Tekstovi sa tagom: bosna

Sarajevo opsada

Podsećanje na rat u Bosni: Knjiga “Ljubi bližnjeg svog” (5)

Sarajevski pakao

Peter Maass je radio kao strani dopisnik iz Azije i Evrope, u periodu od 1983. do 1995. godine. Članci su mu objavljivani u listovima Washington Post, New York Times, Wall Street Journal i New Republic. Za knjigu „Ljubi bližnjega svoga” dobio je 1997. nagradu za Knjigu godine Los Angeles Timesa (1997 A Times Book Of The Year Award) i nagradu 1997 Overseas Press Club Prize. Peter Maass živi u Njujorku i redovito piše za magazine New Yorker, Wired i Slate. O knjizi “Ljubi bližnjeg svog” Peter Maas kaže: “Ova knjiga opisuje ljude i događaje usidrene u ratu u Bosni, ali nije ni historija tog sukoba niti predviđanje njegovog krajnjeg ishoda. U stvarima rata i mira, bolje je odoljeti navadi predviđanja. Posljednji događaji i iznenadni obrti za ovu knjigu su od drugorazrenog značaja, i u svakom slučaju oni samo slijede putanju uspostavljenu 1992. i 1993. godine, kad sam izvještavao o ratu u Bosni. Jer, tragedija i patnje ljudi koji su opisani na stranicama što slijede nisu se od tada promijenile: mrtvi nisu ustali iz svojih grobova; sumnja nije prerasla u vjeru. Štaviše, ono što se dogodilo tim ljudima, dešavalo se i ljudima u drugim zemljama i desiće se ponovno. Rat i njegovi pratioci - kukavičluk i junaštvo - univerzalne su osobine rata. Ja sam u svojoj knjizi pokušao to istražiti, nastojao sam naći odgovor na ono strašno, izluđujuće pitanje ‘Zašto?’. To, više no sama Bosna, istinska je tema ove moje priče o ratu”. Delove iz knjige Petera Maasa donosimo u devet nastavaka
Sarajevo

Podsećanje na rat u Bosni: Knjiga “Ljubi bližnjeg svog” (4)

Nemilosrdna zemlja

Peter Maass je radio kao strani dopisnik iz Azije i Evrope, u periodu od 1983. do 1995. godine. Članci su mu objavljivani u listovima Washington Post, New York Times, Wall Street Journal i New Republic. Za knjigu „Ljubi bližnjega svoga” dobio je 1997. nagradu za Knjigu godine Los Angeles Timesa (1997 A Times Book Of The Year Award) i nagradu 1997 Overseas Press Club Prize. Peter Maass živi u Njujorku i redovito piše za magazine New Yorker, Wired i Slate. O knjizi “Ljubi bližnjeg svog” Peter Maas kaže: “Ova knjiga opisuje ljude i događaje usidrene u ratu u Bosni, ali nije ni historija tog sukoba niti predviđanje njegovog krajnjeg ishoda. U stvarima rata i mira, bolje je odoljeti navadi predviđanja. Posljednji događaji i iznenadni obrti za ovu knjigu su od drugorazrenog značaja, i u svakom slučaju oni samo slijede putanju uspostavljenu 1992. i 1993. godine, kad sam izvještavao o ratu u Bosni. Jer, tragedija i patnje ljudi koji su opisani na stranicama što slijede nisu se od tada promijenile: mrtvi nisu ustali iz svojih grobova; sumnja nije prerasla u vjeru. Štaviše, ono što se dogodilo tim ljudima, dešavalo se i ljudima u drugim zemljama i desiće se ponovno. Rat i njegovi pratioci - kukavičluk i junaštvo - univerzalne su osobine rata. Ja sam u svojoj knjizi pokušao to istražiti, nastojao sam naći odgovor na ono strašno, izluđujuće pitanje ‘Zašto?’. To, više no sama Bosna, istinska je tema ove moje priče o ratu”. Delove iz knjige Petera Maasa donosimo u devet nastavaka
fra Josip Markušić

Obljetnica smrti fra Josipa Markušića

Narod čija je duša dijelom isprepletena, a dijelom u zemlju zakopana

U Jajcu je u organizaciji franjevačkoga samostana, po zamisli fra Drage Bojića, 27. travnja održana javna tribina povodom 50 godina od smrti fra Josipa Markušića. Na tribini smo govorili dr. Jozo Džambo, dr. fra Drago Bojić i potpisnik ovih redova
pravda za davida

Ubijanje djece i zaštita njihovih ubojica

Pravda za Davida

Smrt mladog Banjalučanina Davida Dragičevića već više od mjesec i pol dana predstavlja središnje političko pitanje u Republici Srpskoj. Vlast i represivni aparat prema svemu sudeći štite njegove, zasad nepoznate, ubojice, a narod na ulicama zahtijeva pravdu. Iz privatne tragedije nastao je socijalni pokret kojeg se vlast evidentno boji
Ferhad pašina džamija

Podsećanje na rat u Bosni: Knjiga “Ljubi bližnjeg svog” (3)

Banjaluka, prestonica fašizma

Peter Maass je radio kao strani dopisnik iz Azije i Evrope, u periodu od 1983. do 1995. godine. Članci su mu objavljivani u listovima Washington Post, New York Times, Wall Street Journal i New Republic. Za knjigu „Ljubi bližnjega svoga” dobio je 1997. nagradu za Knjigu godine Los Angeles Timesa (1997 A Times Book Of The Year Award) i nagradu 1997 Overseas Press Club Prize. Peter Maass živi u Njujorku i redovito piše za magazine New Yorker, Wired i Slate. O knjizi “Ljubi bližnjeg svog” Peter Maas kaže: “Ova knjiga opisuje ljude i događaje usidrene u ratu u Bosni, ali nije ni historija tog sukoba niti predviđanje njegovog krajnjeg ishoda. U stvarima rata i mira, bolje je odoljeti navadi predviđanja. Posljednji događaji i iznenadni obrti za ovu knjigu su od drugorazrenog značaja, i u svakom slučaju oni samo slijede putanju uspostavljenu 1992. i 1993. godine, kad sam izvještavao o ratu u Bosni. Jer, tragedija i patnje ljudi koji su opisani na stranicama što slijede nisu se od tada promijenile: mrtvi nisu ustali iz svojih grobova; sumnja nije prerasla u vjeru. Štaviše, ono što se dogodilo tim ljudima, dešavalo se i ljudima u drugim zemljama i desiće se ponovno. Rat i njegovi pratioci - kukavičluk i junaštvo - univerzalne su osobine rata. Ja sam u svojoj knjizi pokušao to istražiti, nastojao sam naći odgovor na ono strašno, izluđujuće pitanje ‘Zašto?’. To, više no sama Bosna, istinska je tema ove moje priče o ratu”. Delove iz knjige Petera Maasa donosimo u devet nastavaka
Keraterm

Podsećanje na rat u Bosni: Knjiga “Ljubi bližnjeg svog” (2)

Logori smrti

Peter Maass je radio kao strani dopisnik iz Azije i Evrope, u periodu od 1983. do 1995. godine. Članci su mu objavljivani u listovima Washington Post, New York Times, Wall Street Journal i New Republic. Za knjigu „Ljubi bližnjega svoga” dobio je 1997. nagradu za Knjigu godine Los Angeles Timesa (1997 A Times Book Of The Year Award) i nagradu 1997 Overseas Press Club Prize. Peter Maass živi u Njujorku i redovito piše za magazine New Yorker, Wired i Slate. O knjizi “Ljubi bližnjeg svog” Peter Maas kaže: “Ova knjiga opisuje ljude i događaje usidrene u ratu u Bosni, ali nije ni historija tog sukoba niti predviđanje njegovog krajnjeg ishoda. U stvarima rata i mira, bolje je odoljeti navadi predviđanja. Posljednji događaji i iznenadni obrti za ovu knjigu su od drugorazrenog značaja, i u svakom slučaju oni samo slijede putanju uspostavljenu 1992. i 1993. godine, kad sam izvještavao o ratu u Bosni. Jer, tragedija i patnje ljudi koji su opisani na stranicama što slijede nisu se od tada promijenile: mrtvi nisu ustali iz svojih grobova; sumnja nije prerasla u vjeru. Štaviše, ono što se dogodilo tim ljudima, dešavalo se i ljudima u drugim zemljama i desiće se ponovno. Rat i njegovi pratioci - kukavičluk i junaštvo - univerzalne su osobine rata. Ja sam u svojoj knjizi pokušao to istražiti, nastojao sam naći odgovor na ono strašno, izluđujuće pitanje ‘Zašto?’. To, više no sama Bosna, istinska je tema ove moje priče o ratu”. Delove iz knjige Petera Maasa donosimo u devet nastavaka
Aano 01 S

Podsećanje na rat u Bosni: Knjiga “Ljubi bližnjeg svog” (1)

Divlja zvijer

Peter Maass je radio kao strani dopisnik iz Azije i Evrope, u periodu od 1983. do 1995. godine. Članci su mu objavljivani u listovima Washington Post, New York Times, Wall Street Journal i New Republic. Za knjigu „Ljubi bližnjega svoga” dobio je 1997. nagradu za Knjigu godine Los Angeles Timesa (1997 A Times Book Of The Year Award) i nagradu 1997 Overseas Press Club Prize. Peter Maass živi u Njujorku i redovito piše za magazine New Yorker, Wired i Slate. O knjizi “Ljubi bližnjeg svog” Peter Maas kaže: “Ova knjiga opisuje ljude i događaje usidrene u ratu u Bosni, ali nije ni historija tog sukoba niti predviđanje njegovog krajnjeg ishoda. U stvarima rata i mira, bolje je odoljeti navadi predviđanja. Posljednji događaji i iznenadni obrti za ovu knjigu su od drugorazrenog značaja, i u svakom slučaju oni samo slijede putanju uspostavljenu 1992. i 1993. godine, kad sam izvještavao o ratu u Bosni. Jer, tragedija i patnje ljudi koji su opisani na stranicama što slijede nisu se od tada promijenile: mrtvi nisu ustali iz svojih grobova; sumnja nije prerasla u vjeru. Štaviše, ono što se dogodilo tim ljudima, dešavalo se i ljudima u drugim zemljama i desiće se ponovno. Rat i njegovi pratioci - kukavičluk i junaštvo - univerzalne su osobine rata. Ja sam u svojoj knjizi pokušao to istražiti, nastojao sam naći odgovor na ono strašno, izluđujuće pitanje ‘Zašto?’. To, više no sama Bosna, istinska je tema ove moje priče o ratu”. Delove iz knjige Petera Maasa donosimo u devet nastavaka
Džemal Bijedić

Velež, Hercegovina i Bosna

Priča o Džemalu Bijediću

U Bosni i Hercegovini se još uvijek nije rodio političar kalibra Džemala Bijedića. Džema je volio Bosnu i Hercegovinu, Hercegovinu malo više, a Velež ponajviše
Sarajevo

Opsada Sarajeva: Svedočanstva preživelih (6)

I ovdje ima užasa, ali je ipak samo malo ljudi obolilo od opake mržnje

Žene u crnom objavile su 2007. godine knjigu „Ženska strana rata“, u kojoj su objavljena i pisma žena iz Sarajeva pod opsadom. Prenosimo njihove potresne priče o životu pod Mladićevim i Karadžićevim granatama i snajperima, u nekoliko nastavaka
Sibenn 01 S

Dossier: Šibenka – Bosna, košarkaška utakmica koja se 1983. pretvorila u politički obračun  

Dva slobodna bacanja koja su najavila početak kraja Jugoslavije

Zašto je oduzeta titula državnog prvaka Košarkaškom klubu Šibenka  9. i 10. travnja 1983. godine?  Kakve su veze s tom utakmicom imali politika, vlast i vladari tadašnje socijalističke Jugoslavije? Što se dogodilo u noći između 9. i 10. travnja 1983. godine dok je Šibenik slavio svoje sportske junake? Što je u tom sportskom natjecanju bilo tako važno da su se oligarsi Jugoslavije odlučili na drakonski obračun u konačnici s jednim košarkaškim sucem i – jednom običnom sportskom dvoranom? To su pitanja na koja ni iz današnje perspektive i tridesetpetogodišnje distance nije tako jednostavno odgovoriti kao što se na prvi pogled čini
Markale

Opsada Sarajeva: Svedočanstva preživelih (5)

Smrt na Markalama se normalnim ljudskim mozgom ne može obuhvatiti

Žene u crnom objavile su 2007. godine knjigu „Ženska strana rata“, u kojoj su objavljena i pisma žena iz Sarajeva pod opsadom. Prenosimo njihove potresne priče o životu pod Mladićevim i Karadžićevim granatama i snajperima, u nekoliko nastavaka
Sarajevorat 02 S

Višestruka godišnjica

Svi naši šesti aprili

Simbolika 6. aprila bitno je vezana i uz posljednji rat u Bosni i Hercegovini, budući da je tog dana ta zemlja međunarodno priznata od strane tadašnje Europske Zajednice, a današnje Europske Unije, a istog dana je u dva najveća i simbolički najbitnija grada, Sarajevu i Mostaru, počeo istinski rat. Točnije počeo je napad ostataka JNA i srpskih nacionalističkih snaga na civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u dijelovima oba grada koje ovi nisu kontrolirali i na samu ideju života u urbanoj sredini kao takvog
Done63

Avdo Karabegović Hasanbegov i Avdo Karabegović Halidbegov

Dva ukleta bosanska pjesnika

U vremenu kada je Avdo došao u Srbiju rađa se i pokret u Bosni za zbližavanje trovjerske braće. I budući da je Avdo bio jedan od prvih nosilaca te ideje – brat je mio ma koje vjere bio – ubrzo steče bezbroj prijatelja, a njegova pojava u uniformi carigradskog licejca i sa visokim carigradskim fesom na glavi svuda je praćena sa neobičnom ljubavlju i simpatijama
Sarajevo

Opsada Sarajeva: Svedočanstva preživelih (3)

Snajperi ponovo pucaju po Tršćanskoj ulici

Žene u crnom objavile su 2007. godine knjigu „Ženska strana rata“, u kojoj se nalaze i delovi knjige “Priručnik za preživljavanje” koju je uredila Suada Kapić. Tu su objavljena svedočanstva žena koje su preživele opsadu Sarajeva. Prenosimo njihove potresne priče o životu pod Mladićevim i Karadžićevim granatama i snajperima, u nekoliko nastavaka
Sarajevo

Opsada Sarajeva: Svedočanstva preživelih (2)

Svakog časa bili smo suočeni sa smrću

Žene u crnom objavile su 2007. godine knjigu „Ženska strana rata“, u kojoj se nalaze i delovi knjige “Priručnik za preživljavanje” koju je uredila Suada Kapić. Tu su objavljena svedočanstva žena koje su preživele opsadu Sarajeva. Prenosimo njihove potresne priče o životu pod Mladićevim i Karadžićevim granatama i snajperima, u nekoliko nastavaka