugonostalgičar – kaže Darko Cvijetić, autor hvaljene i nagrađivane knjige ’Šindlerov lift’. - Itekako sam svjestan nedostataka bivše nam zemlje. Nemam na šta gledati s gnušanjem ili prijezirom, čovjek je onaj koji mi je donio najveće razočarenje. Nekada sam mislio da su svi ljudi beskrajno dobri. Isti smo, kao lavovi ili vjeverice, borimo se da trajemo, i dobrota je, čini mi se, društveni izmišljaj. Trešnja je drvo. Reći da je dobra ili zla, jest promašaj ukusa i pomanjkanje ljubavi za ovaj svijet, kakav god da je on”
Vesna Pusić

Anketa iz 2003: Ko su u BiH najpopularnije ličnosti iz Srbije i Hrvatske

Mesić, Konstantinović, Luković, Pusić...

Pod brižnim naslovom “Nema dobrog Srbina”, beogradski “NIN” od 3. januara 2003, bavio se anketom “Slobodne Bosne” koja se obratila tridesetorici uglednih javnih radnika, političara, profesora, privrednika iz cijele BiH pitajući ih koju bi ličnost u Hrvatskoj i Srbiji izdvojili kao najdražu i najpozitivniju osobu
Quo Vadis, Aida 2

"Quo vadis, Aida" i pred publikom u Srbiji

Novi film Jasmile Žbanić uskoro i online

Film "Quo Vadis, Aida?" imao je svetsku premijeru na Venecijanskom filmskom festivalu početkom septembra ove godine, odmah iza toga i američku na Toronto Film Festivalu, da bi tokom narednih meseci bio prikazan i na mnogim drugim internacionalnim filmskim festivalima. Nakon premijernog prikazivanja u Veneciji film je dobio i tri nezavisne nagrade
Quo Vadis, Aida 6

Novo ostvarenje Jasmile Žbanić: O ratu, genocidu i ljudima

Film o Srebrenici: Suživot žrtve i dželata

Zadnja scena filma "Quo, vadis, Aida?" otvara zapaljivo pitanje, ali ne nudi odgovor. Scena, s jedne strane, zrači ohrabrujućom vedrinom i normalnošću. No, usred te vedre normalnosti je smrknuta iznimka, figura Žrtve, figura Majke, u neku ruku i - u majci otjelovljena figura bošnjačke nacije
sarajevo novo

Sjećanje: Izbori u Bosni i Hercegovini 1990.

Glasanje po nacionalnom ključu

Prije tri decenije, 18. novembra 1990, u BiH su održani prvi demokratski izbori nakon Drugog svjetskog rata. Prvi i posljednji u nekad jedinstvenoj ex-jugoslavenskoj republici. Već u aprilu 1992, započeo je rat koji je bio direktna posledica zlokobnih retultata na izborima...
Unna 04 S

Izgubljena mjesta (5)

Živimo individualnu ljudsku slobodu

Publikacija „Izgubljena mjesta” je pokušaj da se književnim i fotografskim umetničkim radovima bosansko-hercegovačkih umjetnika konzerviraju oni dijelovi Bosne i Hercegovine koji su se promijenili u toku protekle dvije decenije. Tranzicija, rat, velike demografske promjene, razaranje, nebriga - sve su to posljedice koje utiču na vanjsku sliku Bosne i Hercegovine. Cijela ideja projekta koji je urađen u okviru programa Goethe-Instituta Bosne i Hercegovine „ povodom 20. godina od pada Berlinskog zida”, jeste sačuvati onu Bosnu i Hercegovinu koja nestaje. U fotografsko - proznoj publikaciji, objavljenoj u izdavačkoj kući Šahinpašić iz Sarajeva, objavljeno je 10 priča, odabranih na konkursu. Među imenima čija sjećanja na izgubljena mjesta možete čitati su Mile Stojić, Faruk Šehić, Tanja Stupar Trifunović i mnogi drugi. Knjigu su priredili Saša Gavrić i Hana Stojić. e-Novine su za ovaj feljton odabrale pet priča koje govore o svijetu kojeg više nema i na ovaj način se pridružuju pokušaju da se od zaborava sačuvaju kako lične istorije, tako i neke zajedničke uspomene koje su svi građani bivše SFRJ dijelili
Aapokr 04 S

Izgubljena mjesta (4)

Zbogom, moja hibridna domovino

Publikacija „Izgubljena mjesta” je pokušaj da se književnim i fotografskim umetničkim radovima bosansko-hercegovačkih umjetnika konzerviraju oni dijelovi Bosne i Hercegovine koji su se promijenili u toku protekle dvije decenije. Tranzicija, rat, velike demografske promjene, razaranje, nebriga - sve su to posljedice koje utiču na vanjsku sliku Bosne i Hercegovine. Cijela ideja projekta koji je urađen u okviru programa Goethe-Instituta Bosne i Hercegovine „ povodom 20. godina od pada Berlinskog zida”, jeste sačuvati onu Bosnu i Hercegovinu koja nestaje. U fotografsko - proznoj publikaciji, objavljenoj u izdavačkoj kući Šahinpašić iz Sarajeva, objavljeno je 10 priča, odabranih na konkursu. Među imenima čija sjećanja na izgubljena mjesta možete čitati su Mile Stojić, Faruk Šehić, Tanja Stupar Trifunović i mnogi drugi. Knjigu su priredili Saša Gavrić i Hana Stojić. e-Novine su za ovaj feljton odabrale pet priča koje govore o svijetu kojeg više nema i na ovaj način se pridružuju pokušaju da se od zaborava sačuvaju kako lične istorije, tako i neke zajedničke uspomene koje su svi građani bivše SFRJ dijelili
Zavidovici 01 S

Izgubljena mjesta (3)

Zavidovići, grad pored pruge

Publikacija „Izgubljena mjesta” je pokušaj da se književnim i fotografskim umetničkim radovima bosansko-hercegovačkih umjetnika konzerviraju oni dijelovi Bosne i Hercegovine koji su se promijenili u toku protekle dvije decenije. Tranzicija, rat, velike demografske promjene, razaranje, nebriga - sve su to posljedice koje utiču na vanjsku sliku Bosne i Hercegovine. Cijela ideja projekta koji je urađen u okviru programa Goethe-Instituta Bosne i Hercegovine „ povodom 20. godina od pada Berlinskog zida”, jeste sačuvati onu Bosnu i Hercegovinu koja nestaje. U fotografsko - proznoj publikaciji, objavljenoj u izdavačkoj kući Šahinpašić iz Sarajeva, objavljeno je 10 priča, odabranih na konkursu. Među imenima čija sjećanja na izgubljena mjesta možete čitati su Mile Stojić, Faruk Šehić, Tanja Stupar Trifunović i mnogi drugi. Knjigu su priredili Saša Gavrić i Hana Stojić. e-Novine su za ovaj feljton odabrale pet priča koje govore o svijetu kojeg više nema i na ovaj način se pridružuju pokušaju da se od zaborava sačuvaju kako lične istorije, tako i neke zajedničke uspomene koje su svi građani bivše SFRJ dijelili
Bocca1

Izgubljena mjesta (2)

Život koji nikada nije počeo

Publikacija „Izgubljena mjesta” je pokušaj da se književnim i fotografskim umetničkim radovima bosansko-hercegovačkih umjetnika konzerviraju oni dijelovi Bosne i Hercegovine koji su se promijenili u toku protekle dvije decenije. Tranzicija, rat, velike demografske promjene, razaranje, nebriga - sve su to posljedice koje utiču na vanjsku sliku Bosne i Hercegovine. Cijela ideja projekta koji je urađen u okviru programa Goethe-Instituta Bosne i Hercegovine „ povodom 20. godina od pada Berlinskog zida”, jeste sačuvati onu Bosnu i Hercegovinu koja nestaje. U fotografsko - proznoj publikaciji, objavljenoj u izdavačkoj kući Šahinpašić iz Sarajeva, objavljeno je 10 priča, odabranih na konkursu. Među imenima čija sjećanja na izgubljena mjesta možete čitati su Mile Stojić, Faruk Šehić, Tanja Stupar Trifunović i mnogi drugi. Knjigu su priredili Saša Gavrić i Hana Stojić. e-Novine su za ovaj feljton odabrale pet priča koje govore o svijetu kojeg više nema i na ovaj način se pridružuju pokušaju da se od zaborava sačuvaju kako lične istorije, tako i neke zajedničke uspomene koje su svi građani bivše SFRJ dijelili
Dom1

Izgubljena mjesta (1)

Sablasti srušenih spomenika

Publikacija „Izgubljena mjesta” je pokušaj da se književnim i fotografskim umetničkim radovima bosansko-hercegovačkih umjetnika konzerviraju oni dijelovi Bosne i Hercegovine koji su se promijenili u toku protekle dvije decenije. Tranzicija, rat, velike demografske promjene, razaranje, nebriga - sve su to posljedice koje utiču na vanjsku sliku Bosne i Hercegovine. Cijela ideja projekta koji je urađen u okviru programa Goethe-Instituta Bosne i Hercegovine „ povodom 20. godina od pada Berlinskog zida”, jeste sačuvati onu Bosnu i Hercegovinu koja nestaje. U fotografsko - proznoj publikaciji, objavljenoj u izdavačkoj kući Šahinpašić iz Sarajeva, objavljeno je 10 priča, odabranih na konkursu. Među imenima čija sjećanja na izgubljena mjesta možete čitati su Mile Stojić, Faruk Šehić, Tanja Stupar Trifunović i mnogi drugi. Knjigu su priredili Saša Gavrić i Hana Stojić. e-Novine su za ovaj feljton odabrale pet priča koje govore o svijetu kojeg više nema i na ovaj način se pridružuju pokušaju da se od zaborava sačuvaju kako lične istorije, tako i neke zajedničke uspomene koje su svi građani bivše SFRJ dijelili