Tekstovi sa tagom: diskriminacija

Make 01 S

Dvostruka stigma ovisnica

Na krivnji i strahu se ne raste

Psihologinja ističe i da su donedavno, do pred dvije ili tri godine, jedino vjerske zajednice primale žene u terapijske zajednice. „Što to znači u svjetonazorskom smislu i koje modele za izgradnju ženskog identiteta su slijedili možemo pretpostaviti“
Bebej1

Reprodukcija životinja

Aristotel o pravljenju beba

Veliki filozof Aristotel imao je vrlo interesantne ideje o reprodukciji životinja, koje su tisućljećima utjecale na formiranje odnosa između muškaraca i žena
Porodica 03 S

Govor mržnje, još jednom

Beogradski dani porodice: Loše ideje i još gori vremenski uslovi

Beogradski dani porodice 2023. Zvuči bezazleno, zar ne? Osim što nije – većina i dalje smatra da LGBTIQ+ sugrađani zaslužuju poniženje. Manifestacija se reklamira kao „prava parada ponosa“, čime se još jednom omalovažavaju napori aktivistkinja i aktivista koji se decenijama bore za dostojanstvo i slobodu, te se banalizuju problemi s kojima se LGBTIQ+ državljani zemlje Srbije bore od najranijeg detinjstva
Dugga 01 S

Vigilare opet pravomoćno osuđen

Nasilje se hrani lažima i predrasudama

Županijski sud u Zagrebu presudio je u ožujku ove godine kako je udruga Vigilare (ponovno) diskriminirala, poticala na diskriminaciju i uznemiravala LGBTIQ osobe i njihove obitelji, ovog puta pokretanjem nove peticije naziva "Zaštitimo djecu od homo posvajanja", pripadajućom web stranicom i objavama na portalu udruge Vigilare
Duga 03 S

Mržnja i diskriminacija

Uganda: Pravo na postojanje

Kada vas sledeći put neko pita „A koja to prava nemate?“, podsetite ga/je da je u preko 70 zemalja sveta homoseksualnost i dalje kriminalizovana, a da je u 13 kažnjiva smrću (Belgrade Pride)
Meddi 01 S

Nije novinarstvo

Kako novine pišu o LGBTIQ+ osobama u Srbiji

Svi su toliko šokirani, da nasilje više nikoga ne uznemirava. To ne znači da mediji i novinari ne snose odgovornost za „naslove“ koje smišljaju samostalno ili s kolegama, posebno ako se radi o širenju mržnje i dezinformacija. Primer: „Gejevi šire sidu“
Make 01 S

Mjesta nelagode

Živjeti i ne pripadati nikome

Mjesecima unazad, borim se sa svojim emocionalnim i psihičkim problemima koji me nerijetko dovode do iscrpnih fizičkih stanja i zdravstvenih problema. Kada kažem borim se – to je zaista tako. Borim se u vlastitoj koži i sa vlastitom kožom, iskačem i vraćam se u svoju kožu, borim se sa svime onim što pokušava da me povrijedi, obezvrijedi, izmakne, otjera, protjera, pomjeri, i sve to zbog etikete moje kože
Oz 01 S

Simbolizam cvijeća je univerzalan

Poznaješ li Dorothy?

Vijekovima su LGBTI osobe suočene sa diskriminacijom, progonom i nasiljem zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Da bi preživjeli, posebno u vrijeme kriminalizacije istospolnih odnosa, mnoge LGBTI osobe su morale pribjeći različitim metodama komuniciranja, a istovremeno sačuvati privid heteroseksualnosti. Jedna od njih bila je upotreba tajnih kodova i simbola čija su skrivena značenja bila poznata samo unutar zajednice

Psihologija ličnosti

Anegdotski slučaj

»Zašto plačeš kad smo svi mi želeli da se oslobodimo crnaca?« Devojčica odgovara: »Kad svi odu, od koga ću ja onda biti bolja«
Homofobija 02 S

Samoidentifikacija je dug proces

Želim svijet u kojem etikete neće postojati

Živimo u društvu koje naprosto voli da secira naše postojanje na različite identitete kojima onda može da zalijepi određene etikete. Sve mora da ima svoj naziv, svaki pokret koji napravimo mora nekako da se etiketira. Etikete posebno dolaze do izražaja kada je u pitanju kvir zajednica, one ne završavaju samo na etiketiranju seksualnog ili rodnog identiteta već idu do seksualno-ljubavnih preferenci. Njihovo postojanje može da remeti normalan tok razvijanja ličnosti, ali i zaustavi spontanost koja je prirodna i ljudska.
Ggle 01 S

Privilegije, povlastice, subvencije i ostali protjerani pojmovi

Iz zajedničkog života istospolnih parova

Uzbuđuje me i usrećuje pomisao na zajednički život sa voljenom osobom. Premda se u društvu i razgovorima otimam i ograđujem od te ideje, najglasnije tvrdim da je brak samo slovo na papiru, ugovor, potpis, formalnost… Ipak, u najdubljoj intimi, posebice u trenucima zaljubljenosti, sanjarim o tom braku, o osnivanju porodice, o tom tako izromantiziranom – vječnom DA.
Flutt 03 S

Porodična šetnja srama

Ustanite protiv femicida i porodičnog nasilja

Nadamo se da ste dobro, i da se danas ne razlikujete od drugih. Nama (LGBTIQ+ građanima ove zemlje) je lako – odavno smo izgradili odbrambene sisteme i naučili da nasilnike prepoznamo pre nego što nam se previše približe. Počnite da učite na vreme.
Pridde 06 S

Često slušam o nekim divnim vremenima prije rata

Aktivizam kao vjetar promjene

Kada sagledam svijet shvatam da ništa nije konstantno i da je jedina sigurnost u promjeni. Svijet kakvog mi danas poznajemo nije postajao prije samo nekoliko desetina godina. Realnost koju živimo ali i prava koja uživamo mnogima su bila oduzeta. Dugogodišnje aktivističke borbe, rad i zalaganje za ravnopravnost stvorile su mnogo bolje i sigurnije okruženje. Da se ne shvatimo pogrešno, raditi treba još mnogo jer se još uvijek ne osjećamo svi_e dovoljno sigurni_e pokazati svoje identitete cijelom svijetu, ali me tješi činjenica da promjene postoje, a da upravo njima možemo svjedočiti i mi sami.
Hater 01 S

Najrazorniji osjećaj

Zašto mrzimo?

Može li se mržnja ublažiti ili izmijeniti? Upravo zbog uvjerenosti u stabilnost i postojanost osobina zbog kojih se nekog ili nešto mrzi, mržnju je teško mijenjati – jer ukoliko netko (mrzitelj) vjeruje da se nešto ne može promijeniti, nema se razloga ni truditi, niti pokušati mijenjati ili kažnjavati ponašanja koja ne odobrava
Signa 01 S

Zašto se dva muškarca ili dvije djevojke drže za ruke

Ukidanje diskriminacije znači ukidanje privilegije da se diskriminira

Smatram da će doći vrijeme u kojem će roditelji daleko lakše moći objasniti svojoj djeci zašto se dva muškarca ili dvije djevojke drže za ruke od toga zašto ih treba zbog toga mrziti