Tekstovi sa tagom: diskriminacija

Xsise 01 S

Proterivanje iz društvene stvarnosti

Problem izolacije i četiri zida

Da li će jednog dana doći vrijeme kada se prostori neće označavati LGBTI predznakom, teško je prognozirati. Ako je to u konačnici uopće i moguće, obzirom da su i LGBTI osobe ponijele toliki socijalni simbolički kapital različitih vremena i politika. Možda jedino poslije nekog vremena LGBTI mjesta budu važila za mjesta na kojima se svi ljudi dobro zabavljaju, plešu, i glasno smiju. Ali nestajanje u društvenoj kori jednako bi značilo fabriciranje LGBTI historije i kulture. Jedino što je u ovakvim situacijama moguće i realno jeste pokušati razumjeti socijalnu politiku u kojoj takvi prostori nastaju, kao i šta znače osobama koje ih koriste – a znače mnogo. Znače sigurnost, slobodu i mogućnost izražavanja. Takvo percipiranje omogućit će bolje razumijevanje položaja jedne zajednice, te samim tim i razbijati i predrasude. Jer kao što i sam naslov kaže, bitno je na čemu je fokus – nije se LGBTI zajednica samogetoizirala i odmetnula od društva, pa odlučila kreirati svoj pokret i kulturu, nego su njihova kultura i pokret odgovor na represivnu politiku, odbacivanje i isključenost.
Fighh 06 S

Marieva bitka za život

Živeti sa HIV-om, živeti sa stigmom

Mario Lemešić jedan je od rijetkih ljudi u Hrvatskoj koji otvoreno govori kako je živjeti s HIV-om. Javnosti je postao poznat koncem 2013., kad mu je ravnateljica škole u kojoj je radio kao kuhar priopćila da ima informaciju o njegovu HIV statusu koju je navodno dobila na sastanku u Gradskom poglavarstvu. Tad je za Lemešića počelo jedno od najtežih razdoblja u životu.
Pridde 06 S

Slučaj homofobne diskriminacije

Vrijedi se boriti za svoja prava

Jedna od najvećih medijskih tema prošlog tjedna u Hrvatskoj bio je slučaj homofobne diskriminacije koju je brazilski gej par doživio od strane jednog zadarskog iznajmljivača apartmana. Što hrvatska LGBT zajednica može naučiti iz te priče?
Famil 04 S

U ime kapitala: Incident sa zadarskim iznajmljivačem

U neoliberalnom kapitalizmu ni obitelj nije sveta

Proteklih se dana podigla hajka na zadarskog iznajmljivača koji je odbio iznajmiti apartman brazilskom gej paru. Booking.com na kojem se apartmani Identity oglašavaju odmah je, pohvalno, s Tomislavom Gospićem raskinuo suradnju. No, našu je pozornost privukao naizgled nepovezani komentar koji svraća pozornost na rijetko problematiziranu činjenicu – tu da na slobodnom tržištu nisu diskriminirani samo stranci, osobe druge rase, vjeroispovijesti i LGBT pojedinci, nego i sama sveta obitelj.
Fighh 04 S

Stigmatizacija, izolacija, dehumanizacija

I reči ubijaju, zar ne?

Da bismo HIV pozitivne osobe otpuštali sa radnih mesta, da bismo ih napustili (ako su nam partneri, rođaci ili prijatelji), da bismo diskriminisali njihovu decu u vrtićima i školama, da bismo odbili da ih lečimo – moramo prvo da ih demonizujemo. A to radimo pomoću šarolike lepeze jezičkih figura. I reči mogu da ubiju, kako u socijalnom, tako i u bukvalnom smislu
Famil 01 S

Kolektivna letargija i manjak političke volje

Nema porodice za drugačije

Postoje zabilježeni primjeri bh. građana/ki koji/e su preko svog partnerskog statusa, odnosno po osnovu spajanja porodice, ostvarili/e prava na boravak u drugim zemljama. Ovdje govorimo o slučajevima partnerstava sklopljenih između LGBTI osoba. Primjera radi, pravo na boravak za bh. građane/ke moguće je ostvariti i u Hrvatskoj prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola. Ostvarivanje prava boravka, privremenog ili stalnog, tretira se kao i u slučajevima heteroseksualnih partnerstava, obzirom da se u oba slučaja pravo realizira po istom osnovu, odnosno po osnovu spajanja porodice. Zapravo je moguće ostvariti i ostale socijalne i pravne privilegije koje se odnose na pravno legitimne partnerske zajednice. A to, naravno, nije slučaj samo sa Hrvatskom, nego i sa svakom državom koja ima riješeno pitanje istospolnih zajednica. Pitanje boravka ovdje se čini primarnim upravo zbog istaknutog statusa stranca/kinje, a osnov spajanja porodice samo je jedan od načina za stjecanje prava na boravak, gdje ni sam status stranca/kinja nije sporan obzirom da se ovdje ne radi o isključivom ostvarivanju prava na boravak, nego o pravu na sklapanje priznate životne zajednice preko koje bi se definisalo pravo na boravak.
Homofo1

Reakcija Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Diskriminatorni sadržaji napuštaju školske udžbenike

LGBTIQ zajednica i dalje spada među najugroženije kategorije našeg društva, a nasilje, govor mržnje i homofobični ispadi imaju svoje korene upravo u obrazovanju, odnosno nedostatku obrazovanja o manjinskim zajednicama, što proizvodi stereotipe, te na kraju dovodi do nasilja.
Wee 01 S

U razredu mog sina

Dijete radi šta dijete vidi

Nijedno dijete ne rađa se kao homofob ili šovinista, ali vrlo rano, mnogo ranije od “formativnih” predpubertetskih godina u kojima je trenutno moj sin, prima signale iz društva i rado oponaša, služeći se obrascima igre, mehanizme koje vidi u okruženju. Zato okruženje djeteta treba biti širom otvoreno polje za osvajanje sloboda, a škola mjesto gdje se mora govoriti o istospolnim zajednicama, usvajanju djece u istospolnim ili čak raznospolnim vezama, osobama sa “rodnim dilemama”, homofobiji, jednoroditeljskim obiteljima, djeci razvedenih roditelja, dječacima i djevojčicama, mamama i tatama koji iskaču iz svojih rodnih uloga i inim drugim Drugačijim koji nisu drugačiji samo po osnovu nacije i vjeroispovjesti. Jer dijete radi šta dijete vidi: oko sebe, u knjigama, na televiziji.
Šimleša Bačić Muf

Predstavljanje ženskog tijela: Povodom sukoba Bačić - Šimleša

Šteta što je kurva

Mnogo je lakše moralizirati o lošim uzorima i ispraznosti utegnutih tijela naspram prepunih srca i umova, nego se uhvatiti u koštac sa složenošću reprezentacije ženskog tijela unutar patrijarhalnog sustava u cjelini. Teško je navigirati mutnim vodama sustava koji kod žena iznad svega vrednuje fizičku i seksualnu privlačnost, strogo i precizno propisujući parametre poželjnosti, a istovremeno omalovažava i ponižava žene koje vlastitu seksualnost odlučuju koristiti u profesionalne svrhe ili je u javnosti prezentirati na načine koji se smatraju kršenjem tradicionalnih normi
Heineken

Pred Heinekenom su svi jednaki

Pivo s neonacistom

Nejasno je koja je korist od pića koje će upristojeni neonacist popiti s crnom feministicom; hoće li ga to usputno, inscenirano druženje spriječiti u nastojanju da ženama onemogući pristup abortusu? Hoće li ga uvjeriti da žene nisu hodajući inkubatori, a crnci inferiorna rasa? Heineken to ne zna, Heinekenu to nije ni važno. Važno je biti pristojan i uljudan, važno je razumjeti da smo u očima korporacija svi jednaki – svi potrošači
Vajru2

Krivična prijava protiv nadrilekara i širitelja mržnje

Miroljub Petrović pod mačem pravde

Izvesni Miroljub Petrović u poslednje vreme dobio je pozamašnu pažnju javnosti, drži vrlo posećena predavanja naokolo, na njegovom nastupu u sali opštine Voždovac nije imala igla gde da padne, daje intervjue po televizijama, dobija sve veći broj sledbenika po društvenim mrežama i širi svoje osebujne ideje gde god mu se za to ukaže prilika. Miroljubove ideje su dosta jednostavne i nekako već poznate, ali valjda zato i stiču popularnost. Protivi se vakcinaciji, predlaže klanje i kamenovanje dilera droge, propoveda da žene treba samo da rađaju, a nije loše ni vaspitno mlatnuti ženu ponekad, obožava masovne ubice Mladića i Karadžića zbog kojih je pretio da će potopiti Holandiju, propoveda kreacionizam, proglašava homoseksualnost bolešću i sve u tom stilu. Ukratko, zalaže se za društvo kakvo se može videti u seriji "The Handmaid's Tale" snimljenoj po romanu Margaret Atvud. Pored svojih propovedničkih aktivnosti, Petrović se navodno bavi i lečenjem na nekakvom Institutu za prirodnu medicinu čiji je direktor. To što nije lekar uopšte mu ne smeta da leči nesrećne ljude od raka, depresije i drugih bolesti. Sve bi to bio samo još jedan prilog sveopštoj domaćoj raspamećenosti ili bar osnov za sumnju u Petrovićevu uračunljivost da njegova sumanuta delatnost ne nailazi na oduševljenje i podršku među takozvanim građanima. Petrović je živi dokaz koliko je ova zemlja pomahnitala i otišla dođavola. Zato je bolje pribeći zakonskim sredstvima u borbi protiv ovakvih pojava. Udruženje građana "Egal" podnelo je krivičnu prijavu protiv Miroljuba Petrovića, o čemu je obavestilo javnost. Njihovo saopštenje prenosimo u celini
Aakosov 01 S

Kako biti novinarka na Kosovu

Žene na udaru diskriminacije i nasilja

Deo izlaganja glavne urednice Kosovo Sever portal sa konferencije OEBS-a o bezbednosti novinara i novinarki, održane u Prištini
Priština

Osmi mart na Kosovu

Ruže nisu dovoljne

Šef misije OEBS na Kosovu Jan Bratu, povodom 8. marta, Dana žena, napisao je autorski tekst za portal KoSSev. Dan kad muškarci ukazuju pažnju ženama, majkama, koleginicama i prijateljicama, Bratu je iskoristio kao priliku da sagleda ulogu i položaj žena u kosovskom društvu. Njegov tekst je značajan i zbog obilja konkretnih podataka koje van Kosova slabo ko zna