Tekstovi sa tagom: doboj

Croom1

Učitelji koji se pamte

Svak mora olovku u šake

Uz školsku zgradu, u Bušletiću, gdje su radili Jelena i Boško Banjanin, poče da raste još jedna, veća. Nazvaše je Narodni dom. Škripe zaprežna kola, voze se cigla i balvani, tešu grede; svraćaju poslanici i senatori da vide kako to mladi učitelji organizuju narod. Učiteljica u školskoj zgradi preuredi jednu zapuštenu prostoriju, napuni je knjigama i na vratima napisa: Narodna biblioteka. Učo sabra dobru četu mladih, zdravih momaka – da vježbaju. Dade im ime: sokoli. A Jelena, kao da ne da prednost mužu, okupi dvadesetak djevojaka – da skupa pjevaju. Od djevojaka hor
Spomen kosturnica

Moji saputnici: Dušan Paravac, novinar i publicista

Dobojski logor i nepovoljne političke okolnosti

Piscu ovih redova ostaje nejasno zašto je u trećem izdanju knjige u predgovoru i recenziji profesora Milenka Đukanovića rečeno da je knjiga''Logor smrti'', izdana 1970. godine, štampana u nepovoljnim političkim okolnostima. Autor knjige je napravio briljantnu novinarsku karijeru, a Milenko Đukanović je završio fakultet i bio profesor u školi. Knjiga je sve vrijeme bila u slobodnoj prodaji
Doboj

Posle šest decenija: Prvi festival poezije Bosne i Hercegovine

Božanstveni san o ljepoti

Doboj je tog proljeća 1957. godine bio u centru pažnje – ovog puta kao dvodnevna prestonica poezije i lijepe pisane riječi. Od tada pa sve do početka rata, 1992. godine, ovaj grad je uvijek imao puno pjesnika i zaljubljenika u poeziju, kao i više izvrsnih novinara
Avojz 01 S

Na šinama napretka

Ko se još sjeća "ćire"?

U ovo vrijeme elektronike i automatike na željeznici teško je zamisliiti tu malu zadimljenu lokomotivu kako na strminama od Vrhova do Lupljanice jedva vuče svoj teret. Oznojeni ložač ubacivao je tone uglja u njenu užarenu peć. Kao na slici sa Divljeg zapada. Zakašnjeli putnici iz Dervente stizali su ga bržim hodom prijekim putem do Lupljanice. Od Broda do Sarajeva vozilo se deset do dvanaest časova. Duže nego danas od Beograda do Kardeljeva
Ivan Petričević

Moji saputnici

Dr Ivan Petričević, Dalmatinac u Doboju

Čovjek koji se davne 1943. godine uplašio Doboja, zatim igrom sudbine došao u ovaj grad da radi i stvara svoju briljantnu ljekarsku karijeru, otkrio je prvi pisani trag o postojanju Doboja, kako je pisalo u latinskom pismu iz Dubrovnika upućeno caru Sigismundu, napisanom prije 602 godine. I taj Doboj zavolio je kao i svoj Lovreć i ne sluteći da će jednog dana iz njega biti protjeran kao i iz svog rodnog sela