Tekstovi sa tagom: dalmacija

veljko Rogošić

Heroji drugačijeg detinjstva: Veljko Rogošić

Kralj hladnih voda

Vesti o njegovim podvizima stajale su u dve rečenice sportske rubrike Dnevnika, posle kojih bi prostrujali pozitivna energija, dah pobede, misao o tome gde su ti nepoznati toponimi koje svojim zaveslajima Veljko spaja na čudesan način
Dalmma 01 S

Svaka regija ima svoju priču a kamoli države

Dalmacija kojoj se uvek vraćam

Dalmacija i dalje ima dušu, ma šta pojedini pričali, to mi koji dođemo najbolje vidimo. Zato se stalno vraćamo. Toliko je toga što ne može da stane ni u jednoj knjizi a kamoli pesmi
Posets 01 S

Kako je Afrika upoznala vlaški ples - “treskavicu”

Dan kad je moj otac doveo crnca u Prugovo

Imala sam devet godina kada je ćaća, jednog sparnog i dosadnog ljetnog popodneva, u naše selo doveo crnca. Bio je to pravi pravcati, da ne može biti crnji, crnac iz Afrike. Ime mu nisam zapamtila ali se dobro sjećam da je bio iz Konga i da je kod nas studirao medicinu. E sad, kako je on to studirao jedva natucajući par naših riječi, ostala mi je vječita misterija…
Krsstu  01 S

Retro: Razgovor sa zvijezdom tv serije „Naše malo misto“

Zdravka Krstulović, glumica koju je voljela cijela Jugoslavija

Kad se dogodi prava predstava, a mi smo ih u Splitu imali dosta, i kada se desi dobra uloga, onda je to za mene centar svijeta. Ja nemam nikakvih kompleksa u odnosu na druge. Premda ljudi kažu da sam trebala negdje otići, meni se čini da ono što sam napravila,  ako sam dobro napravila, da je to najvažnije. Ovdje se dobro osjećam, a da sam u Zagrebu možda bih se isto tako dobro osjećala, a možda i ne. Možda bih igrala manje. Područje Dalmacije je vrlo toplo, pulsirajuće. Kada dođe pravi režiser i ljudi se okupe oko njega, onda se stvaraju prave stvari u teatru. Odigrala sam niz stvarno zanimljivih uloga. Rijetko koja glumica u svojoj karijeri ima priliku tako nešto ostvariti
Fudz 01 S

Turizam i nova dalmatinska kuhinja

Dalmacija u mom woku

Jedno od pitanja na koje su se uvijek – najčešće bedasto - lomile hrvatske gastronomske ambicije je pitanje izvornosti jela. Pa i pitanje je li dalmatinskoj kuhinji koja privlači gastro-turiste mediteranska komponenta otežavajući faktor? Čak i – mana? Naravno da nije, već je prednost. Isticanjem mediteranske „note“ (koja objedinjuje i „morsku“ i „kontinentalnu“ gastronomsku komponentu) dalmatinskoj kuhinji daje zahvalan širi kontekst. Potom, i u Dalmaciji kao i na drugim prostorima gdje su se križali različiti kulturološki i civilizacijski utjecaji, teško je – ili pak nemoguće – govoriti o jelima koja su isključivo autohtona odnosno izravan produkt neke lokalne gastronomske tradicije koja ne bi bila ozračena tuđim utjecajima
Dalmacija

Vrlika i Perućko jezero: Lijepi prizori pastirskog života

Dalmacija kakva je nekad bila, neiskvarena i netaknuta

Izvor Cetine, kameni most od stećaka, crkva sv. Spasa, pogled s Gradine, vrlička česma, koze i ovce na lokalnim cestama, starci koji gone krave na ispašu, kokoši na putu do plaže su nešto što zasigurno nećete zaboraviti. Ovo je Dalmacija kao što je nekad bila, neiskvarena i netaknuta. Perućko jezero je mjesto koje pruža mir
MSmoje

Kakva je bila 1991. prije nego što smo se dogovorili o njoj

Dalmatinski svijet odrekao se Miljenka Smoje

Moglo bi se reći da je Smoju Sotonom i antikristom proglasio upravo svijet koji je Smoje stvorio. Kako bi izgledao Split da nije bilo njega? Kako bi izgledao taj srednjodalmatinski i dalmatinski svijet u dvadesetom stoljeću, ili općenito nakon Marka Marulića, da ga Smoje nije uobličavao u svojim novinskim tekstovima, televizijskim serijama i knjigama? Nikako. Ne bi ga bilo.