Tekstovi sa tagom: džoni štulić

Aazr 03 S

Retro-feljton: Fragmenti iz knjige „Sretno dijete“ (4)

Priča o Štuliću: Kako je Čupko postao Johnny

Petnaest godina nakon objavljivanja knjige Igora Mirkovića „Sretno dijete“ (Fraktura, 2004), opet smo u prilici da se podsjetimo na uzbudljivo i slojevito vrijeme s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih, na rađanje novog vala, na bendove kao što su Prljavo kazalište, Azra, Pankrti, Film, Haustor, Šarlo akrobata, Električni orgazam ili Idoli, koji su presudno utjecali na novu generaciju u vrijeme idejnog rasapa komunizma. O tome u svom uvodu piše Igor Mirković: „U znak pobune protiv mentaliteta kojemu i sam pripadam, odlučio sam podići mali, osobni spomenik ljudima koji su napisali muziku moje generacije. Naglašavam: krajnje osobni. Ovo nije biografska proza, još manje rock enciklopedija. U sjećanjima koja slijede vrlo je malo objektivnih istina. Ovo je priča o djetinjstvu u malom i dosadnom gradu što se smjestio uz pukotinu željezne zavjese, o čaroliji koja se, igrom slučaja, dogodila u tih nekoliko godina... i poslije više nikada“... Sa dozvolom autora i izdavačke kuće „Fraktura“ u nekoliko nastavaka objavićemo najzanimljivije dijelove ove knjige
Joonn 05 S

Retro osamdesetih: O albumu “Sunčana strana ulice” grupe Azra

Neprolazna ljepota i hrabrost

Album “Sunčana strana ulice” doista jest magnum opus Azre, ali i fascinatna freska grada koji se budi iz dugog i mračnog sna, oslikana osobnim frustracijama, ljubavnim zgodama, likovima koji su često bili stvarni, te političkim rogoborenjem protiv zakrečenog sistema koji ne shvaća što će mu se uskoro dogoditi. Nervozan, nabrijan, gorljiv i napet do pucanja po svim šavovima, Johnny se na “Sunčanoj strani ulice” ukazuje kao definitivni glasnogovornik generacije zadojene novim valom čak i kad pjesnik okreće leđa gomili koja ga slijedi ili srodnim bendovima, a sve zbog potrebe da ostane izdvojen, samosvojan i originalan
Joonn 03 S

Ekskluzivno: Iz knjige “Štulić: Biografija” u izdanju “Večernjeg lista” (4)

Sunčana strana filigranskih pločnika

Objavljena prije mjesec dana, knjiga “Štulić: Biografija”, autora Hrvoja Horvata najiscrpniji je prikaz karijere i života Branimira Štulića: od djetinjstva u Skopju, Jastrebarskom i Ninu, do dolaska u Zagreb i studija na Filozofskom fakultetu, od Balkan sevdah banda do osnivanja Azre, od jedinstvenog uspjeha s pjesmama koje je napisao, do raspada Jugoslavije i trajnog egzila u Holandiji. Čitaoci XXZ magazina imaju jedinstvenu priliku da pročitaju delove ove važne i zanimljive knjige
Gorra 01 S

Retro-rock polemike

Zašto se britanska novinarka zaljubila u Azru i Idole, a ne u Bijelo dugme i Riblju čorbu?

Britanska rock novinarka Vivien Goldman provela je sedam dana u Jugoslaviji početkom 1982. i napisala prikaz zbivanja u jugo-rocku: glavni junaci postali su joj "Idoli" i Johnny Štulić iz "Azre", što se nije dopalo zagrebačkom rock kritičaru Darku Glavanu koji Goldmanovoj u „Startu“ zamera što nije pomenula Gorana Bregovića i grupu  „Riblja čorba“, tvrdeći da silno greši što protežira "Azru" i „Idole“. Ovaj polemičan tekst prenosimo u celini   
Joonn 02 S

Ekskluzivno: Džoni Štulić piše za XXZ magazin

Kao kad se dug vraća faksiranim novčanicama

Posle točno 23 godine, pre nekoliko dana telefonom su razgovarali Džoni Štulić i Petar Luković; tema – feljton na XXZ portalu o Štuliću iz knjige “Biografija” Hrvoja Horvata. Džoni je predložio da za naš portal napiše odgovor/demarš spram objavljenih feljtonskih nastavaka, pogotovo trećeg dela, ali je zbog celokupne slike i razumevanja morao proširiti odgovor i na druge teme. Tekst Branimira Džonija Štulića objavljujemo u originalu; u heksametru; na ćiriličnom i latiničnom pismu, onako kako on inače piše…
Jonnay 02 S

Ekskluzivno: Iz knjige “Štulić: Biografija” u izdanju “Večernjeg lista” (3)

“Ravno do dna”, neponovljiv koncertni trijumf

Objavljena pre dva tjedna, knjiga “Štulić: Biografija”, autora Hrvoja Horvata najiscrpniji je prikaz karijere i života Branimira Štulića: od djetinjstva u Skopju, Jastrebarskom i Ninu, do dolaska u Zagreb i studija na Filozofskom fakultetu, od Balkan sevdah banda do osnivanja Azre, od jedinstvenog uspjeha s pjesmama koje je napisao, do raspada Jugoslavije i trajnog egzila u Holandiji. Čitaoci XXZ magazina imaju jedinstvenu priliku da pročitaju delove ove važne i zanimljive knjige
Rokks 04 S

Anketa iz haotične 1990: Jugoslovenske rock zvezde o politici i budućnosti SFRJ

Niko ne sluti rat i raspad države

Pre 28 godina, krajem 1990. koja je protekla u republičkim svađama, krizom na Kosovu i međusobnim optuživanjima za separatizam i hegemonizam, uz zastrašujuće rezultate tzv. demokratskih izbora na kojima su pobedili Slobodan Milošević i Franjo Tuđman – bilo je očigledno da politička situacija izmiče kontroli. Objašnjavajući da je „politika sve više prisutna u jugoslovenskom rock'n'rollu“ beogradski magazin „Rock“, obratio se najpoznatijim jugoslovenskim rock-muzičarima da od njih čuju šta misle o odnosu muzike i politike, uoči nove 1991. godine? Šta su o budućnosti rekli Bruno Langer, Goran Bregović, Kiki Lesandrić, Jasenko Houra, Goran Stefanovski i Bora Đorđević?
Azra 01 S

Ekskluzivno: Iz knjige “Štulić: Biografija” u izdanju “Večernjeg lista” (2)

Želim samo da sviram, da se otkačim i to je sve

Objavljena pre dva tjedna, knjiga “Štulić: Biografija”, autora Hrvoja Horvata najiscrpniji je prikaz karijere i života Branimira Štulića: od djetinjstva u Skopju, Jastrebarskom i Ninu, do dolaska u Zagreb i studija na Filozofskom fakultetu, od Balkan sevdah banda do osnivanja Azre, od jedinstvenog uspjeha s pjesmama koje je napisao, do raspada Jugoslavije i trajnog egzila u Holandiji. Čitaoci XXZ magazina imaju jedinstvenu priliku da pročitaju delove ove važne i zanimljive knjige
džoni štulić

Ekskluzivno: Iz knjige “Štulić: Biografija” u izdanju “Večernjeg lista” (1)

Jednog dana nema me da nikada ne dođem

Objavljena pre nekoliko dana, knjiga “Štulić: Biografija”, autora Hrvoja Horvata najiscrpniji je prikaz karijere i života Branimira Štulića: od djetinjstva u Skopju, Jastrebarskom i Ninu, do dolaska u Zagreb i studija na Filozofskom fakultetu, od Balkan sevdah banda do osnivanja Azre, od jedinstvenog uspjeha s pjesmama koje je napisao, do raspada Jugoslavije i trajnog egzila u Holandiji. Čitaoci XXZ magazina imaju jedinstvenu priliku da pročitaju delove ove važne i zanimljive knjige
Stulic1

Opora poetika: Štulićevi prepjevi rađaju nove pjesme

Pogađanje zadnjeg stiha

Sa Štulićevim "Partizanom" stoji upravo obratno: on svojom obradom nije poništio istinu pjesme, nego nam ju je – tvrdim – tek otkrio. Zadnji stih potpuno mijenja smisao pjesme i zapravo je njen jedini mogući kraj. Sloboda nam je draga i dolazi – i što ćemo? Then we’ll come from the shadows? – pa to je bezveze! Svatko s dva čista uha čuje da je to potpuno krivo. Završiti s optimističnom apoteozom pjesmu koja inače sva odiše gordom beznadnošću?
Astulic 04 S

Privatna istorija: Zagrebački novi val osamdesetih godina

Kad je “Polet” ošišao Čupka, rodio se Đoni

Vratimo se načas u mali park na Sigetu, u ljeto 1979. godine. Mi već opasno brijemo, slažemo novu scenu, pripremamo prevrat u okoštaloj strukturi tadašnje Zvečke, a Čupko sjedi na naslonu klupe s nogama na sjedištu, svira nove i nove pjesme i uporno ponavlja kako smo totalni idioti koji se bave krivim stvarima i ne shvaćaju njegovu genijalnost. On nam je, eto, tu pred nosom, svaki dan kada se vraćamo iz grada. Često je tijekom dana znao otići do moje bake u mojoj kući, koja je bila smještena odmah podno nebodera gdje je živio s roditeljima…
Rokolo 06 B

Privatna istorija: Fama o osamdesetim godinama

Jedna mladost u socijalizmu

Za nas koji smo bili mladi u vreme carske vladavine Branimira Štulića Džonija jugoslovenskim rokenrolom, „budućnost je groblje“, kako u šali reče glumac Zijah Sokolović. Tih davnih osamdesetih oduševljavao nas je u predstavi „Nije čovjek ko ne umre“, o šećerašima u bolnici koji grabe od života i filozofiraju, promišljajući svoje poslednje dane. Mi, bivša omladina iz osamdesetih godina davno prošlog veka, upravo smo takvi bolesnici: naš zabranjeni šećer je sećanje na „zlatno doba“, a jugonostalgija je naš antidepresiv
leonard cohen

Fascinacija kantautora

Na javnim mjestima s gitarom

Tako i Štulić naglašava, u jednom intervjuu iz ’82: ”Ako ne postoji drugo rješenje svirat ću i u kino dvoranama. Nitko mene neće spriječiti. Ako treba, ljeti ću svirati na livadi”. Ključno svojstvo autorske pjesme je motiviranost na točno taj način, poput ruskih barda: na javnim mjestima s gitarom…
Aazr 01 S

Azra i Štulić: Mala škola političkog mišljenja

Samoća, prvo načelo slobode

Kao što se pjesnik ne uspijeva odmaknuti od vlastitih stihova i čuti ih tuđim uhom, tako je nama iz onog vremena nemoguće čuti i doživjeti Džonijeve stihove na način svega drugog, svake druge poezije. Uzalud su u toj stvari sve pročitane knjige, uzalud je odrastanje i učenje, kad je Azra ono što su za vjernika Kuranske surre, Očenaš i Zdravo Marija. I nakon što su istekla naša vremena, nestalo Azre i Džonija, i nakon što su se vjernici pretvorili u ateiste, tekstovi pobožnih pjesama ostali su jednako nepronični
Džoni Štulić

Sjećanje: Azra u Rijeci krajem osamdesetih

Đoni je bio kul

Dan kad je Azra došla u Rijeku bio je uobičajen, kraj osamdesetih, nešto se šuškalo i šaputalo da bi im to moglo biti zadnje ukazanje kod nas jer da će Štulić ići u solo vode. Ja nisam pridavao toj informaciji previše značaja jer me nikada nije zahvatila azromanija, iako su sve mlade gospodične za koje sam se nekada zanimao iskazivale nevjerojatnu količinu oduševljenja nad gore spomenutim likom. Pih, žene imaju stvarno čudan ukus!