Tekstovi sa tagom: croatia records

Naziv PGP-ova singla „To sam ja“ - po ustaljenoj praksi nafilan s četiri snimke - kao da je slao poruku: ovo jesam konačno ja! Za naslovnu je, dakle, odabrao skladbu Mauricea Vidalina i Gilberta Becauda „C'etait moi“, manje istaknutu u opusu slavna šansonijera, ali programatski Arsenu očigledno posebno važnu. Svojom mediteranskom notom (k tomu za razliku od originala u uvodu pojačanom efektom morskih valova) u emocionalno opuštenom, romantičnom tonu, trebala je biti njegovom novom estradnom slikom južnjačkog trubadura

Očigledno, mladi Arsen je slušao i Adriana Celentana i Tonyja Dallaru i Giorgia Gabera i druge iz novog naraštaja talijanskih manje-više amerikaniziranih zvijezda; a i sam je, kao što je već istaknuto još na Ribnjaku, imitirao Paula Anku, Platterse ili Pata Boonea. Puno bliži rocku nego je bio voljan priznati, kasnije će često isticati sklonost jednome Lou Reedu ili Neilu Youngu...

Pijemo pivo u „Vinilu“; jedemo štrukle; probamo kafu kod „Čarlija“ i u kavani „Dubrovnik“; obilazimo Tkalčićevu, Ilicu, zavlačimo se po radnjama i – uživamo u Zagrebu. Ne gledamo narajcane tv kanale, ne čitamo tisak, ne pratimo dogovore dva gradonačelnika. Jebeš Palmu, jebeš Bandića; ako srpsko-hrvatski tj. hrvatsko-srpski odnosi stvarno zavise od njih dvojice, ne gine nam apsolutna impotencija tijela und duha

Šezdesete su dočekale novu zvijezdu raširenih ruku. Lijepa, nježna, čijoj je pomalo promukloj, seksepilnoj izvedbi veliki majstor eseja pokojni Veselko Tenžera skovao nadahnutu atribuciju „električnog šapata“, postat će sinonimom moderne pop pjevačice s mikrofonom. Nitko prije nje nije mogao s većim pravom ponijeti tu sliku

Premda se već tijekom 60-ih kalio u Batalima, a 1967. godine prvi put nastupio na Splitskom festivalu s Runjićevim "Picaferajem", Oliver Dragojević ozbiljnu diskografsku karijeru započinje tek sredinom sedamdesetih. Konkretno, nastupom na Splitskom festivalu 1974. godine s pjesmom i ubrzo hit-singlom "Ča će mi Copacabana", pa legendarnom "Galeb i ja" uz koju 1975. godine objavljuje i debi album "Ljubavna pjesma". U to doba albumi i u nas počinju biti jednako važni kao i do početka sedamdesetih dominantni singlovi, analogno sve većem utjecaju albuma u odnosu na singlove od sredine šezdesetih na američkom, britanskom i ostalim zapadnim tržištima

Naočita i seriozna, snažnog, pastoznog glasa, otpjevala je mnoge zahtijevne skladbe iz kajdanke prve ambiciozne generacije jugoslavenskih autora, na samom početku - za popularnu glazbu kod nas - važne festivalske ere

Splitski reper Vojko V (a.k.a. Vojko Vrućina), kojeg dobro znamo po radu s Dječacima i Kišom metaka, nedavno nas je počastio sa sjajnim debijem “Vojko“. I glazba i tekst su do bola originalni, istovremeno i gangsta-prčeviti i autoironični, zamišljeni kao samostalne epizode serijala koji se, kad odsvira zadnja pjesma, zaokružuje u logičnu i dramaturški sjajno osmišljenu cjelinu. Sa mali milijun lucidnih rješenja

Nedavno objavljena knjiga novinara i publiciste Zlatka Galla “Splitska dica: od zidića do vječnosti” (izdanje: Croatia Records), kroz svojih sedam poglavlja bavi se pojedincima, pojavama i valovima koji su obilježili splitsku glazbenu scenu od uspona Splitskog festivala i njegovih najpopularnijih autora poput Runjića i Huljića do uspona TBF-a i kantautorica poput Lovely Quinces. Tu su i zasebna poglavlja posvećena Oliveru Dragojeviću i Gibonniju, kao i dio koji ovaj put predstavljamo XXZ-čitalaštvu: priču o braći Dvornik (Dino & Dean) iz poglavlja “Dino, Dean i sav taj funk”

Lola Novaković bila je prva žena izazova, vamp yu-estrade, femme fatale. Krupnih zelenih očiju, visoka. Glasa gotovo savršenih modulacija i kontrole, od maznog podglasa do moćnih visina; mušku publiku osvajala je već svojom pojavom. This is a man's, man's world! Drugim riječima privlačila je pozornost medija i vrhova naglo razgranate zabavne glazbe. Korak ispred Gabi Novak, dva ispred Tereze Kesovije; nedvojbeno je njome vladala tijekom šezdesetih

Podučava Bele i kako je ipak pametnije “sjediti i ležati, drijemati i spavati” u čemu se iz dana u dan sve više usavršava, nego previše žuriti i juriti za bogatstvom jer sprovodu, a u nekim slučajevima zapravo jako “dobrom provodu”, ionako nećemo izbjeći

Nedavno objavljena knjiga novinara i publiciste Zlatka Galla “Splitska dica: od zidića do vječnosti” (izdanje: Croatia Records), kroz svojih sedam poglavlja bavi se pojedincima, pojavama i valovima koji su obilježili splitsku glazbenu scenu od uspona Splitskog festivala i njegovih najpopularnijih autora poput Runjića i Huljića do uspona TBF-a i kantautorica poput Lovely Quinces. Tu su i zasebna poglavlja posvećena Oliveru Dragojeviću i Gibonniju, kao i dio koji ovaj put predstavljamo XXZ-čitalaštvu: priča o Nenu Belanu, grupama Fon Biskich i Narodno blago, te – iscrpan story o grupi Đavoli

Kako su poslednjih nekoliko meseci naši čitaoci udruženim radom i podrškom podigli XXZ magazin na noge i dali mu vetar u leđa, red je da se i mi odužimo poklonima