Tekstovi sa tagom: cetinje

Milorad Popović

Kratka istorija jednog književnog poduhvata

Jubilarni broj ARS-a: Nemamo iluzija, možda i posljednji

Pripremajući ovaj jubilarni, možda posljednji broj, dugo sam se premišljao je li se primjereno osvrtati na ovakve bizarnosti – kakve nije moguće naći u dojučerašnjim afričkim kolonijama – u uvodnom tekstu jubilarnog broja Arsa. Naposljetku sam odlučio da, u grubim crtama, prikažem pozadinu dugogodišnjih insinuacija, jer nas nema ko drugi braniti. Ali, i da bih ukazao na još jednu pogubnu, takoreći smrtonosnu činjenicu, o kojoj ćuti naša bezvoljna, bezidejna, zaplašena kulturna javnost. Ulazimo u deveti mjesec 2021. i od kalendarskog početka godine nijedan aktivni crnogorski pisac dosad nije bio u mogućnosti da publikuje svoje djelo, isto je s prevedenim knjigama i periodičnim publikacijama! Ovakav fenomen nije poznat ni u ratnim vremenima u potonjem stoljeću
Andrej Nikolaidis

Dnevničke beleške

Golema moć hrišćanske ljubavi da zbliži

Govorio sam na mitingu na Cetinju. Protestovali smo zbog toga što nas je Porfirijeva pretorijanska garda pet sati, bez povoda, gađala suzavcem čiji je rok trajanja istekao. Pozdravio sam naše srpske saborce
Cetinj 02 S

Novi srbijanski hegemonizam

Agresija i stid

Srbija je na Cetinju “branila svetinje”, kao što je na početku agresije na Hrvatsku poslala i veseljem ispratila tenkove put Zapadne Slavonije, kličući Jugoslaviji koju je u krvi razbijala. Teorijski, reč je o destabilizaciji susedne države, aktu agresije koji je, sav važan i nadobudan, priznao i predsednik države-agresora. Branio je, kaže, Mitropoliju. Kakvo zločinačko licemerje. I ko sada osporava to, valjda iskonsko, vekovno pravo Srbije da teroriše Crnu Goru
Aapokrl 10 S

Reportaža Zorana Žmirića iz 2015: Prvi put u Crnoj Gori

Kad Betmen śedi na vrhu zgrade i puši marihuanu       

Evo šta je autor teksta, poznati riječki književnik, nekadašnji rocker, basista grupe Grad, napisao na svom blogu juna 2015, nakon povratka iz Crne Gore u kojoj je prvi put boravio: “Nedavno sam na poziv Nezavisnog udruženja književnika Crne Gore s frendicom (i pjesnikinjom) Kristinom Posilović nekoliko dana boravio u Crnoj Gori. Ako zanemarim moj jednodnevni posjet Igalu u djetinjstvu, ovo mi je prvi put da posjećujem susjednu nam državu i upoznajem se s njezinim ljudima i običajima. Dojmova je previše pa ću po sjećanju nabaciti tek one najsnažnije”
Cetinj 02 S

Crnogorski pokret

Jesmo li mi okupirana zemlja?

Očigledno je da su svi napadi iz Srbije prouzokovani predstojećim donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Gospodski je odgovarati diplomatski, birajući riječi. Ali, znate za ono – sa gospodom gospodski ... Nijesmo sigurni da je dobar način biti konstantna žrtva napada bez jasnog odgovora i, ako je potrebno, demarša preko našeg izaslanika iz Beograda
Portugal

Antologija savremene poezije

Portugalska pjesnička avantura

Knjiga “Portugalska pjesnička avantura”, izbor iz savremene poezije Portugala, u prijevodu Tanje Tarbuk, nedavno je objavljena u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. Izdavač knjige je Milorad Popović, knjigu je uredila Dragana Tripković, stihove je prevela i priredila Tanja Tarbuk, a knjigu je likovno opremila Suzana Pajović
Cetinj 02 S

Govor povodom dodjele Povelje Ivan Crnojević

Vladar renesansnog duha

Povelja Ivan Crnojević, nije prva nagrada koju sam dobio, ali u jednu ruku mi je najdraža, i u moralnom smislu obavezuje me više o ostalih priznanja. Prethodne nagrade su predstavljale važnu profesionalnu satisfakciju, ali Povelja za doprinos Cetinju, naćerala me je da se načas prisjetim jednog dugog i zamršenog puta: seljačića koji se iz Lipe Cucke doselio u malu prizemnu kuću, na adresi Bulevar Lenjina boj 200, u felinijevskom kvartu između Kuće Pajevića i radničkog naselja Kongo, te kasnijih stranstvovanja i priključenija, mladalačkih ideala i iskušenja, pokretanja kulturnih projekata koji su mi važniji od nagrađenih knjiga, sve do današnje svečanosti u Vladinom domu
Cetinj 02 S

Cetinje, prestonica Crne Gore

Grad kao muzej

Cetinje, istorijska ali i sadašnja prestonica Crne Gore, nije uzalud označen kao grad-muzej. Istorija izbija na svakom koraku u ovom gradu, a skoro da nema nijedne građevine u centru koja u prošlosti nije igrala neku značajnu ulogu. Prošlost je gusto zbijena na Cetinju, tako da se na malom prostoru prepliću različiti vekovi i njihove znamenitosti. Tako jedni uz druge stoje manastir Crnojevića koji je podigao osnivač Cetinja Ivan Crnojević u XV veku, Cetinjski manastir koji je podigao vladika Danilo početkom XVIII veka, Njegošev muzej u Biljardi i mnogobrojna poslanstva evropskih zemalja iz vremena vladavine kralja Nikole I. Među potonjima lepotom i zanimljivim arhitektonskim rešenjem posebno se ističe Francusko poslanstvo u Njegoševoj ulici u kojem je danas smešten deo fonda Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" (sedište ove institucije nalazi se malo dalje, u zgradi italijanskog poslanstva). Dokoni šetač cetinjskim ulicama na samo par stotina metara naleteće na Zetski dom, prvo crnogorsko pozorište koje je sagradio kralj Nikola, kad pređe ulicu naći će se ispred Fakulteta dramskih umetnosti, na kojem stoji tabla koja ga obaveštava da se tu nekad nalazilo tursko poslanstvo; odmah iza ćoška, čim prođe restoran "Pjat" (odlične priganice, pice, kuvana jela i sve ostalo, btw), sačekaće ga Muzička akademija u zgradi nekadašnjeg Britanskog poslanstva, stotinak metara dalje Njegošev trg gde može da se okrepi u Gradskoj kafani (izvanredna krempita) i svrati do Muzeja kralja Nikole i Biljarde. U neposrednoj blizini je i Umjetnički muzej Crne Gore sa bogatom zbirkom dela jugoslovenskog i crnogorskog slikarstva. Ako je šetač u dobroj formi, može da skokne i do Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. A sve navedeno je tek jedan mali deo onog što Cetinje ima da ponudi radoznalcima. Otuda ne čudi što se cetinjskim ulicama svakodnevno može čuti vavilonska pometnja jezika, u kojoj prednjače nemački, engleski i ruski, mada ima turista i iz mnogih drugih zemalja. Da parafraziramo jednog lokalnog mudraca, to što je Cetinje malo - nema nikakve veze sa njegovom veličinom. Fotografije Cetinja je, za čitaoce XXZ magazina, napravio naš fotograf-urednik Braca Stefanović.