Tekstovi sa tagom: croatia records

Mmlad 01 S

Croatia Records i Zadužbina Milana Mladenovića

Kultni album "Angel’s Breath" uskoro u prodaji

"Angel's Breath" kultni je album, odnosno projekt Milana Mladenovića, legendarne rock figure ovih prostora koji nas je nažalost napustio 1994. godine i Mitra Subotića Sube, vrhunskog glazbenika i producenta koji je u Brazilu, gdje je tragično i stradao 1999. godine, postao prominentni producent pred kojim su bile najbolje profesionalne godine
Ajtom 03 S

Iz nove knjige Siniše Škarice: Ogled o Tomi Zdravkoviću (1)

Tužni gorostas popularne pjesme

Njegova je snaga bila u talentu da u biti jednu pjesmu pjeva cijeli život i da pri tom uvijek zvuči s uvjerljivom tugom; njegov je stih, reklo bi se pjesnički, stanovao u oblacima prelivenim crnom tintom. Tvrdilo se i da nije od bogznakakvog glasa za bučan kafanski ambijent. Imao je zatamnjeni, topao ali ne i sladunjav, reklo bi se lirski glas. Njegov mezzavoce, koji kao da se štedio, jer su mu kafanske noći bile duge, nije trebao nadjačavati najrazličitije ansamble i muzičare što su ga pratili, već ih je naučio stišavati, da trepere osluškujući njegova duboka pianissima i delikatna falseta
Trmt 02 S

Iz nove knjige Siniše Škarice: Država protiv rocka – rock protiv države

Igrali se vatrom, ali je nisu zapalili

Govoriti o rock 'n' roll buntovništvu, u ideološkom, političkom smislu u bivšoj državi, odnosno o rock 'n' rollu kao opasnom, nepoćudnom ili neprihvatljivom glazbenom i, šire, kulturnom idiomu, u očima političke države, znači natezati, mistificirati i na kraju krajeva mitologizirati jednu prilično nejaku tezu
Aase 02 S

Iz nove knjige: Siniša Škarica o Mikiju Jevremoviću i albumu „Zlatna kolekcija“

Srce na dlanu

U izdanju Croatia Recordsa sljedeći tjedan iz tiska izlazi druga knjiga Siniše Škarice “Tvornica glazbe – bilješke za biografiju ili Various Artists ” koja se bavi razdobljem glazbene industrije od 1970. do 1989. godine. Ekskluzivno za naš portal, objavljujemo poglavlje o Mikiju Jevremoviću i dvostrukom albumu „Zlatna kolekcija“

Fotogalerija: Promocija Box-seta grupe Električni orgazam

Druženje u rezidenciji hrvatskog ambasadora

Zahvaljujući hrvatskom ambasadoru u Srbiji Gordanu Bakoti i direktoru Jugotona-Croatia Records Želimiru Babogrecu, diplomatija je proširila svoj opseg i pokazala da je muzika mnogo moćnije oružje. Upravo u rezidenciji ambasadora Republike Hrvatske u Beogradu održana je promocija Box-seta grupe Električni orgazam čija organska veza sa Zagrebom traje od ranih osamdesetih godina. Bila je to jedinstvena prilika da se na jednom mestu okupi nekadašnja beogradska rock-ekipa; mnogi se jedni s drugima nisu videli decenijama, ali, eto, zaslugom hvratskog ambasadora sreli su se opet mnogi prijatelji, kolege, muzičari, novinari i kritičari. Među prisutnima bilo je puno poznatih lica: Pero Zlatar, zagrebački i beogradski novinar i urednik; Petar Peca Popović; Aleksandar Žikić; Slobodan Konjović sa Studija B; Dubravka Duca Marković; Petar Janjatović; fotograf Miladin Jelićić Jela; Branko Gavrić, dizjner legendarne ploče „Paket aranžman“; Aleksandar Saša Gajović; Dragan Bujošević; Želimir Babogredac; i, naravno, Petar Luković, glavni urednik XXZ magazina; te čitava ekipa Električnog orgazma – Gile, Švaba, Banana, Ljuba, Jovec...
Lisac novi album

Novi album Josipe Lisac

Stare pjesme u novom ruhu

Nije to bio live album kako su mnogi mislili, ali vidjeti sve glazbenike koji snimaju odjednom u studiju, danas je gotovo nezamislivo. Ako se tome doda činjenica da je uz ekipu snimatelja koju je predvodio sjajni Marko Zeljković, ovo Blu-ray izdanje snimljeno po prvi put u studiju s 4K kamerama i u Dolby 5.1 tehnici, onda možemo reći da imamo prvo takvo glazbeno izdanje koje može stati uz bok sličnim svjetskim izdanjima. Dvanaest pjesama u novim aranžmanima kao presjek Josipine karijere koja traje više od 50 godina našle su svoje mjesto na ovom albumu
Joonn 02 S

Ekskluzivno: Džoni Štulić piše za XXZ magazin

Kao kad se dug vraća faksiranim novčanicama

Posle točno 23 godine, pre nekoliko dana telefonom su razgovarali Džoni Štulić i Petar Luković; tema – feljton na XXZ portalu o Štuliću iz knjige “Biografija” Hrvoja Horvata. Džoni je predložio da za naš portal napiše odgovor/demarš spram objavljenih feljtonskih nastavaka, pogotovo trećeg dela, ali je zbog celokupne slike i razumevanja morao proširiti odgovor i na druge teme. Tekst Branimira Džonija Štulića objavljujemo u originalu; u heksametru; na ćiriličnom i latiničnom pismu, onako kako on inače piše…
Iro 04 S

Portret: Drago Diklić - Fiko

Umirovljeni boss hrvatskih evegreena

Da smo u Americi pa još k tome malo maštovitiji i da ga ne znamo otprije, Dragu Diklića u njegovoj 81. godini života (rođen 1937) mogli bismo zamisliti i kao ostarjelog mafijaškog bossa kakvi su se pedesetih po glamuroznim dvoranama najprestižnijih hotela Las Vegasa, Havane i Los Angelesa motali oko Franka Sinatre. U hrvatskoj realnosti Drago Diklić je fini zagrebački gospodin, purger s neodoljivom zagrebačkom šprehom koji na pitanje kako je, odgovara “zamalo savršeno jer sam baš tak odlučil”, pasionirani igrač bridža kojim krati penzionerske dane, ali i gotovo jedina živuća poveznica hrvatske (popularne) kulture s nasljeđem Franka Sinatre
Arrse 01 S

Siniša Škarica o albumu „Kronologija (1962. – 1964.)“: Rane godine Arsena Dedića (3)

Melankolija kao brižljivo brušeni biser

Jedna druga velika Arsenova pjesma, također u rukopisu odbacivana sa svih važnih festivala - Zagrebačkog, Opatijskog, Beogradskog, ponijeta u skici kao popudbina na odsluženje vojnog roka, rodila se prvih vojničkih dana u Otočcu u konačno remek-djelo. „Kuća pored mora“. „Napisao sam je jednog običnog dana u kasarni u Otočcu, u Lici, u starom zdanju podignutom još za vrijeme Vojne krajine. Sve oko mene je bilo obično. Zapravo, bilo je to jedne noći kada sam bio pomoćnik dežurnoga. Nisam mislio ni na što. Napisao sam kompoziciju i poslao je na Splitski festival, gdje sam, kako znate, uspio.“ As simple as that!
Aasen 01 S

Siniša Škarica o albumu „Kronologija (1962. – 1964.)“: Rane godine Arsena Dedića (2)

Pjevač koji sluti da je autor

Naziv PGP-ova singla „To sam ja“ - po ustaljenoj praksi nafilan s četiri snimke - kao da je slao poruku: ovo jesam konačno ja! Za naslovnu je, dakle, odabrao skladbu Mauricea Vidalina i Gilberta Becauda „C'etait moi“, manje istaknutu u opusu slavna šansonijera, ali programatski Arsenu očigledno posebno važnu. Svojom mediteranskom notom (k tomu za razliku od originala u uvodu pojačanom efektom morskih valova) u emocionalno opuštenom, romantičnom tonu, trebala je biti njegovom novom estradnom slikom južnjačkog trubadura
Spltl 01 S

Siniša Škarica o albumu „Kronologija (1962. – 1964.)“: Rane godine Arsena Dedića (1)

Bliskost s italijanskim kantautorima

Očigledno, mladi Arsen je slušao i Adriana Celentana i Tonyja Dallaru i Giorgia Gabera i druge iz novog naraštaja talijanskih manje-više amerikaniziranih zvijezda; a i sam je, kao što je već istaknuto još na Ribnjaku, imitirao Paula Anku, Platterse ili Pata Boonea. Puno bliži rocku nego je bio voljan priznati, kasnije će često isticati sklonost jednome Lou Reedu ili Neilu Youngu...
Croat 03 S

XXZ vikend u Zagrebu

Jedna Palma na otoku Jagodine

Pijemo pivo u „Vinilu“; jedemo štrukle; probamo kafu kod „Čarlija“ i u kavani „Dubrovnik“; obilazimo Tkalčićevu, Ilicu, zavlačimo se po radnjama i – uživamo u Zagrebu. Ne gledamo narajcane tv kanale, ne čitamo tisak, ne pratimo dogovore dva gradonačelnika. Jebeš Palmu, jebeš Bandića; ako srpsko-hrvatski tj. hrvatsko-srpski odnosi stvarno zavise od njih dvojice, ne gine nam apsolutna impotencija tijela und duha
Gabbi 03 S

Siniša Škarica o pjesmama Gabi Novak

 Diva električna šapata

Šezdesete su dočekale novu zvijezdu raširenih ruku. Lijepa, nježna, čijoj je pomalo promukloj, seksepilnoj izvedbi veliki majstor eseja pokojni Veselko Tenžera skovao nadahnutu atribuciju „električnog šapata“, postat će sinonimom moderne pop pjevačice s mikrofonom. Nitko prije nje nije mogao s većim pravom ponijeti tu sliku
oliver dragojević

Ključni diskografski momenti

Šest najvažnijih Oliverovih albuma

Premda se već tijekom 60-ih kalio u Batalima, a 1967. godine prvi put nastupio na Splitskom festivalu s Runjićevim "Picaferajem", Oliver Dragojević ozbiljnu diskografsku karijeru započinje tek sredinom sedamdesetih. Konkretno, nastupom na Splitskom festivalu 1974. godine s pjesmom i ubrzo hit-singlom "Ča će mi Copacabana", pa legendarnom "Galeb i ja" uz koju 1975. godine objavljuje i debi album "Ljubavna pjesma". U to doba albumi i u nas počinju biti jednako važni kao i do početka sedamdesetih dominantni singlovi, analogno sve većem utjecaju albuma u odnosu na singlove od sredine šezdesetih na američkom, britanskom i ostalim zapadnim tržištima
Anic 01 S

Siniša Škarica o albumu „Zlatna kolekcija“

Anica Zubović – iz dnevnika jedne žene

Naočita i seriozna, snažnog, pastoznog glasa, otpjevala je mnoge zahtijevne skladbe iz kajdanke prve ambiciozne generacije jugoslavenskih autora, na samom početku - za popularnu glazbu kod nas - važne festivalske ere